IMG_4897-1000x555

Ukupan iznos koji će Zavod dodijeliti ovim korisnicima, kako je saopšteno iz zavoda, iznosi skoro 743 hiljade eura, čime će nezaposleni dobiti podršku za pokretanje sopstvenih biznisa.



“Od 207 prijava koje su pristigle na konkurs, nakon detaljne obrade, odabrano je 75 najboljih. Program će tako omogućiti stvaranje novih radnih mjesta i podršku za dodatno zapošljavanje 60 nezaposlenih lica”, navedeno je u saopštenju za medije ZZZCG.



Pored finansijske pomoći, navodi se da će Zavod korisnicima omogućiti i specijalizovane radionice, gdje će imati priliku da steknu nova znanja i preduzetničke vještine za uspješno vođenje biznisa.



U Zavodu za zapošljavanje Crne Gore smatraju da će Program »Podsticaji za samozapošljavanje« dati snažan podsticaj razvoju preduzetništva u zemlji, omogućavajući nezaposlenim licima da ostvare svoje poslovne ambicije, doprinesu lokalnoj ekonomiji i smanjenju nezaposlenosti.

Gotovo 743 hiljade eura za 75 novih biznisa

David-Percobic-e1721636953529-1320x733

“Nezaposlenost jedan od najvećih društvenih problema sa kojima se Crna Gora suočava. Ovaj kompleksan izazov zavisi od više faktora – obima i dinamike privrednih aktivnosti, ali i usklađenosti obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada”, kazao je Perčobić u izjavi dostavljenoj medijima.



Kako je dodao, Zavod za zapošljavanje često je predmet kritika zbog visoke nezaposlenosti, iako njegove nadležnosti i realne mogućnosti nijesu adekvatno sagledane.



“Otvorena za konstruktivne kritike, ova institucija samo je dio sistema koji se bavi ovim pitanjem – pored nje, obrazovni sistem i ostali socijalni partneri imaju značajnu ulogu. Ipak, posljednjih deset godina svjedočimo značajnim promjenama na tržištu rada. Crna Gora ovih dana bilježi najnižu stopu registrovane nezaposlenosti od manje od 12 odsto odnosno 34 hiljade nezaposlenih. Samo kratko ću podsjetiti da je 2014. na evidenciji bilo više od čak 45 hiljada. To ukazuje na kontinuirani napor i uspješne ekonomske politike Zavoda i resornog Ministarstva rada i socijalnog staranja”, navodi Perčobić.



Program „Evropa sad 2“, dodaje, direktno odgovara na potrebe crnogorskog tržišta rada.



“Sa fokusom na održivi razvoj, stvaranje novih radnih mjesta i povećanje životnog standarda, on nudi višestruke benefite za sve građane. Jedan od glavnih aspekata programa je povećanje minimalne plate, što direktno utiče na poboljšanje kupovne moći radnika i smanjenje siromaštva. Ova mjera ne samo da podstiče potrošnju, već i doprinosi stabilnosti domaćinstava. Takođe, program uključuje podršku poslodavcima kroz subvencije i olakšice za zapošljavanje novih radnika. Ova inicijativa može značajno povećati broj zaposlenih i stvoriti nova radna mjesta, što je ključno za ekonomski rast”, kazao je&nbsp;Perčobić.



Takođe, ističe on, kroz ciljane investicije u obrazovanje i obuku, omogućava se mladim ljudima sticanje vještina koje su potrebne na tržištu rada, što direktno doprinosi smanjenju nezaposlenosti.



“Ovo je posebno važno za mlade ljude koji ulaze na tržište rada jer se upravo na taj način smanjuje razlika između ponude i potražnje za radnom snagom. Osim toga, kroz podršku malim i srednjim preduzećima, program stvara povoljno okruženje za preduzetništvo i inovacije, što takođe vodi ka stvaranju novih radnih mjesta i podstiče preduzetnički duh”, navodi Perčobić.



Prema njegovim riječima, i&nbsp;dok neki regioni u Crnoj Gori bilježe nedostatak radnih mjesta, drugi imaju problem nedostatka kvalifikovane radne snage.



“Konkretno, sjeverni region karakteriše nedostatak radnih mjesta, a centralni i južni nedostatak radnika. Veliki problem predstavlja i neaktivnost radno sposobnog stanovništva, kao i njihova slaba mobilnost prema regijama sa većom ponudom radnih mjesta. Upravo zbog toga je dobro što se ovaj program&nbsp; fokusira na razvoj regionalnih politika, čime se smanjuju razlike u zaposlenosti između različitih djelova naše zemlje”, kazao je Perčobić.



Na kraju, ističe da program “Evropa sad 2” nije samo ekonomski, već i društveni projekat.



“Njegova implementacija doprinosi jačanju povjerenja građana u institucije, što je ključno za dugoročni razvoj i stabilnost naše zemlje. Zavod, kao zasebna institucija, ni u jednoj zemlji, sam ne može smanjiti nezaposlenost niti povećati zapošljavanje. Ambijent, podsticajan za rast i zapošljavanje, može se unapređivati promjenom normi, povoljnijim uslovima za kreditno otvaranje novih radnih mjesta, privlačenjem više stranih investicija, olakšicama privredi, smanjenjem biznis barijera, te preventivnim djelovanjem i nadzorom inspekcijskih službi. Zato i apelujem na sve relevantne aktere da se uključe i podrže ovu inicijativu, jer zajedno možemo izgraditi bolju budućnost za sve nas”, zaključio je Perčobić.

Perčobić: Program “Evropa sad 2” ključna inicijativa za smanjenje nezaposlenosti u Crnoj Gori

1719050283609743_(1)_637x900

1719050283609743_1_637x900-1

application-1883547_960_720

To je dio Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, na kom je resorno ministarstvo radilo.&nbsp;



Poručili su da će nezaposleni građani elektronskim putem moći da dostave i zahtjeve za ostvarivanje prava za vrijeme nezaposlenosti.



&#8220;To će umnogome olakšati procese korisnicima prava Zavoda za zapošljavanje, kao i zaposlenima institucije jer će biti rasterećeni dodatnih administrativnih procesa, koji su do sada opterećivali njihovo obavljanje zakonom predviđenih zadataka&#8221;, poručeno je iz resora na čijem je čelu Nišić. 



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="899" height="637" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/1719050283609743_1_637x900-1.jpg" alt="" class="wp-image-729754" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/1719050283609743_1_637x900-1.jpg 899w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/1719050283609743_1_637x900-1-300x213.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/1719050283609743_1_637x900-1-768x544.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/1719050283609743_1_637x900-1-696x493.jpg 696w" sizes="(max-width: 899px) 100vw, 899px" /><figcaption>Nida Nišić; Foto: Ministarstvo rada i socijalnog staranja</figcaption></figure>



Kako su kazali, i poslodavcima biće olakšane procedure prijavljivanja slobodnih radnih mjesta.



&#8220;Prijave o slobodnom radnom mjestu, kao i prijave o zasnivanju &#8211; prestanku radnog odnosa, osim neposrednom predajom, moći dostaviti i elektronski Zavodu&#8221;, piše u saopštenju Ministarstva.&nbsp;



Resor je takođe, kako je saopšteno, pripremio nacrt predloga izmjena i dopuna zakona.&nbsp;



&#8220;Sve je odrađeno u korak sa digitalizacijom procesa u Zavodu za zapošljavanje (ZZZCG), koja se uspješno sprovodi i očekuje se da bude završena do novembra ove godine&#8221;, navode iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.&nbsp;



Najavljeno je da će se povodom toga održati i okrugli sto u ponedjeljak, 24. juna, od 10 sati u staroj zgradi Vlade u Podgorici.&nbsp;



&#8220;Izmjene će donijeti i definisanje odredbi koje će biti osnov za interoperabilnost baze podataka, čiji cilj je povezivanje Zavoda sa drugim institucijama radi razmjene podataka&#8221;, zaključuju iz ministarstva.&nbsp;

Nezaposleni građani moći će na Zavod da se prijave elektronskim putem

Na osnovu rješenja Vlade sa sjednice u petak, novi predsjednik UO Zavoda je Aleksandar Šipčić, dok su dva nova člana tog organa predstavnici Vlade, Jelena Sekulić i Marko Ćipović.



&#8220;Predstavnica Unije poslodavaca (UPCG) u UO Zavoda i dalje će biti Suzana Radulović, a Unije slobodnih sindikata (USSCG) Sandra Obradović&#8221;, navodi se u saopštenju Zavoda.



Novi UO je, na konstitutivnoj sjednici, za vršioca dužnosti direktora Zavoda imenovao Davida Perčobića, a prethodno je konstatovao ostavku Gzima Hajdinage, koji je na toj funkciji proveo 18 mjeseci.



Perčobić je gotovo sedam godina bio pomoćnik direktora Zavoda. On je vodio brojne međunarodne projekte, vrijedne preko 21 milion USD, uključujući rad sa drugim organizacionim jedinicama, koordinaciju sa državnim i međunarodnim institucijama i pružanje stručne podrške.



&#8220;Kao iskusan profesionalac sa velikim iskustvom u međunarodnom upravljanju projektima, igrao je ključnu ulogu u različitim inicijativama na visokom nivou čiji je cilj promovisanje razvoja ljudskih resursa i zapošljavanja&#8221;, navodi se u saopštenju.



Mandat UO traje četiri godine, a direktora Zavoda pet godina.

David Perčobić v.d. direktora Zavoda za zapošljavanje

Ovo su pokazala istraživanja NVO &#8220;Euromost&#8221; koji su koristili zvanične podatke ZZZ Crne Gore, od 31. decembra 2013.godine do 31. marta 2022.godine.



Najviše se broj nezaposlenih povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022.godine porastao na 5.594 nezaposlena lica.



Zatim u Beranama i Petnjici koji su zajedno 2013.godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da u Beranama u 2022.godini je imala 4.932 nezaposlenih lica, dok u Opštini Petnjici je imala 1.140 nezaposlenih lica.



Na trećem mjestu je Opština Plav koja je 2013.godine zajedno sa sadašnjom Opštinom Gusinje imala 2013.godine 502 nezaposlena lica, dok 2022.godine Opština Plav ima 2.187 nezaposlena lica, dok sadašnja Opština Gusinje ima 757 nezaposlenih lica.



Na četvrtom mjestu je Opština ,Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica.



Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.



&#8220;Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u Opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje gradjana na sjeveru i smanjivanje broj nezaposlenih lica? Euromost osnovano sumnja, da su se milioni eura trošili nenamjenski, što je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se jasno kroz zvanične podatke vidi, da je očigledno taj novac išao negdje drugo i da nije ni jedan projekat bio održiv, niti ima bilo kakvih rezultata&#8221;, saopšteno je iz ove NVO.



Euromost smatra da treba da se sprovode programi za nezaposlena lica, ali mora da se kontroliše trošenje tih sredstava, jer prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta. &#8220;Ali ne na ovakav način kakav je do sada bio&#8221;, naveli su iz Euromosta.



&#8220;Oni su danas zatražili pismeno i od Tužilaštva u Podgorici, da se ispita kako su se trošila sredstva kroz programe ZZZCG, gdje su im dostavili i dokaze o mogućim zloupotrebama&#8221;, zaključeno je u saopštenju.

Za deset godina broj nezaposlenih na sjeveru veći za preko 13 hiljada

On je kazao sa se u julu prošle godine na evidenciji nalazilo – 44.472 lica, a da je u istom periodu ove godine taj broj smanjen i iznosi – 38.733 nezaposlenih lica.



“Smanjenje broja nezaposlenih lica za 13 odsto. Može Crna Gora”, naveo je Đurović u objavi na Iksu, nekadašnjem Twitteru.

Đurović: Skoro 6.000 nezaposlenih manje nego lani

Najviše zaposlenih stranaca, prema istim podacima, je u građevinarstvu, uslugama smještaja, ishrane i ostalim uslužnim djelatnostima.



“Od ukupno izdatih dozvola za strance u kvoti (6.065), posmatrano prema vrstama dozvola, 98,32 odsto je izdato za zapošljavanje stranaca (5.963), a 1,68 odsto za sezonsko zapošljavanje stranaca (102). U utrošenim kvotama za zapošljavanje stranaca u periodu 1.januara do 3. aprila 2023. godine, pretežno učešće (55,14%), imaju tri grupe zanimanja: građevinarstvo, usluge smještaja i ishrane i ostale uslužne djelatnosti”, navodi se u odgovoru ZZZCG-a.



Najviše dozvola za privremeni boravak i rad stranaca izdato je državljanima Rusije (3.748), Turske (2.207), Srbije (1.195), Bosne i Hercegovine (499) i Albanije (478), što čini 83,57 odsto ukupnog broja izdatih radnih dozvola.



10.136 slobodnih radnih mjesta



U tekućoj godini poslodavci su Zavodu za zapošljavanje prijavili 10.136 slobodnih radnih mjesta. Najviše mjesta odnosi se na srednjoškolce 4.852 ili 47,87%, visokoškolce 2.909 ili 28,7% i nekvalifikovane i polukvalifikovane radnike 2.375 ili 23,43%.



Posmatrano prema djelatnostima poslodavaca najviše slobodnih radnih mjesta je oglašeno za djelatnost usluge smještaja i ishrane, obrazovanje, trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala i građevinarstvo…



“Na neodređeno radno vrijeme prijavljano je 1,534 slobodnih radnih mjesta, određeno 5.777, za sezonske poslove 2.501 i za ostale vidove (pripravnik, pripravnik volonter, privemeni i povremeni poslovi) 324”, ističu iz Zavoda za Portal RTCG.



Najviše slobodnih radnih mjesta je prijavljeno u Podgorici – 2.403, Budvi – 1.455, Herceg Novom 1.053, Kotoru 911, Nikšiću 891, Baru 778, Ulcinju 440 i Tivtu 420.

Skoro 10.000 radnih dozvola strancima, najviše državljanima Rusije, Turske&#8230;

1682531427-risto-manojlovic-i_960x600

Pobjeda je uputila pitanja Ministarstvu prosvjete i upravi škole, zbog čega je angažovana Sošić, koja, kako piše u ugovoru, ima završenu gimnaziju. Pojašnjeno je da je ona apsolvent i da je razlog njenog zapošljenja nedostatak kadrova.



Iz Ministarstva prosvjete je odgovoreno da je zbog hitne potrebe da se obezbijedi kontinuitet nastavnog procesa učenicima prvog razreda, uprava škole sklopila ugovor na određeno vrijeme sa apsolventkinjom na Pedagoškom fakultetu u Užicu.



Ugovor je sklopljen nakon dobijenih informacija od strane službenika Zavoda za zapošljavanje iz Kolašina da na tržištu rada nema u ponudi kadra ovog zanimanja, počev od 18. aprila &#8211; kazali su iz Ministarstva prosvjete.



Pojasnili su da će se uprava škole obratiti Ministarstvu za davanje saglasnosti za raspisivanje konkursa za prijem zamjene pomenute nastavnice.



Direktorica škole Nataša Peković je rekla da su angažovali Sošić, koja je apsolventkinja.



Nastavnički kadar je veoma deficitaran. Prije angažovanja pomenute koleginice kontaktirali smo Zavod za zapošljavanje i tek nakon što smo dobili odgovor, angažovali smo koleginicu da radi do povratka učiteljice sa bolovanja &#8211; kazala je Peković Pobjedi.



U odluci o zasnivanju radnog odnosa na određeno vrijeme se navodi da je Sošić angažovana s punim radnim vremenom. Navodi se da je nastavnica S. B. zbog bolesti morala da odsustvuje sa posla te da se pojavila potreba za njenom zamjenom.



Odlučeno je da se Jovana Sošić iz Bijelog Polja sa završenom SSS &#8211; gimnazija primi u radni odnos po ugovoru o radu na određeno vrijeme do popunjavanja radnog mjesta po konkursu, odnosno do povratka zapošljene sa bolovanja &#8211; piše u obrazloženju odluke.



Pobjeda je objavila niz tekstova u kojima su se našli sporni ugovori o radu sa nastavnicima koji predaju predmete za koje nijesu kvalifikovani.



Mahom se radilo o školama na sjeveru Crne Gore i seoskim školama, a Ministarstvo prosvjete i uprave tih škola su pojašnjavali da su neobična rješenja bila omogućena zbog nedostatka kadra, a proces izvođenja nastave nije smio biti ugrožen.



Tako smo pisali o nastavniku istorije Vesku Tomaševiću koji predaje teorijski dio šišanja, prepariranja kose u Srednjoj stručnoj školi u Pljevljima, ali i muzičko i informatiku sa tehnikom u Osnovnoj školi „Kruševo“.



Njegov kolega Đorđije Ćuzović je nastavnik istorije i geografije, a pored toga, normu će dopunjavati i časovima muzičkog i likovnog u OŠ „Radoje Kontić“, Gradac kod Pljevalja.



Ovakav širok dijapazon predmeta koje nastavnici predaju, a pogotovo kada je riječ o seoskim i malim školama, direktori tih ustanova, ali i Ministarstvo prosvjete objašnjava nedostatkom kadra.



Ističu da postoji veliki problem stručne zastupljenosti u teoretskom izvođenju nastave u obimu od dva časa, što pokazuje i primjer nastavnika istorije koji drži teoriju šišanja i prepariranja kose.



Direktor Srednje stručne škole u Pljevljima Bojan Strunjaš je Pobjedi potvrdio da imaju problem da pronađu stručni kadar, inženjere mašinstva, elektrotehnike, da ih nema na birou i da su prinuđeni da ponekad angažuju nestručan kadar.



<ul><li>Bio sam direktor škole kada je angažovan profesor koji je u decembru predavao istoriju i ove druge predmete. To su bila nekolika časa. Nije bilo stručne osobe koja je mogla to da predaje. Tražili smo na birou, nema je uopšte. Profesorica koja predaje sada te predmete zatvorila je frizerski salon &#8211; naveo je direktor, komentarišući slučaj profesora istorije koji je predavao i teorije iz šišanja i prepariranja kose.</li></ul>



Iz Ministarstva su Pobjedi kazali da problem izvođenja nastave nije samo iz tih stručnih predmeta, već i onih poput muzičkog, likovnog, fizike, hemije i nekih drugih stručnih predmeta, pa se ugovori o radu oročavaju na mjesec dana. Ipak, iako konkurse redovno objavljuju i na mjesec dana, jer na toliko su i potpisivani ugovori sa nastavnicima koji ne predaju predmete za koje su školovani, na njih se niko ne javlja.



Pobjeda je u više navrata problematizovala to što u školama fali kadra. Pojedine obrazovne ustanove mjesecima raspisuju oglas za matematičara i niko se ne odaziva. Neke ga objavljuju čak 15-20 godina. Direktori su javno poručivali da se svi suočavaju sa istim poteškoćama, bez obzira da li je riječ o školi koja je u urbanom ili ruralnom dijelu Crne Gore.



Dok se postupa na zakonit način, objavljivanjem konkursa na koje se niko ne javlja, mladi nastavnici sakupljaju normu tako što drže časove koje su daleko od njihovih oblasti, sistem decenijama ne reaguje. Opravdanje se nalazi u poštovanju zakonskih okvira, ali ne i logičkih i sistemskih rješenja.

BEZ KVALIFIKACIJA JER NEMA KADRA: Apsolventkinja zapošljena kao učiteljica

Iako u društvu postoji ubjeđenje da Crna Gora ima više ekonomista i pravnika nego što je potrebno, potražnja na tržištu rada to demantuje. Vjerovali ili ne, ta zanimanja su deficitarna.



&#8220;Potražnja za tim zanimanjima je najveća tako da se ne može reći da su to suficitarna&#8221;, ističe Nataša Dević.



&#8220;Interesovanje srednjoškolaca za ta dva studijska programa je tradicionalno visoko. Ono što mi se čini ili što pokazuje tržište rada jeste da ipak nalaze mjesto&#8221;, kazao je Veselin Mićanović, prorektor za nastavu.



A lakše do radnog mjesta mogli bi i nastavnici matematike, fizike, hemije, kao medicinari, inžinjeri, i informatičari.



&#8220;Na tehničke fakultete ide manji broj mladih jer nisu dovoljno atraktivna kao pravo i ekonomija je se to zanimanja kojim mogu u budućnosti da se bave&#8221; navodi Dević.&nbsp;



&#8220;U drušvu je deficitarna IT tehnologija, medicina, takođe imamo drugih programa koji su deficitarni i studenti po završetku brzo nalaze svoje mjesto kao što je učiteljski, predškolsko&#8221;, ističe Mićanović.



Međutim, mlade brine hoće li im se isplatiti trud i rad uložen tokom školovanja, kažu iz Centra za građansko obrazovanje.



&#8220;Što god rade slabo se isplati i otprilike u Crnoj Gori baviti se politikom to je očigledno najisplativije. Kako da nagovorite učenika kome ide matematika da upiše to, kad profesor matematike nema preko 700 eura mjesečne naknade&#8221;, navodi Snežana Kaluđerović iz Centra za građansko obrazovanje.



Ona ističe da nije tajna da zbog veže zarade mladi posao traze u inostranstvu.



&#8220;No, nije to jedini razlog. Nijesu obezbijeđena zakonski jesu ali i u praksi nijesu, radnička prava, zaštita na radu, veća zarada koju bi oni mogli dobiti u zemljama regiona gdje je isti jezik i sve su to razlozi koji naš kadar guraju u mobilnost&#8221;, ističe Kaluđerović.



A za one koji ostaju, u ovoj godini poslodavci su prijavili oko 19.000 slobodnih radnih mjesta. Kada je riječ o srednjoškolskom kadru, najviše ih je oglašeno za konobare, ugostitelje, kelnere, sobarice i prodavce.

Najveća potražnja za ekonomistima i pravnicima

Stopa nezaposlenosti je, prema mjesečnom izvještaju ZZZ, pala sa 19,9 odsto na 19,45 odsto.



Najveća stopa, 32,7 odsto, zabilježena je u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto.



Zavod je od početka godine do kraja jula evidentirao 10,97 hiljada novozaposlenih.



Od početka godine do kraja prošlog mjeseca oglašeno je 17,82 hiljade slobodnih radnih mjesta.