Video
Danas objavljena studija medijskih stručnjaka sa Tehničkog univerziteta u Kelnu i Univerziteta u Talinu, koja je sprovedena u Njemačkoj, pokazuje da bi prema najcrnjem scenariju do 2035. godine broj profesionalnih novinara mogao da se prepolovi, javlja agencija dpa, prenosi Beta.
Kakva će zaista biti situacija zavisi, između ostalog, i od toga koliko će politika uspjeti da reguliše tehnološke koncerne, ali i od intenzivnije saradnje medijskih kuća, ocijenili su autori studije.
U zavisnosti od scenarija, broj novinara bi do 2035. godine mogao da se smanji za 12 do 50 odsto. U Njemačkoj ih trenutno ima oko 40.000, što znači da najcrnji scenario predviđa da će ih 2035. godine biti 20.000.
Iz istih razloga, mediji će se suočiti i sa gubitkom publike. Udio korišćenja medijskih sadržaja mogao bi, u zavisnosti od okolnosti, da padne od 18 do 47 odsto.
Ništa bolja situacija nije ni sa prihodima, pa najmračnija varijanta predviđa da će prihodi medija od oglašavanja i sopstvenih sadržaja do 2035. godine biti i do 43 odsto manji od današnjih. Najpozitivniji scenario predviđa pad prihoda od deset odsto.
Prema svim scenarijima, značaj velikih tehnoloških koncerna i vještačke inteligencije će postajati sve veći i oni će ubuduće još više odlučivati koje vijesti, video-zapise i druge sadržaje će ljudi moći da vide.
Tako će štampanim izdanjima, televizijama i drugim medijima postati još teže da direktno dopru do svoje publike i svojim sadržajima zarađuju novac.
MRAČNI SCENARIO
Posebno je crn scenario koji su istraživači nazvali ,,Big tek tejkover”, u kojem tehnološke kompanije gotovo potpuno vladaju medijskim tržištem, a klasični mediji uglavnom samo još proizvode sadržaje za njihove platforme.
Da bi scenariji bili malo manje mračni, politika bi, prema ocjeni istraživača, morala prije svega da se pobrine da velike platforme ne postanu još moćnije.
KLJUČNA SARADNJA MEDIJSKIH PREDUZEĆA
U studiji se ocjenjuje i da je ključna saradnja medijskih preduzeća, kao i razvijanje novih ponuda i nalaženje drugih puteva za sticanje prihoda.
Studija je rađena tako što su stručnjaci iz medija, marketinga, produkcije i medijske politike zamoljeni da procijene vjerovatnoću određenih trendova i šta bi oni značili za medijsku branšu. Na osnovu toga u studiji su sastavljena četiri moguća scenarija.
Studija ne pretenduje da pokazuje tačnu sliku medijske scene 2035. godine, nego samo predstavlja moguće scenarije i ukazuje na ulogu politike i samih medijskih kuća.
Istraživanje je rađeno po nalogu njemačkih javnih servisa ARD, ZDF i Dojčlandfunk.
Preporučeno
