Video
U redakcijama danas postoji nevidljivi kolega – softver koji nikada ne spava i može da pregleda stotine izvora u sekundi, piše RTS. Riječ je o vještačkoj inteligenciji koja pomaže novinarima da pronađu ključne podatke, napiše naslov i da predlog teme.
„Novinarski rad u današnje vrijeme je u ogromnom procentu skoncentrisan na računar i na komunikaciju sa bazama podataka. Vještačka inteligencija je izuzetno dobra u tome da te stvari koje kompjuteri imaju unutra ili su njima nahranjeni isporuči čovjeku, odnosno da sa njima napravi neki sadržaj koji je koristan. Tako da će njena uloga u tom smislu komunikatora između nas i podataka kojima hranimo kompjutere biti sve veća i veća i mogućnosti kako ti podaci da se prerade“, navodi glavni i odgovorni urednik internet portala RTS-a, Zoran Stanojević.
Vještačka inteligencija, ipak, nije toliko pouzdan kolega. Brzo razmišlja, ali nema izražena osjećanja. Može da provjeri informacije, ali nije u stanju da napiše jednu toplu ljudsku priču, jer je ipak dio sa emocijama rezervisan za novinara.
„Mnoge stvari za koje je potrebno vrijeme da se proizvedu sada mogu da se proizvedu za nekoliko sekundi, pod uslovom da imamo podatke, da je neki novinar došao do nekakvih saznanja, to je ono što je najvažnije. Ukoliko on to ima vještačka inteligencija od toga vrlo brzo može da napravi novinarski proizvod. pristojnog kvaliteta“, kaže Stanojević.
Dodaje i da se podrazumijeva da će najbolji novinarski proizvod biti onaj koji je proizveo novinar od početka do kraja, ali da vještačka inteligencija ima prednost brzine izvještavanja, zbog čega će se proces proizvodnje vijesti u velikoj mjeri prebaciti na vještačku inteligencu.
Nekada olovka i papir, a danas poznavanje alata vještačke inteligencije, novinarstvo se kao i druge profesije prilagođava budućnosti, ali ipak za dobru priču, reportažu pa čak i vijest, potreban je novinar sa idejom, emocijom i zanimljivim podacima, a vještačka itneligencija je tu samo da pomogne.
„Novinari budućnosti treba da znaju osnovne novinarske stvari, da se vrate i da budu novinari iz prošlosti. Oni moraju da znaju zašto rade svoj novinarski posao, a ne da se bave time kako kompjuter da upotrijebe. Kompjuter će sve više biti u stanju sam da završi neke poslove, a mi moramo da znamo zašto nešto pitamo, zašto je nešto vijest, zašto je nešto bitno i kako to treba objasniti ljudima“, ističe Stanojević.
Preporučeno
Vještačka inteligencija može da bude moćan pomoćnik u prikupljanju i obradi informacija, ali priču i dalje stvaraju ljudi. Novinarstvo ostaje posao radoznalih, kritičkih i promišljenih umova, a tehnologija je tu da im pomogne, a ne da ih zamijeni.
