Video
Upotreba ovog alata vještačke inteligencije u Evropi brzo raste, a OpenAI je ovog mjeseca objavio da je ChatGPT dostigao ključni prag za regulatorni nadzor, sa više od 120 miliona korisnika koji mjesečno koriste njegovu funkciju pretrage.
Međutim, Evropska komisija još nije odlučila kako tačno da primijeni Zakon o digitalnim uslugama (DSA) na ChatGPT, koji je namijenjen da osigura da velike onlajn platforme smanje svoje rizike. Odluka se ne očekuje prije sredine 2026. godine, potvrdio je visoki zvaničnik Komisije.
Situacija postaje test sposobnosti EU da se nosi sa rizicima koje predstavljaju veliki jezički modeli – tehnologije koje postaju uobičajene kao i onlajn pretraživači. Ali DSA je napisan prije nego što je ChatGPT uopšte postao mejnstrim, tako da njegovi uslovi ne pokrivaju jasno četbotove, što dovodi Brisel u rizik od još jednog kašnjenja u odgovoru.
OpenAI je nedavno priznao da oko 1,2 miliona korisnika nedjeljno vodi razgovore sa ChatGPT-om koji „ukazuju na samoubilačku namjeru”, dodajući da „u rijetkim slučajevima model ne reaguje kako bi trebalo u osjetljivim situacijama”.
“Za industriju naviklu na dobrovoljne standarde vještačke inteligencije, obavezni režim dužne pažnje DSA-a biće hladan tuš. OpenAI će morati znatno da podigne ljestvicu, a ne samo da kopira ono što trenutno radi”, rekao je Matijas Vermulen, direktor konsultantske kuće AWO sa sjedištem u Briselu.
Kompanija nije komentarisala navode, ali se pozvala na svoju veb stranicu o usklađenosti sa DSA-om, napominjući da se brojka od 120 miliona odnosi samo na korisnike funkcije pretraživanja, a ne na cijelu uslugu.
ChatGPT već podliježe Zakonu o vještačkoj inteligenciji, koji zahtijeva da procijeni i ublaži rizike od avgusta i mogao bi se suočiti sa kaznama do 15 miliona eura ako to ne učini. Ali broj korisnika ga sada svrstava među velike internet platforme koje, prema DSA, imaju više od 45 miliona mjesečnih korisnika – što znači moguću kaznu do šest procenata globalnog godišnjeg prihoda.
Pitanje je, međutim, kako će Komisija klasifikovati ChatGPT, kao pretraživač, platformu ili digitalnu uslugu, jer će to odrediti kojim će obavezama biti podložan. Ako se klasifikuje kao pretraživač, mogao bi da izbjegne neke zahtjeve kao što je obaveza da se korisnicima omogući prijavljivanje i uklanjanje sadržaja.
Ako se odluka donese sredinom 2026. godine, obaveze DSA bi stupile na snagu za OpenAI krajem sljedeće godine. Kompanija bi tada morala da podnese sveobuhvatni izvještaj o procjeni rizika, uključujući moguće uticaje na izbore, javno zdravlje i osnovna prava.
Ostaje nejasno kako će se DSA i Zakon o vještačkoj inteligenciji preklapati. Zakon o vještačkoj inteligenciji kategoriše modele po riziku – od neprihvatljivog do minimalnog – dok DSA zahtijeva od velikih platformi da procijene „sistemske rizike” kao što su dezinformacije, miješanje u izbore i javno zdravlje.
Prema riječima advokata, ovo preklapanje nije savršeno.
“Neki rizici, poput dezinformacija i dipfejk sadržaja, biće obuhvaćeni Zakonom o digitalnim uslugama (DSA), dok će drugi – poput korišćenja ChatGPT-a u procesima regrutacije”, ostati u okviru Zakona o vještačkoj inteligenciji (AI Act) – objašnjava Žoao Pedro Kintais, profesor informacionog prava na Univerzitetu u Amsterdamu.
On upozorava da bi to moglo dovesti do „regulatornih rupa” u procjeni rizika, ali i do mogućnosti da OpenAI koristi „sigurnu luku” – odredbu prema kojoj platforme nisu odgovorne za sadržaj koji korisnici objavljuju na njima.
Preporučeno
Kako stvari stoje, Brisel još uvijek nije pronašao način da uskladi svoju ambicioznu digitalnu regulativu sa razvojem tehnologije koja ga je već prevazišla.
