Humanoidi su spori i nespretni. Početniku može biti potrebno i 300 pokušaja da od robota dobije jedan upotrebljiv pokret, dok iskusnom instruktoru za to treba oko 50 pokušaja.

Proizvođač robota UBTech, piše agencija Rojters dobio je prošlog oktobra tender vrijedan 18 miliona dolara od regionalne vlade Guangšija za opremanje centra humanoidima i pratećom opremom. Cilj je proizvodnja podataka za obuku takozvane otjelovljene vještačke inteligencije – robota sposobnih da opažaju, odlučuju i djeluju u fizičkom svijetu. Instruktori koriste slušalice kako bi vidjeli iz perspektive robota i ručne kontrolere sa senzorima koji njihove pokrete prenose na robote.

Obučavanje humanoida za fizički zahtjevne poslove jednog dana bi moglo da odgovori na ozbiljan problem Kine. Stanovništvo zemlje stari i smanjuje se, čime slabi jedna od ključnih demografskih prednosti njene industrijske baze – ogromna radna snaga. Kineski vojni istraživači takođe su proučavali potencijalnu upotrebu robotike i vještačke inteligencije u budućim sistemima naoružanja.

Centar u Liudžouu, koji je Rojters posjetio u aprilu, namjerava da fabrikama prodaje podatke za obuku robota. Međutim, troje zaposlenih priznalo je da projekat, koji zavisi od subvencija, trenutno nema jasan put ka profitabilnosti zbog visokih operativnih troškova i niskih cijena podataka na tek nastajućem tržištu.

Objekat oslikava ključnu protivrječnost kineskog razvoja humanoida: državna sredstva i ulaganja u proizvodnju napreduju mnogo brže od sposobnosti robota da funkcionišu izvan unaprijed pripremljenih demonstracija, poput kung-fu tačaka, plesova i bokserskih mečeva koji su ih pretvorili u internet senzacije.

Iako kineski proizvođači prave hardver svjetske klase, humanoidima nedostaje inteligencija potrebna za obavljanje različitih vrsta poslova, reklo je Rojtersu šest rukovodilaca i istraživača iz industrije. Posebno imaju problema u situacijama koje zahtijevaju intuiciju ili odstupanje od unaprijed programiranih postupaka.

,,IQ robota je prenizak”, rekao je u martu Tang Venbin, suosnivač i izvršni direktor kompanije za AI robotiku Juanli Lingđi. ,,Mnogo toga što vidimo je ples prerušen u rad”.

Rojtersova analiza kineskog buma humanoidnih robota zasniva se na stotinama korporativnih dokumenata i podataka o državnim nabavkama, posjetama fabrikama, centrima za obuku i izložbenim salonima, kao i razgovorima sa 40 ljudi, uključujući rukovodioce, investitore i istraživače. Analiza pokazuje sve veći jaz između državnih ambicija i stvarnih mogućnosti robota, što je dovelo do tržišta na kojem proizvodni kapaciteti nadmašuju komercijalnu tražnju, ključni igrači zavise od subvencija, a cijene padaju.

Industrija humanoidnih robota prošle godine je globalno isporučila oko 20.000 jedinica, od čega su kineski proizvođači činili čak 95 odsto, prema podacima BofA Global Research-a. Gan Sjaobin, zvaničnik kineskog Ministarstva industrije i informacionih tehnologija, rekao je u julu da zemlja ove godine očekuje proizvodnju više od 100.000 humanoida. BofA predviđa 1,2 miliona godišnjih isporuka širom svijeta do 2030. godine.

Posljedice kineske dominacije lancem snabdijevanja prevazilaze komercijalnu konkurenciju. Trampova administracija je u julu zabranila uvoz novih kineskih humanoida, navodeći potrebu da zaštiti američku industriju vještačke inteligencije od prijetnji prekida rada i sajbernapada.

Peking u izgradnji inteligentnih robota primjenjuje isti model industrijske politike koji je koristio za električna vozila i solarne panele: subvencionisanje strateškog sektora, rano stvaranje velikih kapaciteta i podsticanje žestoke konkurencije kako bi se snizili troškovi.

Ali za razliku od automobilske i solarne industrije, humanoidni roboti su još u ranoj fazi razvoja, sa ograničenom domaćom i stranom potražnjom i neriješenim problemima spretnosti, pouzdanosti, inteligencije i cijene. Državne institucije istovremeno su veliki finansijeri i kupci istih robota, čime vještački povećavaju potražnju.

Neki analitičari dovode u pitanje i samu ekonomsku logiku mašine napravljene po uzoru na čovjeka, kada su robotske ruke, posebno konstruisane za određene industrijske zadatke, jeftinije, pouzdanije i već široko rasprostranjene.

,,Ekonomija danas ne opravdava široku primjenu”, rekao je analitičar Po Džao. On ipak vidi potencijal u oblastima poput domaćinstava ili ustanova za njegu, gdje bi mašina ljudskog oblika mogla koristiti stepenice, vrata i alate bez većih izmjena okruženja. Kratkoročno će, smatra, tržište humanoida ostati koncentrisano na opasne, ponavljajuće i strukturisane poslove.

Kevin Sju iz američke investicione kompanije Interconnected Capital rekao je da su pojedini osnivači kineski sektor humanoida već opisivali kao ,,balon”.

,,Sto odsto će prije ili kasnije doći do konsolidacije”, rekao je Sju. ,,Samo je pitanje ko će opstati i koliko će ružno izgledati”.

Bum izgrađen na državnom novcu

Kina ima više od 150 kompanija koje se bave humanoidnim robotima, prema podacima Nacionalne komisije za razvoj i reforme. To je više nego što ima kineskih brendova električnih vozila. Komisija je još u novembru upozorila da kompanije ulaze u taj sektor prije nego što su tehnologija i poslovni modeli sazreli, piše Rojters.

Državna, pokrajinska i lokalna uprava potrošile su najmanje 230 miliona dolara na kupovinu humanoida i povezane opreme u prvoj polovini godine, u odnosu na 62 miliona godinu ranije i šest miliona u istom periodu 2024. godine.

Kinesko Ministarstvo industrije i regulator državne imovine objavili su u junu da će od 10 provincija zahtijevati da svaka identifikuje najmanje 20 lokacija za obuku humanoida i AI sistema u stvarnim uslovima.

Državna elektroenergetska kompanija State Grid u aprilu je najavila da planira da potroši milijardu dolara na humanoide sa vještačkom inteligencijom, robote sa dvije ruke i robotske pse za održavanje mreže i inspekcije trafostanica. Procjenjuje se da bi svaki uređaj mogao godišnje da uštedi od 74.000 do 119.000 dolara troškova rada i smanji izloženost ljudi opasnim poslovima.

Šenžen namjerava da do naredne godine izgradi industrijski klaster vrijedan 15 milijardi dolara sa više od 1.200 kompanija za robotiku i otjelovljenu inteligenciju.

Zagovornici takve ekspanzije tvrde da bi ona mogla pomoći kineskim firmama da uspostave jeftine lance snabdijevanja i brže prikupe podatke za obuku robota od stranih rivala poput Tesle. Ali takva politika istovremeno izlaže investitore i lokalne vlasti riziku od oštre tržišne korekcije.

Za sada analitičari kao moguće pobjednike izdvajaju UBTech i Unitree. Akcije kompanije Unitree, najvećeg svjetskog prodavca robotskih pasa i drugog najvećeg proizvođača humanoida, porasle su više od pet puta tokom berzanskog debija u Šangaju 19. avgusta, dajući kompaniji vrijednost od oko 50 milijardi dolara, prije nego što su se djelimično povukle.

Potražnju pokreće država

Za sada potražnju za humanoidima stvaraju državne kupovine i subvencije, a ne tržišne sile. Kinesko Ministarstvo industrije i regulator državne imovine obećali su povlašćenu podršku regionima i kompanijama sa jakim programima obuke robota.

Kao i u ranoj trci električnih vozila, lokalne vlasti sada se nadmeću u stvaranju šampiona robotike.

Finansijski izvještaji robotskih kompanija pokazuju rizike takve potražnje. Deep Robotics iz Hangdžoua objavio je da su subvencije prošle godine činile oko 42 odsto njegove neto dobiti od 4,2 miliona dolara. Kompanija je tokom 2024. i 2025. prodala svega četiri humanoida.

UBTech je u posljednjem kvartalu prošle godine dobio nove ugovore vrijedne najmanje 123 miliona dolara za snabdijevanje državnih kompanija humanoidnim hardverom i pratećom tehnologijom. Ti poslovi premašili su njegove ukupne prihode od humanoida u 2025. godini, koji su iznosili 122 miliona dolara, piše Rojters.

Konkurencija istovremeno obara cijene. Morgan Stanley očekuje da prosječna cijena humanoida padne 15 odsto tokom 2026. godine. Prosječna cijena Kuava, humanoida pune veličine kompanije Leju Robotics, pala je tokom 2025. za 26 odsto, na oko 46.000 dolara.

Roboti koji plešu, koje kompanije iznajmljuju za promotivne događaje, sada koštaju između 440 i 600 dolara dnevno, u odnosu na oko 1.500 dolara prošle godine.

Produktivne snage?

Kineska trka humanoida djelimično je izgrađena na spektaklu – robotima koji plešu i boksuju na televiziji kao simbolu koncepta predsjednika Si Đinpinga o ,,novim kvalitetnim proizvodnim snagama”, odnosno rastu zasnovanom na tehnološkim inovacijama i naprednoj proizvodnji.

Ali iza tih nastupa ostaje ključno pitanje: mogu li mašine na radnom mjestu proizvesti dovoljno vrijednosti da opravdaju svoju cijenu?

Menadžeri fabrika učinak robota mjere vremenom rada i pouzdanošću, a konvencionalne robotske ruke uglavnom nadmašuju humanoide, rekla je Rejčel Tan, generalna sekretarka Udruženja za robotiku Šenžena.

U kineskoj izuzetno konkurentnoj automobilskoj industriji proizvodnim linijama već dominiraju industrijski roboti koji su brži od humanoida i lakši za kontrolu.

U Xiaomi-jevoj fabrici električnih vozila u Pekingu automatizovano je 91 odsto procesa sklapanja. Samo radionica za karoserije koristi više od 700 industrijskih robota za tačkasto zavarivanje, zakivanje i lijepljenje djelova konstrukcije.

Xiaomi istovremeno obučava humanoidne robote za zadatke poput postavljanja matica.

Geelyj-ev brend Zeekr prošle godine je sarađivao sa UBTech-om na testiranju humanoida u fabrici u Ningbou, uključujući sortiranje materijala, pomjeranje kutija i rukovanje komponentama. Ipak, Geely kaže da robotske ruke i automatizovana vozila i dalje obavljaju sve ključne zadatke na aktivnoj proizvodnoj liniji.

Uzimanje bočica ljekova sa polica

Pojavljuju se i prvi komercijalni slučajevi upotrebe. Galbot raspoređuje robote u apotekama u više od dvadeset kineskih gradova kako bi riješio nedostatak osoblja i zadovoljio potražnju za isporukom ljekova.

U jednoj pekinškoj apoteci Galbot-ov robot uzima proizvode sa polica nakon digitalne narudžbe. Ima glavu, ruke i trup, ali se kreće na bazi sa točkovima. Pomoću kamera, hvataljke i vakuumske čašice prepoznaje i uzima proizvode.

Džao Juli, glavni direktor za strategiju Galbot-a, rekao je da humanoid može da izabere i pripremi proizvod za oko minut. Tipična apoteka ima između 5.000 i 6.000 proizvoda na prostoru od 30 do 50 kvadratnih metara, što predstavlja ponavljajući zadatak pogodan za automatizaciju.

Galbot tvrdi da stopa uspješnosti njegovih robota prelazi 95 odsto, a da se većina grešaka odnosi na poteškoće u hvatanju predmeta, a ne na izbor pogrešnog proizvoda.

AI ,,mozak” humanoida razlikuje se od onoga u četbotovima. Sistemi poput DeepSeek-a i Kimi-ja koriste velike jezičke modele koji obrađuju ogromne količine teksta. Humanoid u fabrici mora da obradi ogromne količine vizuelnih podataka i ono što vidi pretvori u fizičku radnju – da uhvati komad tkanine ili pravilno odmjeri silu prilikom zavrtanja šrafa.

Kompanije takve sisteme nazivaju modelima ,,vid-jezik-akcija”. Mnogo ih je teže obučiti od velikih jezičkih modela, jer zahtijevaju hiljade sati izlaganja stvarnim situacijama. Problem je što se teško prilagođavaju: robot može savršeno obaviti zadatak nakon treninga na jednom radnom mjestu, a zatim pogriješiti ako se promijene predmet, osvjetljenje, ugao, površina, vrijeme ili oprema.

Usko grlo – podaci

Kineska kampanja humanoida zasniva se na jednostavnoj računici: više robota na obuci znači više podataka.

Tehnološki investitor Robert Vu smatra da je faza prekomjerne proizvodnje neophodna kako bi se poboljšali modeli otjelovljene vještačke inteligencije.

,,Da biste napravili te modele, prvo su vam potrebni podaci; a da biste dobili podatke, potrebna vam je ogromna baza instaliranog hardvera koji ih prikuplja”.

Sektor trenutno ima oko 500.000 sati visokokvalitetnih podataka za obuku, ali mu je potrebno oko 100 miliona sati kako bi roboti dostigli istinsku fizičku inteligenciju, rekao je analitičar Po Džao.

,,To je manjak za nekoliko redova veličine koji ni kapital ni obim proizvodnje ne mogu brzo da nadoknade”, rekao je.

Preživjeti pucanje balona

Mnogi osnivači i investitori u robotiku očekuju da bi konsolidacija mogla početi krajem 2026. ili tokom 2027. godine, jer pretpostavljaju da će kineske vlasti smanjiti subvencije i koncentrisati podršku na najperspektivnije kompanije, piše Rojters.

,Svaka od ovih kompanija zna da je krajnji komercijalni cilj još veoma daleko”, rekao je Vu. ,,Zato sada očajnički pokušavaju da prikupe što više kapitala – da kupe dovoljno vremena da prežive pucanje balona”.

Cijene kineskih komponenti već padaju toliko brzo da strani konkurenti teško mogu da drže korak.

Tesla dobro pokazuje taj jaz. Njen humanoid Optimus još nije u javnoj prodaji. Izvršni direktor Ilon Mask naveo je ciljnu cijenu od oko 20.000 dolara kada proizvodnja jednog dana dostigne veliki obim. Morgan Stanley je, međutim, prošle godine procijenio da sam hardver za Optimus Gen 2 pri maloj serijskoj proizvodnji košta između 50.000 i 60.000 dolara.

Neki analitičari smatraju da će kineska robotska industrija vjerovatno zadržati ukupnu globalnu prednost čak i nakon moguće bolne konsolidacije. Čak i ako veliki broj proizvođača humanoida bankrotira, kineski lanci snabdijevanja će opstati, što bi strane konkurente moglo učiniti zavisnim od kineskog hardvera.

To se vidjelo u Južnoj Koreji u julu na RoboCup-u 2026, gdje su timovi humanoidnih robota igrali fudbal jedni protiv drugih. Ranije su timovi na to godišnje međunarodno takmičenje iz robotike i vještačke inteligencije donosili sopstvene robote. Sada gotovo svi koriste kineske, rekao je Kim Ho-džung iz južnokorejskog proizvođača AeiROBOT.

Uprkos prednosti Kine u infrastrukturi, humanoidni roboti i dalje su prespori i skloni greškama da bi bili široko komercijalno prihvaćeni.

U centru za obuku u Liudžouu Rojters je posmatrao humanoida koji se mučio da nosi sanduke. Roboti mogu jednostavne zadatke da obavljaju brzinom ili učinkom od svega 20 odsto ljudskog radnika, rekao je jedan zaposleni.

Ipak, dodao je, mogli bi da sustignu ljude za dvije do tri godine.