Rast podstaknut vještačkom inteligencijom
Na klimatske ciljeve američkih kompanija posljednjih godina utiče nagli porast potražnje za uslugama u oblaku, kao što su pohrana podataka i korištenje poslužitelja putem interneta, što je usko povezano s razvojem i radom chatbotova i drugih proizvoda temeljenih na vještačkoj inteligenciji. Iako sve tri kompanije tvrde da teže postizanju nulte neto stope emisija, njihovi najnoviji podaci pokazuju suprotan trend, prenosi Index.
,,Tvrdnje o ekološkim oblacima su marketinška strategija”
,,Tvrdnje Microsoft-a, Amazon-a i Google-a da su njihovi oblaci ekološki prihvatljivi i održivi samo su marketinška strategija. Vlade bi se trebale prisjetiti tog rastućeg ugljenikovog otiska kada im te iste kompanije nude rješavanje ekološke krize pomoću vještačke inteligencije”, izjavila je Cecilia Rikap, profesorica ekonomije na University College London. ,,Kako se sve više kompanija seli na njihove oblake, pohranjuje podatke te razvija i koristi AI modele i druge digitalne tehnologije, one zapravo prebacuju svoj digitalni i AI ugljični otisak na tehnološke divove. U suštini, prelazak na oblak pomaže drugim korporacijama da sakriju vlastiti uticaj na okoliš”. Microsoft, Google i Amazon kontaktirani su za komentar.
Podaci iz izvještaja o održivosti
Ova povećanja zabilježena su u godišnjim izvjštajima o održivosti koje su kompanije objavile proteklih nedjelja. Microsoft je u svom izvještaju objavljenom u četvrtak naveo da su mu emisije ugljenika lani porasle za 25 odsto, na 20 milijuna tona, ,,prvenstveno zbog širenja infrastrukture podatkovnih centara”. Google je izvijestio o porastu emisija od 18 odsto, što je potaknuto ,,povećanjem aktivnosti u lancu snabdijevanja koje su podržale brzo širenje poslovanja”. Iz te kompanije tvrde da su njihovi AI sistemi osmislili rješenja koja su prošle godine pomogla smanjiti emisije na drugim mjestima za 41 milijun tona CO₂. Amazon je prijavio ukupno povećanje emisija od 16 odsto, pri čemu su emisije u lancu snabdijevanja, koje uključuju i izgradnju podatkovnih centara, porasle za 20 odsto. U izvještaju je to ipak predstavljeno kao ,,napredak” prema cilju nulte neto stope emisija do 2040. godine.
Drastičan preokret u dugogodišnjim naporima
Većina tih emisija proizlazi iz golemih globalnih napora za izgradnju infrastrukture za vještačku inteligenciju. Najveće svjetske tehnološke kompanije na putu su da ove godine potroše 765 milijardi dolara, uglavnom na izgradnju AI podatkovnih centara na lokacijama od Norveške do sjeveroistoka Engleske. Riječ je o drastičnom preokretu u višegodišnjim nastojanjima velikih tehnoloških kompanija da smanje svoje emisije ugljenika. Prije ove godine činilo se da su Microsoft-ove emisije stabilne i iznosile su 16 milijuna tona 2023. i 2024. godine. Sve tri kompanije i dalje tvrde da im je cilj postići nultu neto stopu emisija – Google i Microsoft do 2030., a Amazon do 2040. godine.
Nedostatak ugljeničnih kredita
,,Povećanje ukupnih emisija ugljenika snažno je povezano s ulaganjima kompanija u vještačku inteligenciju”, rekao je Shaolei Ren, profesor elektrotehnike na Sveučilištu Kalifornija u Riversideu. Primijetio je da Microsoft-ov izvještaj o održivosti takođe upućuje na to da je na globalnim tržištima bilo manje dostupnih ugljičnih kredita za kompenzaciju emisija. ,,Iako kompanije aktivno ulažu u ugljične kredite ili ih kupuju, podaci ukazuju na moguću nestašicu ponude na tržištu koja bi zadovoljila potrebe tehnoloških kompanija. Svi govore o nedostatku fizičkih dobara i infrastrukture poput energije, ali možda postoji i manjak virtualnih dobara – ugljičnih kredita”.
Golema buduća potražnja za energijom
Prijedlozi za izgradnju podatkovnih centara širom globalnog tehnološkog sektora postaju sve brojniji i ambiciozniji kako raste potražnja za AI alatima. Američka konsultantska kompanija za nekretnine JLL očekuje da će se do 2030. godine u svijetu izgraditi oko 1200 novih podatkovnih centara, pri čemu će potražnja biti dominantno podstaknuta vještačkom inteligencijom.
Ovu ekspanziju prati i golema predviđena potražnja za energijom. Uptime Institute, koji se bavi ocjenjivanjem podatkovnih centara, procjenjuje da bi veliki projekti najavljeni prošle godine mogli trošiti 1.3 posto ukupne svjetske električne energije, što bi gotovo udvostručilo sadašnju potrošnju podatkovnih centara. Navode kako će većina te nove potražnje za energijom dolaziti iz projekata u SAD-u.
Preporučeno
Video