Video
Stručnjaci za interpersonalnu psihologiju (disciplina koja proučava veze između ljudi i njihovog najbližeg društvenog konteksta) kažu nam da, u prosijeku, od svih ljudi koje svakodnevno srećemo 10% nije drago da se upozna sa nama. Ukratko, nema mjesta za njih na našem ličnom putovanju i lavirintu koji je naš život.
Baš kao i navike “lične higijene” koje na kraju dana stvaramo da bismo se održali zdravima i očuvali imidž, takođe je neophodno vježbati takozvanu “mentalnu higijenu”. Jedan od glavnih aksioma ove prakse je suštinski važan: ne pokušavajte da udovoljite svima. To je patnja koja se potpuno može izbjeći.
Međutim, ne želeći da udovoljimo po svaku cijenu, ne znači pokušati da svoju teritoriju označimo krutošću. Na kraju, zajednički život ne bi trebao biti toliko komplikovan. Stvar je samo u primjeni koncepta “živi i pusti da žive”, “ne radi ono što ne bi želio da se tebi uradi.”
Poenta je u tome da ne pribjegnemo tom lažnom licemerju, koje smo toliko navikli svakodnevno viđati u društvenom kontekstu u kojem živimo.
Nudimo vam nekoliko razmišljanja u vezi s tim.
Kada se ne dopadate ljudima koji su vam važni
Voljeti ili ne voljeti određene ljude u određenim prilikama često nas ostavlja ravnodušnim. To je zato što sa njima ne postoji značajna veza. Međutim, ovo se mijenja kada utvrdimo da nas ne vole ljude koji su nam vrlo bliski.
Svi živimo ključne trenutke u svom životu. Zamislite tinejdžera ili mladu osobu koja je nedavno ušla u odraslo doba, koja postaje potpuno svjesna sopstvenog načina postojanja, svojih misli i vrijednosti, otkrivajući da se ne podudaraju sa onima njegovih roditelja.
Budući da su danas takve situacije uobičajene, neophodno je na njih se usredsrediti na sljedeći način. Ono što drugi misle o nama nikada ne bi trebalo da bude važnije od onoga što mislimo o sebi. Ne dozvolite da vaše samopoštovanje preplavi bilo koja vrsta hijerarhije. Ako se vašoj porodici ne sviđa vaš karakter, osnovni problem je njihov, a ne vaš. Ne udaljavajte se od svoje suštine, od onoga što vas definiše, od onoga što vam daje svjetlost, život i dušu.
Drugi aspekt koji treba razmotriti je neprestana potraga za spoljnim odobrenjem koja je potrebna mnogim ljudima da bi se uvjerili da “vrijede nešto”. Nikada ne dozvolite da vas ova opasna struja nosi sa sobom.
Takođe je ispravno da sebi dodijelimo pravo da budemo nesavršeni. Ono što drugi misle i govore nikada ne smije biti važnije od naših sopstvenih uvjerenja, očekivanja ili vrijednosti.
Važno je shvatiti da ako vas neko ne voli, ne smijete pokušavati da forsirate nemoguće ili da se tješite lažnim nadama. Naklonost i prisilna ljubav su beskorisni.
Zapamtite, dakle, ako vas neko ne poštuje takvog kakav ste, to je zato što vas ne voli onoliko koliko zaslužujete.
Tanka nit licemjerja
Postoje licemjerni ljudi prerušeni u najbolje prijatelje. Postoje lažne ljubavi koje plove okeanima gorčine, preplavljene vjetrovima licemjerja. Ponekad postoje roditelji koji se prodaju kao sjajni vaspitači a u stvarnosti teško znaju potrebe svoje djece.
Tanka nit lažnog licemjerja prisutna je u mnogim društvenim kontekstima u kojima živimo. Ponekad smo u stanju da ga identifikujemo i tolerišemo. Vjerovatno među vašim poznanicima postoji jedna osoba koja vas svakodnevno podsjeća koliko vam se divi. “Sve radite vrlo dobro!”. Kaže vam to jasnim znakom licemjerja.
Ne dozvolite ove stavove. Dugoročno su destruktivni. Riječ licemjerje potiče od hipokrize, što znači pretvarati se, ponašati se ili razgovarati iza maski. Noam Chomsky, lingvista i socijalni analitičar, jednom je rekao da je licemjerje najgore zlo u našem društvu.
Licemjerje, ako se uzme i primijeni na složenije aspekte, može da promoviše nepravde kao što su nejednakosti, ratovi i bilo koja vrsta ranjivosti koja može nastati u ovom varljivom univerzumu.
Preporučeno
Ako nam se nešto ne sviđa ili nam se čini nepravedno, ne smijemo spustiti glavu i popustiti, jer to drugi žele da vide. Ako vas neko ne voli, pustite ga, odšetajte ako je to ono što želi.
