Video
Moderator večeri je bio Miodrag Durutović, koji je kazao da, kao jedan od najpažljivijih čitalaca Ćukovićevih knjiga, i koji smatra da Ćuković nije autor samo jedne knjige već jednog cijelog intelektualnog i književnog projekta.
“Aleksandar Ćuković je jedan od najboljih proznih stvaralaca u Crnoj Gori. Njega izrazito odlikuje žanrovska raznovrsnost, on je i politikolog i publicista, jedna svestrana ličnost što je za poštovanje.”, kazao je Durutović.
On je, uvodeći publiku u ovo književno djelo, naveo da je Herostrat bio mladić nepoznatog porijekla koji je učinio sagrešenje spaljujući Artemidin hram i to u noći rođenja Aleksandra Velikog, a sve je to učinio kako bi pošto-poto postao slavan.
“Takva želja, koja danas funkcioniše kao jedna vrsta nagona, postala je hibris za savremenog čovjeka koji je bukvalno postao spreman da učini sve ne bi li postao slavan ili dobio taj trenutak slave kroz reality kulture, virtuelne medije i slično.”, kazao je Durutović.
Nakon što je prisutnima u publici pročitao nekoliko pjesama iz svoje knjige “Herostratov asistent”, Ćuković je kazao da nije siguran da književnost danas može da mijenja stvarnost na širem društvenom planu kao što je to mogla ranije u određenim istorijskim epohama.
“Ono što danas književnost može jeste da na individualnom planu učini neki pomak ili pokuša postaviti određena pitanja. Možda je i za ovu eru koju sada živimo, sa svim njenim prednostima i manama kojima svjedočimo, možemo na neki način vidjeti da joj godi kratka priča tj. flash fikcija prvenstveno, kada je u pitanju forma. Poezija modifikovana u smislu da nema pretenziju da daje odgovore, da notira ili podsjeća na određene istoriografske segmente već jednostavno da, koristeći istorijske epizode koje su više ili manje poznate, pokuša da ostavi čitaoca samog sa sobom, da pokuša da ga natjera da razmisli, da napravi konekciju između prošlosti i sadašnjosti, da uoči neku konekciju ili zakonitost.”
Autoironija je izrazito prisutna u Ćukovićevim djelima, primijetio je Durutović. Ćuković je objasnio da je imao strah da će tematika njegove poezije odbiti čitaoca.
“Mislio sam da stavljanje pisca u prvi plan neće naići na interesovanje. Međutim, kasnije sam shvatio da je i količina autorionije i pokušaj da se ona manifestuje i kanališe kroz pisca, potencijalno i mene, jedan od načina da se približim čitaocu. Da to što sam dao čitaocu na uvid bude životvornije, pristupačnije i da ga na neki način u toj bliskosti pokuša natjerati na promišljanje bez namjere da namećem bilo šta”, kazao je Ćuković.
Istinski čitalac je kadar tekstu pred sobom učitati dublji smisao, naveo je Ćuković.
“Istinski čitalac je onaj koji je spsooban dovršiti, dopisati djelo. Mislim da se kvalitet takve vrste čitalaca ogleda bolje kroz kratku formu. Epoha u kojoj danas živimo diktira način na koji konzumiramo književnost. Što se tiče kratke forme, ona insistira na konzumaciji koja ima odloženo dejstvo. Nakon čitanja se traži pauza za suočavanje sa samim sobom, sa pročitanim, traži se da se izdvoji vrijeme za promišljanje, da se taj susret sa tekstom više odigrava kada je knjiga zatvorena nego pred otvorenom knjigom.”
Preporučeno
Durutović i Ćuković su se saglasili da je gostovanje na Trgu pjesnika u okviru, kako su istakli, prestižnog festivala “Grad teatar”, jedna vrsta priznanja i za Ćukovićevo stvaralaštvo.
