Video
Anegdota 1:
Tokom vožnje u vozu kondukter je tražio voznu kartu od putnika utonulog u misli. Ovaj ju je nervozno tražio po džepovima i postajao sve nervozniji.
Kondukter mu tada kaže: “Ali profesore, ja znam ko ste vi i jasno mi je da me ne želite prevariti i da ste kupili voznu kartu. Nemojte se zato brinuti, priznaću vam kao da imate kartu.” Ajnštajn mu odgovori: “Ali gospodine, ne brinem se zato jer bih se vas bojao, nego zato jer na karti piše kuda putujem, a sada pojma nemam gdje trebam sići s voza.”
Anegdota 2:
Šetao je jednog dana zamišljeni Ajnštajn livadom, dođe do rječice i počne je prelaziti preko uskog brvna, ne vidjevši da je istovremeno s druge strane prema njemu krenuo jedan debeli čovjek. Na sredini brvna susretne se s debelim gospodinom, koji se pohvalivši da je mesar kaže: “Ja se ne mičem glupljem od sebe.” Ajnštajn se bez riječi okrene i vrati natrag na obalu i kada je debeli gospodin prolazio kraj njega, Ajnštajn mu vikne: “Ali ja da!”
Anegdota 3:
Pozove jednom belgijska kraljica u privatnu posjetu Ajnštajna koji je tada boravio u Belgiji. Kraljičin vozač čekao je na željezničkoj stanici voz kojim je trebao stići prof. Ajnštajn. No kada je voz stigao, izašao je samo jedan putnik, nehajno odjeven i s violinom u ruci. Niko nije došao ko bi izgledao kao ugledni profesor te se vozač vratio u dvor i izvijestio kraljicu da Ajnštajnanema. Pola sata kasnije na vrata dvora stigao je violinista nehajnog izgleda. Bio je to Ajnštajn, neobično ponosan na svoje violinističko umijeće, koji je došao kraljici uvjeren da ona želi da joj svira.
Preporučeno
Anegdota 4:
Ajnštajn je godinama učestvovao u intezivnoj političkoj kampanji za osnivanje države Izrael, idući u SAD od mjesta do mjesta, držeći plamteće političke govore, a kad mu je nakon osnivanja države Izrael ponuđeno da bude prvi predsjednik za to nije imao nikakvog interesa.
