Video
Ljetnji odmori polako se završavaju, djeca kreću u školu, bliži se i kalendarski kraj ljeta. Sunce ranije zalazi i kasnije izlazi, a sve to, hteli mi ili ne, utiče na našu psihu i raspoloženje.
Povratak sa odmora za mnoge predstavlja stres i depresivnu epizodu, s‘ obzirom na to da smo na odmoru rasterećeni, uživamo u kupanju, sunčanju, u odmaranju i relaksaciji… Uglavnom smo unaprijed platili aranžman pa je i time smanjena doza stresa. Na odmoru, gdje god on bio, uživamo u slobodnom vremenu, poslasticama, dobroj hrani, piću, druženju, obilascima, zabavi.
Međutim, šta se dešava sa našom psihom kada se to završi i vratimo se na posao? Povratak u realnost posle odmora mnogima pada teško, a kako i ne bi kada se vraćamo ustaljenom načinu i ritmu života. Najčešće se već prvog ponedjeljka posle odmora vraćamo poslu i našim standardnim aktivnostima, a životna monotonija mnogima teško pada.
Tada se osjećamo bezvoljno, tužno, mislima se vraćamo u dane na odmoru, posebno ako nam je bilo jako lijepo, a ponekad već maštamo ili čak uplaćujemo sledeće putovanje. Često smo i anksiozni, asocijalni, i neproduktivni na poslu po povratku, zbog čega je potrebno dobro razmisliti kako da pomognemo sebi.
Za B92.net je zato o depresiji posle odmora govorila psiholog Ana Vlajković, koja je najprije istakla koliko nam odmor znači za mentalno zdravlje, psihu i raspoloženje kao i kada je najbolje ići na isti i na koliko dana.
“Ono što su pokazala istraživanja sprovedena poslednjih godina je da je bolje uzimati kraće odmore, produžene vikende, 3-4 dana, nego odlaziti na odmor, dvije, tri pa čak i četiri nedjelje – upravo zbog lakšeg povratka u svakodnevnicu. Od vrste posla zavisi koliko mjeseci bi trebalo da idemo na odmor. Preporučuje se da se na svaka tri mjeseca napravi bar mali, kratki predah. Tri, četiri puta godišnje bi bilo jako dobro. Takvi mini-odmori jako koriste, ne izbacuju nas u potpunosti iz radnog okruženja, dok sa druge strane ostavljaju dovoljno vremena da napunimo baterije”, govori dr Vlajković i dodaje šta se dešava u našoj “glavi” kada se na duže vrijeme prepustimo čarima odmora, a potom se sa istog vratimo u svakodnevnicu. “Deset, 12 dana je dovoljno vremena na odmoru da se opustimo, zaboravimo na ono što nas čeka. Međutim, nije putovanje samo po sebi “problem” već odvojenost od svakodnevnice. Jer kada odemo na odmor, trudimo se da zaboravimo sve ono što smo ostavili kod kuće. Međutim, onda nas po povratku sačeka sve ono što smo ostavili. Porodice se nerijetko vraćaju sa odmora dan uoči poslaska djece u školu, na primjer, što je ogroman stres za cijelu porodicu, posebno za djecu. Međutim, djeca se svakako lakše prilagođavaju promjenama”, govori psihološkinja i nastavlja:
“Kod odraslih ljudi dolazi do zamora posle odmora, zato što nakon putovanja nema vremenski prostora da se ti utisci slegnu. Kada se odmah posle putovanja krene na posao, pritisak na poslu se potom odvija kao i da nismo bili na odmoru. Tada dolazi do povećanog stresa i on može rezultovati sindromom “sagorevanja” (burnout), posle nekih mjesec dana, kao da nismo bili nikada na odmoru – poput jo-jo efekta kod dijeta. Mnogi to zovu “depresijom posle odmora”, međutim, to nije dobar termin. Prava depresija je mnogo kompleksiniji pojam i stanje, a ovdje je u pitanju osjećaj bezvoljnosti, stanje koje može da ima depresivnu simptomatologiju ali nije depresija kao poremećaj kome su potrebni lekovi i slično”, ističe dr Vlajković za B92.net, a potom nam otkriva i rešenje – šta raditi ukoliko se posle odmora osjećamo tužno i bezvoljno?
“Jako je korisno po povratku sa odmora odlaziti ranije na spavanje, spavati dovoljno, hraniti se zdravo, izbjegavati alkohol i velike količine kafe. Bitno je polako se vraćati svakodnevnim obavezama, koliko je to moguće, odložiti sve ono što može da se odloži i sve raditi postepeno.Bitno je šetati, ići na trening, polako se vraćati u rutinu. Takođe, trebalo bi da odvojimo vrijeme da se posvetimo nekim aktivnostima koje nam pričinjavaju zadovoljstvo, pa makar to bilo i pola sata dnevno, da se dan ne ispuni samo obavezama. Jer, obično nas posle odmora sačeka mnogo obaveza – ono što moramo da obavimo, a ne ono što želimo. Dakle, ne treba se lišiti odmah svih zadovoljstava po povratku sa odmora, kojih smo na istom imali na pretek”, navela je ona.
Takođe, pominje i to što se često kroz fotografije podsećamo na trenutke sa odmora, što nije dobro.
Preporučeno
“Što se tiče fotografija sa odmora i bijega u misli o tome kako nam je bilo, moram da napomenem da se malo sačeka sa tim. Time bežimo iz sadašnjeg trenutka, vraćamo se tamo gde nam je bilo lijepo i gdje smo bili rasterećeni. Fotografije su tu svakako, uspomene ostaju za cio život. Divno je sjećati se i čuvati prelijepe uspomene, ali bitno je i prisjetiti se svih lijepih stvari koje nas očekuju kada se vratimo sa odmora. Prisetiti se da nije odmor jedini period u godini kada imamo radosti i odmora već to možemo imati i svakog dana, čitave godine”, zaključuje dr Ana Vlajković za B92.net.
