Video
Velike vrućine povećavaju rizik pregrijavanja
Dovoljno je reći kako motor s unutrašnjim sagorijevanjem nerijetko zovemo toplotni motor. U najboljim slučajevima iskoristivost motora je 40%, a sve ostalo otpada na mehaničke i pogotovo toplotne gubitke.
Stoga, motor generiše ogromne količine toplotne energije koje treba sigurno odvesti u okolinu. Sada svemu dodajmo druga električna trošila i klima uređaj i velike temperature vazduha u okolini što zajedno doprinosi stvaranju nepovoljnih uslova za hlađenje motora.
Što učiniti kad prokuva?
Ako spadate u red onih sretnika koji još uvijek putem ploče s instrumentima mogu pratiti temperaturu motora dovoljno je povremeno pratiti temperaturu. Vozite li uzbrdo, pod velikim opterećenjem s upaljenom klimom vjerovatnoća pregrijavanja je kudikamo viša, a što možete vidjeti i praćenjem kazaljke temperature.
Ako primijetite da je kazaljka temperature otišla u crveno, odmah stanite sa strane uz cestu na sigurno mjesto. Mnogi vozači će u panici odmah ugasiti motor misleći da će se tako motor ohladiti, ali to nije uvijek dobro rješenje.
Ugasite sva trošila osim ventilacije koju podešavate na grijanje. Time ćete razbjesniti putnike i ugrijati kabinu, ali i pomoći motoru u odvođenju toplote. Motor neka radi u praznom hodu bar pet do deset minuta, a od pomoći je podići poklopac motora. Ni slučajno nemojte polivati motor tečnostima jer rizikujete velike kvarove poput pucanja glave motora.
Ako detektujte da nedostaje tečnosti za hlađenje, nemojte odmah otvarati čep. Sistem je pod pritiskom, pa rizikujete opekotine. Pričekajte da se motor malo ohladi i tada dolijte tečnost, a prije provjerite propušta li sistem negdje tečnost. Upravo zato se savjetuje da sa sobom imate bar 1 litar destilovane vode.
Ako je pak puknuo remen pumpe ili ventilator ne radi, važno je odmah ugasiti motor. Nakon gašenja motora on se više ne smije pokretati već se zove služba pomoći na cesti koja odvozi auto u servis.
Glavni krivac za pregrijavanje motora najčešće se traži u termostatu i termoprekidaču, a rjeđe u pumpi rashladne tečnosti i samom hladnjaku.
Zašto je pregrijavanje motora opasno?
Pregrijavanje automobilskog motora vrlo je štetno jer se na visokim temperaturama smanjuju čvrstoća i tvrdoća materijala, a otežano je i podmazivanje. Motor se stoga ubrzano troši i skraćuje se vijek vitalnih dijelova i može doći do tzv. zaribavanja.
Visoke su temperature posebno štetne za glavu motora te mogu izazvati probijanje brtve i pucanje glave motora te miješanje rashladne tečnosti i motornog ulja. A onda bijeli dim jasno upućuje na kapitulaciju i šlep do servisa.
Kako funkcioniše rashladni sistem?
Rashladni sistem je zatvoreni sistem u kojem se nalazi rashladna tečnost s visokim procentom tzv. antifriza zbog čega je temperatura lljučanja iznad 100°C. Sistem odvodi rashladnu tečnost iz bloka, gdje preuzima toplotu motora, i potom usmjerava u hladnjak gdje se ista hladi strujanjem vazduha predajući toplotu u okolinu. Tečnost se potom iz hladnjaka usmjerava nazad u motor.
Preporučeno
Da bi kružni proces krenuo, potrebno je djelovanje termostatskog ventila koji pri određenoj temperaturi otvara i zatvara prolaz zagrijane vode u hladnjak i tako reguliše temperaturu motora. Temperatura rashladne tečnosti treba biti između 85 i 95°C, a u ljetnim uslovima temperature rastu i preko 100°C. Termoprekidač na 96°C uključuje ventilator.
