Video
Kada ih prestanemo piti, tijelo često počinje prolaziti kroz niz pozitivnih promjena. Zdravstveni stručnjaci smatraju da bi to moglo smanjiti rizik od pretilosti i dijabetesa.
Simptomi odvikavanja mogu biti jaki
Iako se šećer ne smatra ovisničkim na način na koji to čine druge tvari, šećer ima značajan uticaj na dopaminski sistem. Gazirana pića obično sadrže puno šećera, a uklanjanje šećera iz prehrane može dovesti do tjeskobnog ili depresivnog ponašanja, gotovo poput apstinencijske krize.
“Većina gaziranih pića takođe sadrži kofein pa bi njihov prestanak konzumiranja mogao uzrokovati nekoliko dana umora, glavobolja ili opšteg osjećaja tromosti. Međutim, ovi problemi bi trebali brzo proći”, rekao je kardiolog Dariush Mozaffarian.
Poticaj fokusa i energije
Redovna navika ispijanja gaziranih pića uzrokuje “nalet šećera” koji dovodi do privremenog naleta energije, a zatim do metaboličkog sloma jedan do dva sata kasnije.
“To može iscrpiti energiju, koncentraciju i raspoloženje te povećati glad, što dovodi do grickanja i prejedanja”, objasnio je Mozaffarian.
Izbacivanje gaziranih pića sprječava taj pad i može pomoći ljudima da imaju bolji fokus, više energije i manje žudnje za hranom, sve unutar nekoliko dana od prestanka konzumiranja pića.
Manja nadutost
Još jedno područje gdje biste mogli brzo primijetiti razliku nakon što izbacite gazirana pića je vaš probavni trakt.
“Neki ljudi mogu osjećati manje nadutosti jer gazirana pića mogu doprinijeti nakupljanju plinova u probavnom sistemu”, rekla je za Health dijetetičarka Qianzhi Jiang.
Smanjit ćete rizik od dijabetesa
Što duže ne pijete gazirana pića, to su promjene u vašem metabolizmu značajnije.
Brojne studije, uključujući i jednu čiji je koautor ove godine Mozaffarian, povezale su konzumaciju zaslađenih napitaka s rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2 i lošijim ishodima za ljude koji već imaju dijabetes.
Nekoliko sedmica ili mjeseci bez pijenja gaziranih pića moglo bi vam pomoći u održavanju zdravijeg nivoa šećera u krvi.
Čak i ako je vaš omiljeni gazirani napitak dijetalni, odvikavanje od njega moglo bi napraviti razliku. Žene s dijabetesom tipa 2 koje zamjenjuju dijetalni gazirani napitak vodom nakon obroka mogu imati bolju glikemijsku kontrolu i vjerovatnije će doživjeti remisiju dijabetesa.
Možda ćete na kraju smršavjeti
Konzumiranje slatkih pića poput gaziranih pića povezano je s višim indeksom tjelesne mase (BMI) i tjelesnom težinom i kod djece i kod odraslih.
“Pića zaslađena šećerom obično imaju visok udio praznih kalorija, što znači da osiguravaju kalorije bez mnogo hranjivih tvari za podršku tjelesnim funkcijama. Kada izbacite ova pića, možete očekivati niži unos kalorija i bolju kontrolu tjelesne težine”, rekla je Jiang.
Naravno, najvažniji je ukupni dnevni unos kalorija jer izbacivanje gaziranih pića ne garantuje gubitak težine ako i dalje unosite više kalorija nego što ih sagorijevate.
Vaša će vam koža biti zahvalna
Jiang je rekla da bi vam izbjegavanje gaziranih pića takođe moglo pomoći da imate bolju kožu, budući da rafinisani šećeri mogu biti štetni za zdravlje kože.
Osim toga, svakodnevno pijenje gaziranih pića povezano je s većim rizikom od umjerenih do teških akni kod tinejdžera.
Možete živjeti duže i zdravije
Kada prestane piti gazirana pića prođe na nekoliko mjeseci, ubirat ćete koristi od prevencije hroničnih bolesti.
Konzumiranje najmanje dvije čaše gaziranog pića dnevno povećava rizik od rane smrti. Takođe, pića zaslađena šećerom doprinose globalnom teretu dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti, s milionima novih slučajeva godišnje.
Zapravo, preplavljivanje krvotoka šećerom iz gaziranih pića uzrokuje “metabolički haos”, što dovodi do skokova insulina, nove sinteze masti i drugih negativnih učinaka.
“S vremenom to dovodi do visceralne masnoće (masti oko crijevnih organa), insulinske rezistencije, debljanja, upale i na kraju dijabetesa i drugih metaboličkih bolesti”, objasnio je Mozaffarian.
Preporučeno
Dugotrajno izbjegavanje gaziranih pića moglo bi biti dobro i za zdravlje vašeg mozga jer postoji veza između konzumiranja vještački zaslađenih pića i većeg rizika od moždanog udara i demencije.
