Video
Hirurški tim te klinike od marta 2023. godine obavio je oko 200 operacija pomoću Da Vinči robota. Robota je klinika dobila u ferbuaru ove godine, ali je tim radio operacije u partnerskoj klinici i prije toga.
“Robot ima mnogo prednosti, a jedna od njih je visoka vizuelizacija. Imamo tri dimenzije, a takođe imamo i artikulaciju mikro-instrumenata robota”, kazao je Kapitanov nakon obavljene operacije preponske kile, kojoj su prisustvovale novinarske ekipe iz Srbije, među kojima i ekipa FoNeta.
Prema njegovim rečima, mikro-instrumentima hirurg može da radi složene manevre na minimalno invazivan način.
“Sa laparoskopskim konvencionalnim štapićima vrlo je teško to učiniti, ali sa robotom to možemo”, naglasio je Kapitanov.
Iako mnogi ljudi odmah pomisle da operaciju obavlja robot, Kapitanov je objasnio da je robot samo instrument kojim hirurg upravlja, tako da robot ne može napraviti grešku, već je sva odgovornost na hirurgu.
Hirurg upravlja robotskim rukama i alatima posredstvom konzole.
“Sjedim na robotskoj konzoli, tako da postoji tele-manipulacija, ali uprkos tome imam osjećaj da sam više uronjen u pacijenta, a kada sam u svojoj zoni, imam osjećaj da tamo sve radim savršeno”, naveo je Kapitanov.
Govoreći o tome kako pacijenti reaguju kada čuju da će ih operisati robot, Kapitanov je ukazao na to da pacijenti obavezno pitaju kako izgleda procedura i da li će ljekar kontrolisati robota ili će on sam obaviti operaciju.
Hirurg Volfgang Ocenski rekao je da su operacije, koje se u toj bečkoj klinici obavljaju posredstvom robota, uglavnom funkcionalne, poput operacije kile i refluksne bolesti, ali i malignih bolesti poput raka debelog crijeva i rektuma.
“Imamo četiri robotske ruke sa punom spretnošću, što znači da imamo veći opseg pokreta od ljudske ruke i tako imamo veoma preciznu manipulaciju instrumentom, pa možemo da radimo delikatne manevre sa više preciznosti”, objasnio je Ocenski.
Tvrdi da se ne bi ponovo vraćao na laparoskopski način rada, jer je vidno polje kada se radi posredstvom robota “veličanstveno”.
“Možete vidjeti tkiva i lako identifikovati anatomske strukture”, naglasio je Ocenski.
Opisujući kako izgleda obuka hirurga za rad sa robotima, Ocenski kaže da je to možda najteža stvar u cijelom procesu.
“Moramo da uradimo 50 sati simulacione obuke prije nego što uradimo prve operacije, a nakon toga nam pomažu treneri i rektori”, naveo je on, dodajući da drugi već obučeni hirurzi pomažu prilikom obavljanja prvih 20 do 30 operacija.
Hirurg Peter Racek objasnio je dužnost hirurga kada u kolima hitne pomoći razgovara sa pacijentom i treba da odluči da li operacija koju je potrebno obaviti treba da se izvede posredstvom robota ili laproskopski.
Kako navodi, pacijenti moraju da daju saglasnost za takvu intervenciju.
Preporučeno
