Video
Niz nedavnih tragedija širom Evrope podstakao je stručnjake da još jednom upute apel i objasne naučnu pozadinu takozvanog „hladnog šoka“.
Dok toplotni talas ne popušta, mnogi spas od visokih temperatura traže u jezerima, rijekama i moru. Međutim, nagli ulazak u hladnu vodu, iako djeluje kao savršeno osvježenje, krije smrtonosnu opasnost koja nije povezana sa plivačkim sposobnostima i od koje nisu bezbjedni ni mladi ni fizički najspremniji ljudi.
Niz nedavnih tragedija širom Evrope podstakao je stručnjake da još jednom upute ozbiljno upozorenje i objasne naučnu pozadinu takozvanog „hladnog šoka“, prenosi Net.hr.
Tragične posljedice toplotnog talasa
Dok ljudi traže spas od ekstremnih vrućina, stižu zabrinjavajuće vijesti. Samo tokom prošlog toplotnog talasa u Ujedinjenom Kraljevstvu zabilježeno je 17 smrtnih slučajeva u incidentima na otvorenim vodama, a većina žrtava bili su tinejdžeri. Sličan crni bilans zabilježen je i u drugim dijelovima Evrope. U Francuskoj je, na primjer, za samo desetak dana registrovano 40 smrtnih slučajeva usljed utapanja, uglavnom među mladima koji su osvježenje tražili na neuređenim kupalištima. Ove tragedije nijesu slučajnost, već direktna posljedica nedovoljnog poznavanja opasnosti koju hladna voda predstavlja za pregrijano tijelo.
„Ove smrti mogle su biti spriječene da je postojala veća svijest o bezbjednosti na vodi i znanje o njenim opasnostima“, upozorila je jedna doktorka i dodaje da nije riječ o tome da li ste loš plivač. Hladni šok može da onesposobi čak i snažne i zdrave odrasle osobe za svega nekoliko sekundi.
Šta je zapravo hladni šok?
Većina ljudi, nažalost, ne razumije rizike kupanja u prirodnim vodama tokom ljeta. Iako je temperatura vazduha veoma visoka, temperatura mora, jezera ili rijeka često je znatno niža.
„Prirodne vodene površine poput jezera i mora u ovo doba godine imaju znatno nižu temperaturu. Rizik od hladnog šoka zbog toga je prilično visok“, objasnila je ljekarka. Kada se pregrijano tijelo iznenada potopi u tako hladnu vodu, organizam doživljava šok. Krvni sudovi se naglo sužavaju, što dovodi do skoka krvnog pritiska i može biti veoma opasno, naročito za osobe sa postojećim srčanim problemima. Međutim, ugroženi su i potpuno zdravi ljudi.
Tijelo u stanju šoka za samo nekoliko sekundi
Prva reakcija organizma jeste nekontrolisano i ubrzano disanje, odnosno hiperventilacija, kao i naglo povećanje broja otkucaja srca. U tom stanju osoba gubi kontrolu nad disanjem i može nehotično da udahne vodu, čime se direktno povećava rizik od utapanja. Uz to, nagli porast krvnog pritiska i veliko opterećenje srca mogu dovesti do srčanog zastoja.
„Ovo se događa i mladim ljudima i dobrim plivačima“, upozorila je ljekarka.
Tragična je činjenica da mnoge žrtve nijesu loši plivači, već ih je tijelo izdalo u prvim trenucima nakon ulaska u vodu, prije nego što su uopšte stigli da zaplivaju.
Kako se zaštititi i bezbjedno rashladiti
Stručnjaci naglašavaju da postoji nekoliko ključnih pravila koja mogu spasiti život. Prvi i najvažniji savjet jeste da izbjegavate nagli ulazak u vodu. Umjesto skakanja, ulazite postepeno kako biste tijelu dali vremena da se prilagodi promjeni temperature.
Ljekarka dodaje još jedan važan savjet:
„Ako idete na plivanje, molim vas, nemojte ići sami ili se barem pobrinite da neko zna gdje se nalazite“.
Samanta Hjuz iz Kraljevske nacionalne spasilačke službe (RNLI) podržava ove preporuke i nudi konkretan savjet za slučaj da se nađete u nevolji.
„Ako se nađete u problemima u vodi, sjetite se savjeta ‘Plutajte da biste preživjeli’: zabacite glavu unazad tako da su vam uši u vodi, opustite se i kontrolišite disanje. Možda ćete morati lagano da pomjerate ruke kako biste ostali na površini, a nije problem ako vam noge potonu – svako pluta drugačije.“
Preporučeno
Prvi efekti hladnog šoka obično prođu za manje od jednog minuta. Zato je najvažnije da ne paničite i da ne pokušavate odmah da plivate. Najprije se usredsredite na disanje i ostanite na površini. Kada se tijelo smiri, možete pozvati pomoć ili pokušati da doplivate do obale, prenosi N1.
