Video
Riječ je o takozvanoj astmi s početkom u odraslom dobu, a simptomi su isti kao kod dječje – ali u odrasloj dobi često su izraženiji i dugotrajniji, prenosi Slobodna Dalmacija.
Kad se astma pojavi kasnije
Astma može biti smrtonosna bolest ako se ne otkrije na vrijeme, ovo su simptomi:
Odrasli često godinama ignorišu prve znakove, pripisujući ih slaboj kondiciji ili starenju. Najčešći simptomi uključuju zadihanost, stezanje u grudima, hronični suvi kašalj i osjećaj nedostatka vazduha. Ako se na vrijeme ne postavi dijagnoza, može doći do trajnog oštećenja pluća.
„Ako osjećate da vam disanje nije kao ranije, nemojte to smatrati normalnim dijelom starenja. Potražite pomoć”, savjetuje doktorka.
Teža nego u djetinjstvu
Kod odraslih je astma češće teška i uporna. Uz to, dijagnoza često kasni jer se simptomi miješaju s drugim bolestima – od refluksa i srčane slabosti do hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP).
Pravilna primjena pumpica za astmu: Koje su najčešće greške?
Zbog toga je i smrtnost od astme u odrasloj dobi veća nego kod djece. Dodatni problem je što pluća s godinama gube elastičnost, a mišići koji pomažu pri disanju slabe.
Neki ljekovi koji se koriste za druge bolesti – na primjer beta-blokatori za srce ili oralni steroidi – mogu dodatno pogoršati simptome astme.
Ko je u većem riziku
Postoji više činilaca koji povećavaju vjerovatnoću razvoja astme u zrelijoj dobi:
naslijeđe – ako neko u porodici ima astmu, rizik je veći
pušenje i pasivno pušenje – dim i hemijski iritansi oštećuju disajne puteve
prekomjerna težina i manjak aktivnosti – utiču na funkciju pluća i povećavaju upalu
hormonske promjene – trudnoća i menopauza mogu podstaknuti pojavu simptoma
alergije – česti pokretači kasnije razvijene astme
radno okruženje – prašina, hemikalije, gasovi i industrijska isparenja
druga stanja – teže respiratorne infekcije, zloupotreba ljekova ili određeni medikamenti
Postavljanje dijagnoze
Ljekar će napraviti test disanja (spirometriju) kako bi procijenio funkciju pluća. Ako već koristite inhalatore, potrebno je izostaviti ih dan prije testiranja.
Naučnici objavili kako pušenje elektronskih cigareta utiče na dobijanje astme
Važno je prethodno isključiti druga stanja sličnih simptoma. Kada se dijagnoza potvrdi, slijedi sljedeći korak – pronaći najbolju terapiju za svakodnevno funkcionisanje.
Kod odraslih je često potrebna kombinacija inhalacionih kortikosteroida, ljekova za održavanje i biološke terapije.
Liječenje i svakodnevni život
Astma se ne može u potpunosti izliječiti, ali se može veoma uspješno držati pod kontrolom. Ključno je poznavati svoje okidače i slijediti plan liječenja. Dr Taljeršio savetuje:
uzimajte terapiju redovno i ne mijenjajte doze bez savjeta ljekara
pratite funkciju pluća i kod kuće
imajte plan za napade – dogovorite s ljekarom šta uraditi ako se simptomi pogoršaju
pazite na kvalitet vazduha – ostanite u zatvorenom kada je napolju zagađenje i razmislite o prečišćivaču
održavajte fizičku aktivnost, vježbajte redovno i postepeno, uz inhalator pri ruci
prestanite da pušite – ni vajp nije sigurnija alternativa
brinite o mentalnom zdravlju – stres i anksioznost mogu izazvati ili pogoršati napade
vježbe disanja takođe mogu biti od velike koristi.
Kad lakše dišemo – sve je lakše
Astma koja se pojavi u odraslom dobu može biti iznenađenje, ali nije nerješiva. Uz pravilnu dijagnozu i terapiju, većina ljudi vodi normalan, aktivan život.
Preporučeno
“Nedijagnostikovana astma može uzrokovati trajni gubitak plućne funkcije”, upozorava dr Taljeršio i dodaje da kada znate šta vam se događa i imate plan, mnogo ćete lakše disati – i doslovno i figurativno.
