Naučnici su analizirali podatke gotovo 50.000 odraslih osoba i otkrili da je ispijanje filter kafe povezano sa pokazateljima sporijeg biološkog starenja. Nasuprot tome, konzumacija instant kafe povezana je sa markerima ubrzanog starenja.
Rezultati, objavljeni u časopisu npj Science of Food, ukazuju na to da bi način pripreme mogao biti važan faktor.
Ipak, naučnici upozoravaju da je riječ o opservacionoj studiji koja pokazuje povezanost, a ne uzročno-posljedičnu vezu. Na razlike mogu uticati i drugi faktori, poput ishrane, životnih navika i genetike, prenosi Index.hr.
Šta je biološko starenje?
Za razliku od hronološke starosti, koja predstavlja broj godina života, biološka starost odražava stvarno stanje ćelija, tkiva i organa. Dvije osobe iste hronološke starosti mogu imati potpuno različitu biološku starost, na koju utiču genetika, način života, ishrana i okruženje. Zbog toga naučnici koriste markere biološkog starenja kako bi procijenili opšte zdravstveno stanje i rizik od bolesti.
U ovoj studiji korišćene su tri potvrđene metode procjene. Prva je relativna dužina telomera leukocita (rLTL), pokazatelj ćelijskog starenja, pri čemu se kraći telomeri povezuju sa starenjem i bolestima. Druga je ubrzanje PhenoAge-a (PhenoAgeAccel), procjena biološke starosti na osnovu kliničkih biomarkera. Treća je ubrzanje biološke starosti prema Klemera-Doubal metodi (KDM-BAAccel), koja se takođe zasniva na fiziološkim pokazateljima.
Ključni rezultati istraživanja
Istraživači su analizirali podatke o ishrani i zdravlju 49.414 učesnika iz baze UK Biobank, prosječne starosti 56,4 godine. Podaci o konzumaciji kafe prikupljeni su putem upitnika, dok su markeri starenja određeni analizom krvi i drugim kliničkim parametrima.
Analiza je pokazala jasne razlike u zavisnosti od vrste kafe. Konzumacija filter kafe bila je povezana sa manjim ubrzanjem biološke starosti i dužim telomerima, što ukazuje na zdravije starenje.
S druge strane, ispijanje instant kafe povezano je sa većim ubrzanjem biološke starosti i kraćim telomerima, što ukazuje na brže biološko starenje. Druge metode pripreme nijesu pokazale dosljednu povezanost.
Naučnici ističu da su ove veze ostale prisutne i nakon što su u analizu uključeni faktori poput pušenja, indeksa tjelesne mase, fizičke aktivnosti, konzumacije alkohola, dodavanja mlijeka ili šećera, kao i postojećih bolesti poput dijabetesa i kardiovaskularnih oboljenja.
Razlike u pripremi kafe
Iako studija nije dala konačan odgovor zašto postoji razlika, istraživači nude nekoliko mogućih objašnjenja. Filter kafa sadrži stotine bioaktivnih jedinjenja, među kojima su hlorogenske kiseline, polifenoli, kofein i antioksidansi. Ranija istraživanja već su povezala ova jedinjenja sa smanjenjem upala, boljom osjetljivošću na insulin i zdravljem srca.
Autori studije otkrili su i da biomarkeri poput cistatina C, bazalnog metabolizma i glikoproteinske acetilacije (GlycA) djelimično objašnjavaju uočene veze. To ukazuje da upalni procesi i metaboličko zdravlje imaju važnu ulogu.
Poznato je da efekti kafe na zdravlje zavise i od načina pripreme. Evropsko kardiološko društvo (ESC) navodi da nefiltrirana kafa sadrži više kafestola i kahveola – prirodnih jedinjenja koja u većim količinama mogu povećati nivo LDL („lošeg“) holesterola, dok ih papirni filter efikasno uklanja.
Da li je instant kafa štetna?
Ne nužno. Istraživači naglašavaju da su uočene razlike relativno male i odgovaraju ubrzanju biološke starosti od svega 0,1 do 0,2 godine. Rezultati jesu statistički značajni, ali njihov praktični značaj za zdravlje pojedinca još nije jasan.
Takođe, važno je naglasiti da opservacione studije ne mogu dokazati uzročnost. Moguće je da se ljudi koji piju filter kafu razlikuju od onih koji piju instant kafu i po drugim životnim navikama, kao što su kvalitet ishrane, prihodi ili fizička aktivnost, a statistički modeli ne mogu uvijek u potpunosti uzeti u obzir sve te razlike.
Kafa u kontekstu zdravlja
Kafa je jedno od najistraživanijih pića na svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i brojnim velikim studijama, umjerena konzumacija uglavnom se povezuje sa manjim rizikom od pojedinih hroničnih bolesti, poput dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih oboljenja. Ipak, efekti mogu da se razlikuju od osobe do osobe.
Opsežan pregled objavljen u časopisu The BMJ zaključio je da za većinu odraslih osoba konzumacija tri do četiri šolje kafe dnevno donosi više koristi nego štete. Međutim, prekomjeran unos kofeina može pojačati anksioznost i narušiti san, a ne preporučuje se trudnicama i osobama sa određenim srčanim oboljenjima.
Ograničenja i buduća istraživanja
Autori studije navode i nekoliko važnih ograničenja. Budući da je riječ o studiji presjeka, ona ne može utvrditi uzročno-posljedičnu vezu. Podaci o konzumaciji kafe zasnivaju se na izjavama ispitanika, koje mogu biti nepouzdane, a većina učesnika bila je evropskog porijekla, pa se rezultati ne mogu u potpunosti primijeniti na druge populacije.
Pored toga, istraživači su pratili samo markere starenja, a ne stvarni životni vijek ili pojavu bolesti. Zbog toga smatraju da su potrebna dodatna dugoročna istraživanja i klinička ispitivanja prije nego što se mogu dati bilo kakve preporuke o najboljem načinu pripreme kafe.
Zaključno, nova analiza podataka iz UK Biobank ukazuje na to da bi filter kafa mogla biti povezana sa sporijim biološkim starenjem, dok se instant kafa povezuje sa manje povoljnim ishodima.
Preporučeno
Ipak, ove rezultate treba tumačiti sa oprezom. Dok se ne sprovedu dodatna istraživanja, stručnjaci savjetuju da se, umjesto fokusiranja na jedan napitak, pažnja usmjeri na zdrav način života koji podrazumijeva uravnoteženu ishranu, redovnu fizičku aktivnost, kvalitetan san i izbjegavanje duvana.
Video