Video
Ovakve promjene se ne prenose sa roditelja na djecu, što objašnjava pojavu velikog broja slučajeva šizofrenije kod osoba koje u familiji nemaju istoriju ove ili drugih mentalnih bolesti.
Rezultati su nastali na osnovu temeljne analize redosleda gena, a istraživanje je obuhvatilo 53 osobe sa šizofrenijom, 22 osobe za kontrolu, kao i njihove roditelje.
„Mislim da ovo predstavlja veliko olakšanje za mnoge porodice koje su pogođene šizofrenijom, jer znaju da postoji jasan uzrok njihove bolesti (do sada je uzrok bio predmet sumnje), kao i da roditelji bolest nisu prenijeli na svoje dijete“, kaže Marija Karaiorgou, psihijatar sa Kolumbija univerziteta.
„Ovo istraživanje se smatra kritičnom tačkom za novo razumijevanje šizofrenije, jer je postignut pravi pomak od mišljenja da se šizofrenija javlja naslednim putem do saznanja da ona nastaje kao akumulacija rijetkih genetskih promjena“, kaže Majkl Kukaro, profesor sa Univerziteta u Majamiju.
Različite genetske promjene – uzrok šizofrenije
Kod 27 od 53 pacijenata sa šizofrenijom, pronađeno je 40 malih promjena u 40 gena. Pacijenti su imali znatno više ovakvih promjena u odnosu na grupu za poređenje. Što je najvažnije, skoro sve promjene su imale uticaj na funkciju gena.
„Nismo sigurni zašto nastaju ove promjene, ali njihov broj kod pacijenata oboljelih od šizofrenije ukazuje na to da one predstavljaju glavne uzročnike bolesti“, kaže Karaiorgou.
Nijedan pacijent sa šizofrnijom nije imao istu promjenu istih gena. Ipak, na neki način ove različite promjene dovode do nastanka iste bolesti. To pokazuje da između ovih gena koji dovode do istih posledica, postoje veoma komplikovane međusobne veze.
„Sledećim korakom bi trebalo da se utvrdi gdje se sve te različite promjene konvergiraju“, kaže Karaiorgou. „Konvergencija se očigledno ne dešava u samim genima, ali pošto su klinički simptomi isti, oni negdje sigurno konvergiraju, vjerovatno u nervnim kolima.“
Nervna kola se sastoje od moždanih ćelija koje su povezane sa funkcionisanjem mozga, uključujući percepciju i ponašanje. Nauka o razumijevanju nervnih kola i načina na koji ona funkcionišu još uvijek je u razvoju.
Pored toga, Karaiorgou je optimista: „Stvari se sada odvijaju brzinom svjetlosti. Naše istraživanje o redosledu gena je završeno, obaviće se druga istraživanja i smatram da ćemo do novih odgovora doći veoma brzo.“
Preporučeno
Kukaro je takođe obazrivo optimističan: „Oduševljen sam ovim radom. Šizofrenija je do sada izgledala kao upleteni genetski nered koji je bilo veoma koplikovano posmatrati iz perspektive genetike. Ovo saznanje komplikuje stvari dalje, ali ih i pomjera u pravom smjeru i pruža istraživačima priliku da u potpunosti ispitaju konkretne gene.“
