Screenshot 2023-12-12 152822

<html><head></head><body>“Čujte i počujte..! Novi spot Klape Who See sa Edo Majka je vanjka”, napisali su Kotorani na svojoj Fejsbuk stranici.



Riječ je o pjesmi koja je se nalazi na novom albumu “Kako jeste i kako je moglo”.



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe loading="lazy" title="WHO SEE feat. EDO MAAJKA - Nema jačih (official video)" width="696" height="392" src="https://www.youtube.com/embed/246VIYr8DKA?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" allowfullscreen=""></iframe>
</div></figure>
</body></html>

a:1:{s:11:"td_subtitle";s:70:"Klapa Who See i Edo Maajka objavili su spot za pjesmu ''Nema jačih''.";}

Pogledajte novi spot klape Who See i Eda Maajke (VIDEO)

Standard

,,Jutos oko tri sata, pomislio sam, u gluvo doba noći, da je invazija na Podgoricu, od podrhtavanja zemlje, zgrada i neprijatnih zvukova&#8221;, piše mještanin Starog aerodroma na društvenim mrežama. Kako dodaje, mnogi mještani Starog aerodroma bili su na prozorima da vide o čemu se radi.

Prerezan asfalt na Starom aerodromu | Standard

Prerezan asfalt na Starom aerodromu

Comment

Naslovna

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

I dok on, kako navodi Zirojević, bez ijedne relevantne preporuke, po partijskoj liniji pokriva funkciju u Ministarstvu odbrane, suprugu je pozicionirao na čelu Nacionalne turističke organizacije, a sestru, kako saznaje, nakon “oslobođenja” ubacio u HG Budvanska rivijera. &#8220;Ne bijaše, izgleda, većih kapaciteta u Demokratama od njegove familije za ovako odgovorne funkcije&#8221;, saopštio je Zirojević. Zrojević [&hellip;]

Zirojević objavio sadržaj službene zabilješke: Ministarstvo odbrane otvoreno lagalo javnost | Standard

Zirojević objavio sadržaj službene zabilješke: Ministarstvo odbrane otvoreno lagalo javnost

Cetinjani su do šeste ovosezonske pobjede stigli u Beranama, gdje su savladali istoimenog suparnika &#8211; 22:26 (9:13). Meč je odigran pred punim tribinama, na kojima je bilo gotovo 2.000 gledalaca. Kao prije nekih dvadesetak godina u staroj dvorani u Beranama &#8211;&nbsp; povremeno je bilo mnogo pirotehnike i dima, čime je domaća navijačka grupa &#8220;Street boys&#8221; [&hellip;]

Lovćen slavio u Beranama pred 2.000 vatrenih navijača! | Standard

Lovćen slavio u Beranama pred 2.000 vatrenih navijača!

Vozilo je bilo sa crnogorskim registarskim tablicama i bilo je parkirano na parkingu kod manastira. “Policija je na jednom parkingu naišla na automobil crnogorskih registarskih oznaka, na kojem je pisalo „Kosovo je Srbija“. Policija je uspjela da identifikuje osumnjičene i nakon intenzivnog rada uhapsila je tri osobe, sa njima je obavljen razgovor i odlukom državnog [&hellip;]

Kosovska policija uhapsila tri osobe zbog natpisa „Kosovo je Srbija“, vozilo sa crnogorskim registarskim tablicama | Standard

Kosovska policija uhapsila tri osobe zbog natpisa „Kosovo je Srbija“, vozilo sa crnogorskim registarskim tablicama

Kako je kazao za RTCG šef Službe zaštite u Bijelom Polju Edin Kolić, vatrogasci su stigli na lice mjesta 45 minuta nakon ponoći. ,,Na licu mjesta odmah se uputila ekipa sa jednim tehničkim i jednim specijalnim vozilom. U gašenju požara je učestvovalo sedam vatrogasaca. Požar je bio u poodmakloj fazi, gorjele su sve prostorije, a [&hellip;]

Kuća Alije Balijagića sinoć gorjela u požaru, uništen krov | Standard

Kuća Alije Balijagića sinoć gorjela u požaru, uništen krov

Skupština je u septembru na prijedlog Vlade usvojila izmjene Zakona o PDV-u kojim se, između ostalog, uvodi puni porez na sve pošiljke i kupovinu iz inostranstva umjesto sadašnjeg neoporezivog iznosa do 75 eura. Primjena ovog novog člana zakona počinje od 1. januara naredne godine. U Fiskalnoj strategiji ja navedeno da je cilj ukidanja neoporezivog iznosa [&hellip;]

Kako ćemo trgovati preko interneta od 1. januara: Carinici će obračunavati, a poštari naplaćivati PDV | Standard

Kako ćemo trgovati preko interneta od 1. januara: Carinici će obračunavati, a poštari naplaćivati PDV

Ovom nagradom, Sofija je postala jedna od najboljih predstavnica Crne Gore među ženama u biznisu. Istovremeno je promovisala crnogorsku modu, noseći dizajn domaće kreatorke Marine Banović, čime je dodatno skrenula pažnju na potencijal i kreativnost svoje zemlje. ,,Meni je cilj bio da ujedno prezentujem našu državu i napravila sam stajling koji je bio prepoznatljiv&#8221;, naglasila je [&hellip;]

Sofija Vučetić: Cilj mi je bio da ujedno prezentujem našu državu, niko nije imao nešto slično | Standard

Sofija Vučetić: Cilj mi je bio da ujedno prezentujem našu državu, niko nije imao nešto slično

„Pripadnik srpskog naroda koji nema prebivalište na terioriji Republike Srbije ima pravo da bude primljen u državljanstvo Republike Srbije bez opusta iz stranog državljanstva, ako je navršio 18 godina života i nije mu oduzeta poslovna sposobnost i ako podnese pismenu izjavu da Republiku Srbiju smatra svojojm državom&#8221;, napisao je Huter u saopštenju, citirajući Zakon o [&hellip;]

Huter pita Šaranovića: Koliko je Crnogoraca dobilo srpsko državljanstvo od 2006. po zakonu Srbije? | Standard

Huter pita Šaranovića: Koliko je Crnogoraca dobilo srpsko državljanstvo od 2006. po zakonu Srbije?

Besent vodi Key Square Group, firmu za makro ulaganje. Radio je za istaknutog investitora Džordža Sorosa prije tri decenije.



&#8220;Bio sam uzbuđen zbog Trampovog prihvatanja kripto i mislim da se to jako dobro uklapa u republikansku stranku, njen etos. Kripto je sloboda i kriptoekonomija je tu da ostane&#8221;, rekao je u intervjuu za Fox Posao, prenosi SEEbiz.



Ministarstvo finansija glavna je agencija za kreiranje ekonomske politike u saveznoj vladi. Sprovodi poresku politiku, upravlja državnim dugom, vodi finansijske regulatore, kontroliše sankcije i sprovodi ekonomsku diplomatiju.



Dok trgovinski predstavnik SAD-a preuzima vođstvo u carinama, ministar finansija obično igra centralnu ulogu i po tom pitanju.

Tramp imenovao Skota Besenta za ministra finansija

“Žene koje prijave nasilje suočavaju se sa neefikasnim sistemom koji suštinski radi u korist nasilnika a ne žrtve. Blage kazne ne odvraćaju nasilnike, a propusti policije, tužilaštva i sudova ostavljaju žrtve nezaštićenima i bez adekvatne podrške. Krivični zakonik i dalje ne prepoznaje femicid kao posebno krivično djelo, što je istaknuto u izvještaju Evropske komisije za 2024. u kojem se ponavlja ocjena da nasilje nad ženama ostaje ozbiljan problem u Crnoj Gori”, kažu u CGO.



Naglašavaju da i GREVIO upozorava na hitnu potrebu za unaprijeđenjem postupanja sa slučajevima nasilja nad ženama, podvlačeći brojne nedostatke u odgovoru nadležnih organa, posebno u dijelu odluka o starateljstvu i pravu na posjete, kao i hitnih zabrana prilaska i dr. zaštitnih mjera koje se ne primjenjuju u adekvatnom obimu.



“Prevencija nasilja mora početi od obrazovnog sistema i medija. Nazadni rodni stereotipi i patrijarhalni stavovi, duboko ukorijenjeni u društvu, oblikuju obrasce ponašanja koji vode i do široko rasprostranjenog nasilja među srednjoškolskom populacijom, na šta je opomenulo i istraživanje CGO-a. Neophodno je da obrazovni programi i mediji aktivnije promovišu rodnu ravnopravnost, nenasilje i poštovanje različitost jer bez promjene ovih obrazaca trendovi nasilja će se samo nastaviti”, smatraju u CGO.



Pozivaju donosioce odluka da se fokusiraju na suštinske probleme, jer nasilje nad ženama ne može biti riješeno povremenim reakcijama na femicide.



“Potrebne su jasne, odlučne i dugoročne akcije koje će osigurati adekvatno kažnjavanje nasilnika za sve oblike nasilja i pružiti stvarnu sigurnost i zaštitu svakoj ženi u Crnoj Gori”, zaključuju u CGO.

CGO: Potreban odlučan odgovor na nasilje nad ženama

a54a2e18-6bb6-4cfa-95ce-5946b9aea297

“Namjeravamo da u sljedeće izbore uđemo sa Olafom Šolcom,” rekao je poslije sastanka rukovodstva SPD kopredsjednik stranke Lars Klingbajl.



Izvršni odbor SPD će predlog formalizovati na redovnom sastanku u ponedjeljak, a članstvo će ga potvrditi na kongresu u januaru.



Šolcova vlada je u padu poslije raspada koalicije SPD, Zelenih i liberalne FDP.



Kancelar namjerava da u Bundestagu zakaže glasanje o povjerenju 16. decembra a izbori su planirani za 23. februar, sedam mjeseci prije redovnog roka.



SPD je do odluke o novoj nominaciji Šolca kao svog kandidata došla poslije mjeseci neprijatnog nagađanja treba li partiju umjesto njega da vodi popularni ministar odbrane Boris Pistorijus.



Sve to je presjekao sam Pistorijus, koji je jasno rekao da ne želi da se kandiduje za kancelara i ponovo podržao Šolca.



Kancelar mjesecima loše prolazi u anketama, dok je Pistorijus ubjedljivo najpopularniji političar u Njemačkoj.



Međutim, Šolc je podjednako loše prolazio u istraživanjima uoči izbora za Bundestag u septembru 2021.

SPD na vanredne izbore ponovo izlazi sa Šolcom

2024-11-24---Opstina-Zeta---zastave-2

SO-Zeta---zastave---krupno

2024-05-24-Instagram-nalog-Opstine-Zeta-zastave

Knezevic-i-vucic

Knezevic-i-vucic-1

2024-05-24-Instagram-nalog-Opstine-Zeta-zastave-1

2024-11-24-Opstina-Zeta-zastave-2-1

Knezevic-i-vucic-2

Opština Zeta vije, na jarbolima ispred zgrade u kojoj joj je sjedište, zastave Crne Gore i Evropske unije kao i trobojku s grbom Crne Gore, pri čemu Opština Zeta pozicioniranjem državne zastave Crne Gore krši zakon postavljajući je na posljednje mjesto, a ne na počasno kako je to propisano.



Zakon o državnim simbolima i Danu državnosti propisuje u članu 18 da zastava Crne Gore, kada se ističe s drugim zastavama, zauzima počasno mjesto.



Počasnim mjestom Zastave smatra se mjesto u centru kruga, tjemenu polukruga zastava, prvo mjesto u vrsti, koloni ili grupi zastava, središnje mjesto između zastava i lijevo mjesto, gledano sprijeda, od zastave druge države ili međunarodne organizacije, glasi stav 2 člana 18 Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti. Na fotografijama snimljenim u nedjelju, 24. novembra vidljivo je da je zastava Crne Gore krajnja desno, gledano sprijeda, odnosno na posljednjoj, a ne na prvoj poziciji gdje bi morala biti shodno Zakonu.



Fotografija koju je Opština Zeta <a href="https://www.instagram.com/p/C7WGiuwI4GT/">objavila na svom nalogu na Instagramu</a> 24. maja pokazuje da su zastave i tada bile raspoređene onako kako su raspoređene danas te da, dakle, nije riječ o grešci koja se dogodila ovih dana.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="800" height="509" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/2024-05-24-Instagram-nalog-Opstine-Zeta-zastave-1.jpg" alt="" class="wp-image-784489" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/2024-05-24-Instagram-nalog-Opstine-Zeta-zastave-1.jpg 800w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/2024-05-24-Instagram-nalog-Opstine-Zeta-zastave-1-300x191.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/2024-05-24-Instagram-nalog-Opstine-Zeta-zastave-1-768x489.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/2024-05-24-Instagram-nalog-Opstine-Zeta-zastave-1-696x443.jpg 696w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /><figcaption>Instagram Opštine Zeta, 24. maja 2024.</figcaption></figure>



Na objema fotografijama je vidljivo da je državna zastava Crne Gore na posljednjoj, a ne na počasnoj poziciji.



Zakon o državnim simbolima i Danu državnosti u odjeljku Kaznene odredbe propisuje visinu kazne za različita kršenja ovog Zakona poput slučajeva ako zastava dodiruje tlo ili ako je nešto na zastavi, grbu ili himni dodavano ili mijenjano itd, ali ne propisuje kaznu za kršenje člana 18, odnosno u slučaju da državna zastava nije postavljena na počasno mjesto.



Propisuje to, međutim, Krivični zakonik. Odjeljak Povreda ugleda Crne Gore sadrži samo jedan član, 198. Ko javno izloži poruzi Crnu Goru, njenu zastavu, grb ili himnu, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine, glasi član 198 KZCG.







<h1>Koja je zastava u Zeti na počasnom mjestu</h1>







Sljedeća pitanja koja se postavljaju su: Kakva je ovo zastava koju je Opština Zeta postavila na počasno mjesto, dakle prije državne zastave Crne Gore, i ima li Opština Zeta pravo da to čini?



Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, iz Demokratske narodne partije, <a href="https://www.dan.co.me/podgoricom/asanovic-istakao-drzavnu-trobojku-i-zastavu-eu-5196329">kazao je prošle jeseni dnevnom listu Dan</a> da je riječ o „zastavi Kraljevine Crne Gore“, da je „odluku“ da „se postavi“ i ta zastava donijelo rukovodstvo opštine te da je da zastava „zaštićena članom 28“ Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti. Od tri tvrdnje predsjednika Opštine Zeta tačna je možda samo jedna – da su oni donijeli odluku da ovu zastavu postave na jarbol pred sjedištem Opštine. Preostale dvije tvrdnje svakako nijesu tačne.



Trobojka nikada nije bila državna zastava Kraljevine Crne Gore. Od 1882. trobojka je bila pomorska zastava Crne Gore. Ne postoji ni zakon niti bilo kakav državni akt koji bi potvrdio da je trobojka bila „zastava Kraljevine Crne Gore“. Jedino formalno pominjanje trobojke je u Ustavu za knjaževinu Crnu Goru iz 1905. Član 38 propisuje: Grb je Knjaževine Crne Gore dvoglavi bijeli orao sa carskog krunom nad orlovskijem glavama, sa carskijem skiptrom u desnoj, a sa šârom u lijevoj kandži. Na prsima mu je lav na crvenome štitu.



Članom 39 propisano je: Narodne su boje: crvena, plavetna i bijela.



U Knjaževini i kasnije Kraljevini Crnoj Gori trobojka je korišćena kao dekor na svečanostima i u sličnim prilikama te na ambalaži raznih proizvoda, ali ona nije bila državna zastava. Dovoljno je čak i na internetu relevantnih istorijskih izvora o tome. Najobimnije istraživanje na ovu temu objavio je u petnaest nastavaka od 8. do 22. januara 2021. na Anteni M Vladimir Jovanović koji je desetinama relevantnih istorijskih izvora, citata, fotografija, reprodukcija, grafika i video snimaka dokazao da nema govora o tome da je trobojka bila državna zastava Kraljevine Crne Gore.



Ima li Opština Zeta pravo da ističe ovu zastavu?



Predsjednik Opštine Mihailo Asanović tvrdi da je trobojka koju je istakao pred zgradom opštine „zaštićena“ članom 28 važećeg Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti. Taj član glasi: Državni i vojni simboli Knjaževine Crne Gore i Kraljevine Crne Gore, simboli Narodne Republike Crne Gore i Socijalističke Republike Crne Gore i simboli Republike Crne Gore utvrđeni Zakonom o Grbu i Zastavi Republike Crne Gore („Službeni list RCG“, broj 56/93) uživaju zaštitu, kao i državni simboli utvrđeni ovim zakonom.



Kako nije riječ ni o kakvoj „zastavi Kraljevine Crne Gore“, to se ni član 28 Zakona ne može odnositi na nju. No, čak i da ta trobojka jeste zastava Kraljevine Crne Gore to ne znači da važeći Zakon, na koji se poziva Asanović, propisuje njeno isticanje. Smisao člana 28 Zakona je zaštita nekadašnjih državnih i vojnih simbola Crne Gore, a ne davanje ili uskraćivanje prava na njihovo isticanje.



Nema u Crnoj Gori, kao ni u većini država svijeta, propisa kojim bi eksplicitno bilo zabranjeno isticanje raznih zastava koje nijesu aktuelne. Ali s druge strane ne postoji ni u jednom propisu odrednica koja bi to dopuštala niti postoji praksa isticanja zastava koje nijesu aktuelne.







<h1>Zašto se vijori trobojka?</h1>







Ne treba neka pusta pamet za odgovor na ovo pitanje.



Demokratska narodna partija Milana Kneževića, koja upravlja opštinom Zeta povukla je već nekoliko provokativnih poteza kada je riječ o državnim simbolima Crne Gore. Proljetos pred Dan nezavisnosti mediji su objavili da Zeta nije okićena državnim zastavama, jer je to navodno predsjednik Opštine&nbsp; Zeta zabranio. Asanović je reagovao izjavom da nije zabranio kićenje već da očekuje da Glavni grad Podgorica, koji je okitio Bulevar Zetskih vladara do Aerodroma, okiti i nastavak do zgrade Opštine Zeta.



Prošle jeseni kada su na Kosovu u sukobu naoružanih Srba i policije poginula četvorica napadača i jedan policajac, Srbija je proglasila 27. septembar danom žalosti. Toga dana su ove tri zastave ispred Opštine Zeta spuštene na pola koplja.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="800" height="533" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Knezevic-i-vucic-2.jpg" alt="" class="wp-image-784494" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Knezevic-i-vucic-2.jpg 800w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Knezevic-i-vucic-2-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Knezevic-i-vucic-2-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Knezevic-i-vucic-2-696x464.jpg 696w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /><figcaption>Milan Knežević i Aleksandar Vučić, FOTO: Instagram.com/buducnostsrbijeav</figcaption></figure>



Pola godine ranije Mihailo Asanović je sazvao konferenciju za medije kako bi najavio da će opština na čijem je čelu donijeti „deklaraciju o poništenju i nepriznavanju Odluke o priznanju Kosova“. Predsjedništvo Demokratske narodne partije je pozdravilo i podržalo ideju i objavilo da očekuje da sličnu odluku donesu i druge opštine u kojima je većina odbornika iz nekadašnje tridesetoavgustovske većine.



Modus operandi rukovodstva Opštine Zeta je očigledan: provokacije i izrugivanje državnim simbolima Crne Gore i komedijanje na temu države i njenih odluka.



Trobojka se vijori zato što nalikuje zastavi Srbije. Brojni zvaničnici Demokratske narodne partije i Nove srpske demokratije, uključujući i predsjednika Skupštine Andriju Mandića, u radnim prostorijama su postavili pored državne zastave Crne Gore i srpsku trobojku. Kako Opština Zeta na to nema pravo jer Zakon o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola propisuje da zastavu manje brojnog naroda mogu vijoriti samo lokalne samouprave u kojem je taj narod većina, pribjeglo se rješenju o vijorenju trobojke s obrazloženjem da je to „zastava Kraljevine Crne Gore“, što nije istina.



Zakon o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore nema dio kojim bi bilo propisan organ zadužen za nadzor sprovođenja Zakona, ali logika govori da bi te radnje trebalo da budu preduzete po službenoj dužnosti jer je kršenje Zakona očigledno i kako kažu pravnici „u produženom trajanju“.



Zakon u Crnoj Gori, kao i u većini država svijeta, propisuje da državna zastava, kada se nađe s drugim zastavama, mora biti na počasnom mjestu. U Opštini Zeta ne samo da nije na počasnom nego je na posljednjem.

Opština Zeta krši Zakon o državnim simbolima: Trobojku istakli na počasnoj poziciji, a državnu zastavu na posljednjoj

Spajić će tokom posjete, koja će trajati do srijede, imati susret sa predsjednikom Vlade i ministrom finansija Lorensom Vongom.



On će, kako je saopšteno iz Vlade, imati i niz odvojenih sastanaka sa ministrima u Vladi Singapura, na teme koje se tiču ekonomije i politika ekonomskog rasta, promocije spoljne trgovine, kreiranja novih radnih mjesta, konkurentnosti radne snage, prekvalifikacije i specijalizacije radne snage, kao i na temu digitalizacije, rastućeg značaja IT industrije i uticaja vještačke inteligencije.



Kako se navodi u predlogu platforme za radnu posjetu, koji je objavljen na sajtu Vlade, Spajić će tokom posjete upoznati predstavnike Singapura sa planiranim reformama u zemlji, kao i politikama Vlade koje se odnose na rast ekonomije, konkurentnost privrede, jačanje kapaciteta državne uprave, kao i generalno tržišta rada u Crnoj Gori.



&#8220;Posjeta će biti prilika i da se predoče planovi o markiranju Crne Gore kao turističke, ali i privlačne investicione destinacije, gdje prioritet dajemo realizaciji krupnih infrastrukturnih i drugih kapitalnih projekata&#8221;, dodaje se u dokumentu.



Spajić će sagovornike upoznati i sa planovima pozicioniranja Crne Gore kao države koja se u znatnoj mjeri bazira na uslugama, a gdje će digitalizacija uticati na kvalitet usluge i u javnom i u privatnom sektoru.



Predstaviće se investicioni potencijali i poslovni ambijent u Crnoj Gori, te ispitati interes singapurskih privrednika za ulaganje u Crnu Goru, posebno u sektorima gdje je ova država već globalno prepoznata – turizam, finansije, IT usluge, infrastrukturna i logistička mreža.



&#8220;Očekujemo da posjeta otvori prostor za jačanje političkog dijaloga, imajući u vidu da već 15 godina nije bilo razmjene posjeta na visokom i najvišem nivou između dvije države, kao i intenziviranje dijaloga na radnom nivou&#8221;, navodi se u platformi.



Turizam je oblast koja nosi visok i do sada nedovoljno iskorišćen potencijal za saradnju i razmjenu iskustava. Predložiće se uspostavljanje saradnje nacionalnih turističkih organizacija i razgovarati o mogućnostima i modalitetima nastupa na singapurskom tržištu, kako bi se ojačao turistički promet između dvije države.



Singapurska kompanija Aman resorts jedan je od prvih i krupnih investitora u crnogorski turistički sektor.



Dostignuća Singapura i njegova dinamična transformacija od skromne zemlje do visoko razvijene države, dobra je prilika za Crnu Goru da sagleda singapurske dobre prakse, iskustva i prihvati prenos znanja u nizu oblasti, što će biti predmet razgovora sa ministrima trgovine, ljudskih resursa i obrazovanja.

Spajić od danas u radnoj posjeti Singapuru

frozen-plant-5782398_960_720

Na jugu pretežno sunčano, vjetar slab, temperatura do 16 stepeni.



More će biti mirno do malo talasasto. Vjetar slab, maestral. Temperatura mora 16 stepeni.



Na sjeveru, narednih dana mrazna jutra, a po kotlinama i maglovita. Tokom dana pretežno sunčano, u srijedu nešto više visoke oblačnosti. Vjetar slab i promjenljiv. Naredne sedmice malo toplije.



Na jugu pretežno sunčano do malo oblačno. Vjetar slab, promjenljiv. Porast temperature, u srijedu na primorju do 18 stepeni.



Prognoza za Evropu:



Jaka kiša sjutra u Portugalu i Španiji te većem dijelu Francuske. Slabijih padavina biće i na sjeveru Njemačke, u zemljama Beneluksa, Danskoj i Skandinaviji.



U ostalim djelovima Evrope stabilno, pretežno sunčano do umjereno oblačno, često vjetrovito i osjetno toplije nego prethodnih dana. Sa -1 stepenom Moskva sjutra najhladniji evropski glavni grad, Madrid i Tirana sa 17 najtopliji.



Prognoza za Balkan:



Stabilno na Balkanu. Uglavnom pretežno sunčano, samo na krajnjem zapadu više oblaka i vjetrovito.



Najviše dnevne temperature od 5 do 17 stepeni.

Pretežno sunčano danas, sa jakim mrazom

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nije&nbsp;Pobjedi&nbsp;iznosilo detalje o novinama koje planiraju da uvedu kroz ovaj dokument, već su kratko saopštili da radna grupa još radi na izmjenama Pravilnika o načinu i postupku dodjeljivanja pohvala i nagrada i o vaspitnim mjerama.



&#8221; Nakon završetka rada, javnost će biti blagovremeno obavještena&#8221;, kazali su iz ovog resora kojim rukovodi ministarka Anđela Jakšić-Stojanović.



Pobjeda je razgovarala sa pojedinim članovima radne grupe, te je glavna savjetnica u sektoru za prava djece, mladih i socijalnu zaštitu kod ombudsmana&nbsp;Milica Kovačević&nbsp;kazala da je jedna od mjera koju je predlagalo MPNI &#8211; isključenje učenika iz vaspitno obrazovnog procesa i upućivanje na onlajn nastavu, kada je riječ o pojedinim naročito teškim povredama učeničke dužnosti.



&#8221; Po našem mišljenju u ovom trenutku ne postoje uslovi za takvo rješenje, jer je osnovno obrazovanje obavezno i besplatno (shodno Ustavu Crne Gore), a onlajn obrazovanje nije još normirano. Međutim, ovaj prijedlog je na radnoj grupi razmatran da bi se primjenjivao samo u naročitim okolnostima i slučajevima ako učenik učini nešto što može da ugrozi opštu bezbjednost i permanentno otežava ili onemogućava vaspitno-obrazovni proces. U takvim situacijama je potrebno i uključivanje, osim sistema socijalne i dječje zaštite, i zdravstvenog sistema&#8221;, rekla je ona.



Dodaje da je u pojedinim državama u okruženju uveden društveno korisni rad na koji način su škole dobile još jednu metodu kojom bi mogle riješiti ponašanje učenika koji pribjegavaju incidentima.



Kovačević&nbsp;kaže da su u toku rada, te velikog broja održanih sastanaka, isticani razni prijedlozi i sugestije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Mišljenja su da postojeći pravilnik treba razdvojiti u poseban pravilnik o izricanju vaspitno-disciplinskih mjera za učenike osnovne škole. Dalje navodi da je obaveza škole kao obrazovno-vaspitne ustanove da preduzima sve radnje i mjere i traži pomoć drugih relevantnih službi (po potrebi) kako bi obezbijedila sigurno okruženje za svako dijete. Dužnost obrazovne ustanove je, prema njenim riječima, i da pomogne onom djetetu koje pokazuje probleme u ponašanju i onom koje je žrtva nasilja, a i svojim djelovanjem pomogne i roditeljima bilo savjetodavnim radom ili upućivanjem na stručne službe (u okviru socijalne i dječje zaštite ili zdravstvene zaštite).



&#8221; Škole ne mogu same da se izbore, već je nužna udružena reakcija i prosvjetnih radnika i saradnika škole, roditelja sa druge strane, a i uključivanje organa starateljstva, zdravstvenih ustanova te pravosudnih organa po potrebi, u cilju suzbijanja nasilja i stvaranja škole kao bezbjedne sredine&#8221;, kazala je Kovačević.



<h2>Roditelji ne sarađuju</h2>



Jedan od problema koji je uočen je, kako ističe, slabija saradnja roditelja sa školom kako u dijelu uticaja na dijete da koriguje svoje ponašanje, tako i u odbijanju saradnje u vaspitno disciplinskom postupku.



&#8221; U takvim slučajevima škole nijesu imale mogućnost da bez podrške drugih organa roditelje „privole“ na saradnju. Imajući u vidu da je nesaradnja roditelja/staratelja jedan vid zanemarivanja roditeljskih dužnosti, naše je mišljenje i očekivanje da treba da se uključi organ starateljstva. Njegova uloga je neizostavna u svim slučajevima dugotrajnog neprilagođenog ponašanja učenika kada rad PP službe nije dao očekivane rezultate, učestalog kršenja pravila škole, te u situacijama kada roditelji ne sarađuju sa školom ili iz nekog razloga nijesu direktno dostupni (inostranstvo, pritvor/zatvor&#8230;)&#8221;, rekla je ona.



Kaže da u tim slučajevima, centar za socijalni rad treba da u saradnji sa obrazovno-vaspitnom ustanovom preduzme mjere i radnje za koje je ovlašćen (porodično pravne zaštite – podrška roditeljima, nadzor nad vršenjem roditeljskog prava i druge mjere u cilju zaštite prava i najboljeg interesa djece).



&#8220;Takođe, škole bi i u dijelu preventivnog rada trebale uspostaviti bolju saradnju sa centrima za socijalni rad, kada je riječ o porodicama u riziku, kao i škole koje imaju veliki broj učenika, te je i složenija porodična struktura. Uključenje centra je po našem mišljenju obavezno i u slučajevima kada učenici nižih razreda (I-III razreda) učine neke od teških povreda učeničkih dužnosti&#8221;, istakla je Kovačević.



Jedan od njihovih prijedloga, prema njenim riječima, jeste taj da ukoliko na snazi ostane mjera premještaj u drugu školu, da treba propisati obavezu da je najbliža osnovna škola na području iste opštine dužna da primi učenika, a ne kao što je do sada bio slučaj da odbijaju da prime učenika navodeći različite razloge i u tim slučajevima bilo bi dobro propisati da škola obavijesti centar za socijalni rad.



&#8221; Takođe, da se pribavi i izvještaj o djetetu iz prethodne škole ili škola ako ih je bilo više&#8221;, rekla je ona.



Razgovarano je, kako dodaje, i o pojačanom vaspitnom radu psihologa sa učenikom, te su predstavnici škola istakli da u nekim slučajevima postoji problem da se to adekvatno realizuje, jer roditelji ne daju saglasnost, odnosno postavilo se pitanje psihološkog savjetovanja učenika bez saglasnosti roditelja.



&#8221; Kada je riječ o uobičajenom radu školskih psihologa sa djecom, za to nije potrebno tražiti dozvolu roditelja koji se samo obavještavaju. Roditelji se obavezno uključuju ako se ustanovi da je djetetu potrebna stručna pomoć u nekom dužem periodu, na primjer jednom sedmično. A ukoliko tada ne žele, a djetetu je potrebna pomoć i nastavlja da se neprilagođeno ponaša, potrebno je obavijestiti centar za socijalni rad&#8221;, navodi Kovačević.



<h2>Više od sto slučajeva nasilja</h2>



Dio stručnjaka koji se bave zaštitom prava djece učestalo ukazuje na problem vršnjačkog nasilja i traže od nadležnih bolje mjere. Nedavno je javnost uznemirio incident u barskoj gimnaziji kada je sedamnaestogodišnjeg dječaka nožem ranio vršnjak, te su mu se ljekari danima borili za život. Traženo je od nadležnih sa protesta koji se organizovali nakon toga da se riješe problemi. Više od sto slučajeva vršnjačkog nasilja zabilježeno je u školama ove godine.



Iz Centra za građansko obrazovanje nedavno su upozorili da je njihovo istraživanje pokazalo da je vršnjačko nasilje široko prepoznato kako među srednjoškolskom tako i ukupnom populacijom. Svaki peti učenik naveo je iskustvo žrtve nasilja, a 53,4 odsto poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja – fizičkog ili psihičkog.



Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je ove godine izradilo smjernice za postupanje u slučajevima vršnjačkog nasilja, a ministarka&nbsp;Anđela Jakšić-Stojanović&nbsp;je ranije najavljivala i da su krenuli da realizuju važan projekat postavljanja video-nadzora po osnovnim i srednjim školama. Konstatovali su i da zabrinjavajući trend rasta vršnjačkog nasilja zahtijeva dodatne mjere za unapređenje sigurnosti učenika. Isticali su tada i da je neophodno angažovati osobe koje su obučene za sprečavanje nasilja u školama i školskim dvorištima.



Tim će pratiti ponašanje đaka



Članica radne grupe u ime Sindikata prosvjete profesorica&nbsp;Suzana Šalja&nbsp;kazala je&nbsp;Pobjedi&nbsp;da je neophodno pojačati međusobnu saradnju na relaciji razredni starješina &#8211; pedagoško psihološka služba &#8211; centar za socijalni rad. Ističe da je cijeli lanac u obavezi da kontinuirano prati ponašanje učenika, ali i da po potrebi sporno ponašanje prijavljuje.



Prema njenim riječima, lakše povrede učeničkih dužnosti smatraju se: neopravdano kašnjenje na časove redovne nastave do četiri puta u toku jednog klasifikacionog perioda, neizvršavanje dužnosti redara/dežurnog učenika, oštećenje stvari drugih đaka, nastavnog ili vannastavnog kadra, ometanje učenika ili nastavnika na času. Učeniku se u ovim slučajevima ocjena iz vladanja smanjuje i daje opisno – vladanje neprimjereno.



Učenik bi, kako se predviđa, dobio jedinicu iz vladanja ako počini teške, odnosno izuzetno teške povrede dužnosti, poput prepravljanja ili uništavanja javnih isprava koje izdaje škola ili neka druga organizacija, ugrožavanja života učenika, zaposlenih u školi i drugih lica. Na ovoj listi je i prodaja, nuđenje, konzumiranje alkohola, droge u prostrijama škole, dvorištu ili van škole i podsticanje drugih da to rade; zloupotreba tuđe imovine u cilju pribavljanja materijalne koristi iz zabave – sredstva elektronskog plaćanja, lična dokumenta, internet adresa ili nalog; unošenje i upotreba hladnog oružja ili dokazana prijetnja usmjerena prema učenicima, zaposlenima u školi ili drugim licima. Kazniće se učenik i ako neopravdano izostaje više od 20 časova u periodu do četiri mjeseca.

Učenik zbog težeg incidenta može biti privremeno isključen iz nastave

To je Portalu RTCG rečeno u Upravi za saobraćaj, uz kratku najavu da će tender sa istim uslovima biti ponovljen tokom ove sedmice.



Ranije je iz ove uprave našem portalu objašnjeno da je bilo više zainteresovanih građevinskih firmi, pa je čak i rok za tender pomjeren za dvadeset dana zbog nekih dodatnih pitanja i obavještenja, da na kraju, ipak, niko ne bi dostavio zvaničnu ponudu. Nakon raskida ugovora sa bosanskom firmom „Euroasfalt“, Upravi za saobraćaj je najprije odobreno 8,1 milion eura za završetak ovog posla. Tenderom je, inače, predviđeno da ponuđeni rok za za završetak radova ne može biti kraći od 350, ali ni duži od 450 dana.



Prethodna dva tendera sa cijenom od 8,1 milion u ovoj godini nisu uspjela, pa se čekao rebalans državnog budžeta, kada je cijena podignuta na oko 12 miliona.



Uprava za saobraćaj je sa bosanskom firmom “Euroasfalt i partneri” raskinula ugovor i oduzela im ovaj posao u oktobru prošle godine, jer su probili sve moguće rokove, i povukli se sa radilišta ostavivši veliki dio posla nezavršenim.



Portal RTCG je u više navrata pisao zaobilaznici oko Rožaja, a uz podršku Instituta alternativa (IA) obavljeno je i vrlo ospežno istraživanje kojim je kroz preciznu dokumentaciju, dobijenu od Uprave za sabraćaj putem slobodnog pristupa informacijama. Pokazalo se kako je neodgovornost institucija, prije političkih promjena 2020. godine, dovela do toga da ni poslije toliko vremena projekat nije završen i koliko je posla ostalo da se još obavi.



Građani Rožaja su vrlo nepovjerljivi kada se radi o ovom projektu, ali nije ni čudo ako se zna da je prva faza počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine.



Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integral inženjering“ iz Banja Luke i u to vrijeme tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.



Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke (BS), Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura (19.778.320) bilo je opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).



Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.



Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su navodno razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine.



Bosanska firma ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovala, i povukla se iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura.



Zaobilaznica oko Rožaja, za koju su mnogi tvrdili da je već od početka predstavljala politički projekat, počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, gdje se navezuje na magistralni put prema Beranama.



Na toj trasi najzahtjevniji djelovi su bili dva mosta i dva dunela, a fotografije sa terena pokazuju da je iza bosanskog „Euroasfalta“ sve ostalo u prilično lošem stanju i sa velikim obimom poslova.



Da li je to razlog što najprije 8,1 milion na dva tendera, a zatim i 12 miliona nije bilo dovoljno da se niko ne javi, ostaje da se vidi kada tender sa poslednjom cijenom bude ponovljen.



Cijene građevinskih radova jesu porasle, ali se vjerovalo da će ponuđenih dvanaest miliona eura biti dovoljno da neka firma iz Crne Gore ili regiona preuzme da završi ovaj projekat koji je odavno dobio naziv „Skadar na Bojani“.