Video
Autorka studije Christine McCarthy sa Univerziteta Galway u Irskoj smatra da ovi simptomi mogu dovesti do pet puta većeg rizika od moždanog udara, prenosi CNN.
“Nalazi su u skladu s prethodnim istraživanjima koja povezuju nezdrav san s visokim krvnim pritiskom i oštećenjem krvnih žila, koji su faktori rizika za moždani udar”, rekla je specijalista za spavanje Kristen Knutson, vanredna profesorica neurologije i preventivne medicine na Fakultetu Feinberg Univerziteta Northwestern.
Zapravo, istraživači su otkrili što više problema sa spavanjem imate, to je veći rizik od moždanog udara.
Jedan od razloga može biti uticaj kratkog, fragmentiranog spavanja i poremećaja spavanja kao što je apneja u snu na sposobnost tijela da reguliše metabolizam, krvni pritisak i upalu, što su sve faktori rizika za moždani udar.
Doktorica Phyllis Zee, direktorica Centra za Circadian and Sleep Medicine na medicinskoj školi Northwestern, smatra da loš san negativno utiče na zdravlje.
“Loš san može narušiti prirodno snižavanje krvnog pritiska do kojeg dolazi tokom noćnog sna i doprinijeti hipertenziji – važnom faktoru rizika za moždani udar i kardiovaskularne bolesti. U drugim istraživanjima zasnovanim na populaciji, zabilježeni su slični odnosi između lošeg zdravlja sna i poremećaja kao što su dijabetes, bolesti srca i demencija”, navodi.
Studija, objavljena u časopisu Neurology, analizira podatke više od 4.500 ljudi koji su učestvovali u velikoj međunarodnoj studiji kontrole slučajeva pacijenata koji su doživjeli moždani udar.
Gotovo 1.800 učesnika studije imalo je ishemijski moždani udar, najčešću vrstu, u kojoj krvni ugrušak blokira arteriju koja vodi do mozga. Još 439 osoba imalo je intracerebralno krvarenje u kojem su arterije ili vene u mozgu pucale, što je uzrokovalo krvarenje u moždano tkivo.
Učesnici u studiji su zatim upareni prema dobi i polu s ljudima koji nisu imali istoriju moždanog udara. Obje grupe su odgovarale na pitanja o kvalitetu sna i ponašanju, a dvije grupe su upoređene.
Rezultati su pokazali da ljudi koji spavaju manje od pet sati u prosjeku imaju tri puta veću vjerovatnoću da dobiju moždani udar od onih koji spavaju sedam sati – što je preporučeni minimum za odrasle.
S druge strane, spavanje više od devet sati noću u prosjeku je povezano s dvostrukim povećanjem rizika od moždanog udara, navodi se u izjavi o studiji.
Rezultati su bili istiniti čak i nakon prilagođavanja kako bi se eliminisali drugi problemi koji mogu dovesti do moždanog udara, uključujući depresiju, zloupotrebu alkohola, pušenje i nedostatak fizičke aktivnosti, prema studiji.
Apneja u snu – stanje u kojem ljudi prestaju disati više puta na sat – povezano je sa trostrukim povećanjem rizika od moždanog udara.
“Apneja u snu može promijeniti puteve uključene u regulaciju faktora koagulacije koji mogu povećati rizik od moždanog udara”, dodaju.
Hrkanje ili šmrkanje, koji oboje mogu biti znakovi neliječene apneje u snu, takođe su bili rizični. Ljudi koji su hrkali imali su 91 posto veću vjerovatnoću da su doživjeli moždani udar, dok su oni koji su hrkali imali skoro tri puta veću vjerovatnoću da će doživjeti moždani udar od onih koji nisu.
Drijemanje je takođe bio faktor rizika. Ljudi koji su u prosjeku drijemali duže od sat vremena imali su 88 posto veću vjerovatnoću da će doživjeti moždani udar od onih koji nisu. Međutim, planirano drijemanje kraće od sat vremena nije povezano s povećanim rizikom od moždanog udara, kaže studija.
Preporučeno
“Važno je napomenuti da bi istraživanje moglo pokazati samo povezanost između problema sa spavanjem i moždanog udara, a ne uzročne veze”, rekao je dr. Andrew Freeman, direktor kardiovaskularne prevencije i wellnessa u National Jewish Health u Denveru.
