U toj rečenici, poznati pesimist pokazuje rijetki optimizam: vjerovao je da čitaoci umiju pouzdano da prepoznaju koje knjige vrijede njihovog vremena, a koje ne. Danas je to povjerenje oslabilo. Ideja o književnom kanonu postala je predmet osporavanja. Književni kritičari su izgubili nekadašnju moć; broj novina koje objavljuju prikaze knjiga znatno je opao. U savremenom svijetu, svako kao da ima svoj lični kanon.

Ipak, potreba za selekcijom ostaje toliko da su preporuke knjiga postale gotovo jednako popularne kao i same knjige. Uloga tradicionalnih kritičara prešla je u ruke influensera na BookToku – književnom dijelu TikToka. Hiljade čitalaca ocjenjuje naslove na Goodreads-u, platformi sa desetinama miliona korisnika. Nova aplikacija Rebind, trenutno u fazi testiranja, omogućava čitaocima klasika da uz pomoć vještačke inteligencije postavljaju pitanja stručnjacima. Časopis The Economist takođe povremeno objavljuje liste preporuka i tematske osvrte na knjige, prenosi The Economist.

Ipak, broj knjiga koje „treba pročitati“ i dalje djeluje zastrašujuće. Jedan od načina da se suzi izbor jeste da se sagleda gdje se različite liste najboljih knjiga preklapaju, pod pretpostavkom da su naslovi koji se ponavljaju na više mjesta zaista vrijedni pažnje.

To je i cilj sajta thegreatestbooks.org, čiji je osnivač Šejn Šerman, programer iz Teksasa. On je prikupio više od 300 različitih lista i od njih sastavio jednu objedinjenu – koju ironično naziva „najveće knjige svih vremena“ (GBOATs). Na toj listi nalazi se preko 10.000 knjiga, rangiranih prema učestalosti pojavljivanja. Posjetioci sajta mogu da pretražuju 500 najboljih i da ih filtriraju po deceniji, vijeku, jeziku, godini objave, dužini i vremenu čitanja.

Preporučeno

UHAPŠEN advokat Damir Lekić

PIPEROVIĆ ZA STANDARD: Lekić nadležnima objasnio porijeklo novca koji je nosio preko granice

POŽAR ZAHVATIO ŠIROKO PODRUČJE: Vatra ne posustaje kod Herceg Novog

LEKIĆU ZADRŽAVANJE DO 72 SATA: Osumnjičen za pranje 100.000 eura

HERCEG NOVI: Požar se proširio do narednog naselja – gori i iznad Zelenike

(VIDEO) Požar u Bijeloj ponovo prijeti kućama i crkvi Svetog Petra: POVRIJEĐEN VATROGASAC

Ovo je lista prvih 20 najcjenjenijih romana svih vremena, zajedno s autorima, godinama objavljivanja i okvirnim vremenom potrebnim za čitanje:

1. One Hundred Years of Solitude – Sto godina samoće, Gabriel García Márquez, 1967 (7 sati i 40 minuta)
2. The Great Gatsby – Veliki Getsbi, F. Scott Fitzgerald, 1925 (2 sata i 51 minut)
3. Ulysses – Uliks, James Joyce, 1922 (14 sati i 54 minuta)
4. The Catcher in the Rye – Lovac u žitu, J.D. Salinger, 1951 (4 sata i 36 minuta)
5. Nineteen Eighty-Four – 1984, George Orwell, 1949 (5 sati i 35 minuta)
6. In Search of Lost Time – U potrazi za izgubljenim vremenom, Marcel Proust, 1913 (3 dana, 3 sata i 47 minuta)
7. Lolita – Lolita, Vladimir Nabokov, 1955 (6 sati i 5 minuta)
8. To Kill a Mockingbird – Ubiti pticu rugalicu, Harper Lee, 1960 (5 sati i 35 minuta)
9. Moby Dick – Mobi Dik, Herman Melville, 1851 (11 sati i 59 minuta)
10. Pride and Prejudice – Ponos i predrasude, Jane Austen, 1813 (7 sati i 15 minuta)
11. Wuthering Heights – Orkanski visovi, Emily Brontë, 1847 (6 sati i 37 minuta)
12. Don Quixote – Don Kihot, Miguel de Cervantes, 1605 (23 sata i 54 minuta)
13. Crime and Punishment – Zločin i kazna, Fyodor Dostoevsky, 1866 (11 sati i 28 minuta)
14. Anna Karenina – Ana Karenjina, Leo Tolstoy, 1877 (19 sati i 36 minuta)
15. The Grapes of Wrath – Plodovi gnijeva, John Steinbeck, 1939 (10 sati i 25 minuta)
16. War and Peace – Rat i mir, Leo Tolstoy, 1869 (1 dan, 7 sati i 28 minuta)
17. The Lord of the Rings – Gospodar prstenova, J.R.R. Tolkien, 1954 (1 dan, 7 sati i 13 minuta)
18. Catch-22 – Kavez 22, Joseph Heller, 1961 (10 sati i 33 minuta)
19. Madame Bovary – Gospođa Bovari, Gustave Flaubert, 1857 (6 sati i 36 minuta)
20. Jane Eyre – Džejn Ejr, Charlotte Brontë, 1847 (10 sati i 25 minuta).