To je esencijalna hranljiva materija koju tijelo djelimično proizvodi u jetri, ali se većina ipak unosi putem hrane kao što su govedina, piletina, jaja, riba i mlijeko. Ova supstanca je ključna za funkciju jetre, razvoj mozga, mišićnu snagu, metabolizam i rad nervnog sistema, prenosi Index.hr.

Održavanje adekvatnog nivoa kolina može doprinijeti povećanju energije i boljoj kognitivnoj funkciji, navode stručnjaci.

• Kolin je veoma važan za zdravlje mozga, raspoloženje, pamćenje i rad jetre – izjavila je nutricionistkinja Hanije Vidmar za The Standard.
• Ljudi koji unose premalo kolina mogu primetiti simptome kao što su niska energija, poteškoće s koncentracijom, pa čak i znake masne jetre, jer kolin pomaže u razgradnji masti u jetri – dodala je.

Ona dodaje da je kolin posebno značajan za funkcije mozga: „Istraživanja pokazuju da može smanjiti anksioznost i rizik od depresije. Nizak nivo kolina tokom trudnoće povezuje se s problemima pažnje i većim rizikom od ADHD-a kod djece.“

Kolin se nalazi u govedini, piletini, jajima, ribi i mleku

Iako je manjak kolina rijetka pojava, može imati ozbiljne posljedice po zdravlje. Kolin je važan za stvaranje masti koje učvršćuju ćelijske membrane i za proizvodnju supstanci koje omogućavaju prenos signala među ćelijama. U jetri pomaže u razgradnji holesterola, što je važno za smanjenje rizika od srčanog i moždanog udara. Takođe učestvuje u proizvodnji acetilholina, neurotransmitera koji je ključan za mišićnu memoriju, rad mozga i regulaciju otkucaja srca.

Povezani članci

Život

Zašto smo najumorniji baš u aprilu i kako da se izborimo s tim: Spisak navika koje treba da promijenite

Život

Bubuljice od čokolade: Da li je ovo istina ili samo još jedan mit?

Život

Koliko je star vaš mozak

Vidmar savjetuje konzumaciju životinjskih namirnica kao što su govedina, piletina, jaja, riba i mlijeko kako bi se obezbijedio dovoljan unos kolina. Vegani mogu unositi kolin iz biljnih izvora kao što su brokoli, kikiriki, pasulj i pečurke, ali stručnjakinja upozorava da životinjski izvori u pravilu sadrže više ovog nutrijenta.

Znakovi hroničnog umora su osjećaj iscrpljenosti uprkos dobrom snu, glavobolje, promjene raspoloženja i bezvoljnost. Uzroci mogu uključivati manjak gvožđa, vitamina B12 i folne kiseline, dijabetes i hipotireozu – stanje u kojem štitna žlijezda proizvodi premalo hormona, što usporava metabolizam. Umor može biti povezan i sa depresijom.