Pravljenje ove upečatljive poslastice usavršeno je u carskim kuhinjama Osmanskog carstva, što je dovelo do toga da postane planetarno poznat raskošni desert sofisticiranog ukusa.

Pripremali su je samo majstori kuvari, posebno obučeni za pravljenje baklave, naročito tokom velikih proslava i važnih svečanosti.

Baklava se, u zavisnosti od regiona u kom se pravi, filuje mljevenim pistaćima, orasima ili lješnicima.

Najbolja baklava dolazi iz Gaziantepa, čija je varijanta 2013. godine dobila status zaštićene oznake porijekla. Gaziantep je poznat kao kulinarski raj, a njegovi majstori prave baklavu s lokalnim pistaćijama, razvlačeći tijesto u čak 45 slojeva i pekući je na kamenom temelju, uz korištenje hrastovine.

Baklava sa pistaćima

Povezani članci

Život

Napravite domaće štrudle sa grizom i kupinama

Život

Osvježavajući kolač bez pečenja: Napravite kremasti užitak s malinama

Video

Recept za brzu zeljanicu: Odlična opcija kad nemate previše vremena za kuvanje

Tako baklava iz Gaziantepa ima fil od pistaća, u crnomorskom regionu koriste se lješnici, tradicionalni slatkiš punjen orasima popularan je u centralnoj Anadoliji, dok se u Trakiji baklava puni bademima ili prelivom od susama.

Evropska komisija je 2013. godine dala gaziantepskoj baklavi status zaštićene oznake porekla, što je čini prvim turskim proizvodom registrovanim na njihovoj listi, a gradska kuhinja je ranije ušla u Uneskovu mrežu kreativnih gradova u gastronomiji, navedeno je u saopštenju.

Baklava sa bademima

Druge vrste baklave dobijaju različita imena prema načinu sječenja i sastojcima, pa postoje „havuč dilimi baklava” – u obliku šargarepe, „midje baklava” – u obliku dagnje i „bulbul juvasi” – baklava u obliku slavujevog gnezda.

Kada je riječ o sastojcima, „sutlu nurije” se pravi sa mlijekom umesto šerbeta, „fistik sarma” i „dževiz sarma” imaju ogromne količine orašastih plodova u poređenju sa originalnom baklavom, a „kuru” baklavu karakteriše manje šerbeta, objašnjava se u saopštenju Agencije za razvoj turizma Turske.

Recept za baklavu sa orasima

Potrebno je:

500 g kora za baklavu,  500 g oraha,  250 g maslaca,  700 ml  vode,  600 g šećera, 1 limun.

Priprema:

Prvo pripremite sirup kojim ćete da zalijete baklavu. U loncu pomiješajte vodu i šećer i zakuvajte dok se šećer ne otopi i smjesa počne da se zgušnjava. Dodajte sok pola limuna i narendanu koricu pola limuna i ostavite da se ohladi.

Otopite maslac i usitnite orase. Posudu za pečenje (20 x 30) premažite maslacem. Ako je potrebno, kore odsijecite na veličinu posude. Postavite tri kore u posudu za pečenje, svaku premažite maslacem.

Pospite sa nekoliko kašika mljevenih oraha, dodajte koru preko, premažite je maslacem, dodajte još jednu koru, premažite je maslacem i pospite orasima. Postupak ponovite dok vam ne ostanu tri kore. Zadnje tri kore svaku premažite maslacem i stavite u posudu za pečenje. Baklavu isijecite na rombove tako što ćeš linije vući dijagonalno. Ostatak maslaca rasporedite po baklavi. Na svaki romb možete da stavite po jednu polovinu oraha, ali nije obavezno. Pecite baklavu 10 minuta na 190 stepeni, a nakon toga spustite temperaturu na 150 stepeni i pecite još 40 minuta. Izvadite baklavu iz rerne i odmah vruću zalijte hladnim šećernim sirupom. Ostavite da se baklava ohladi prije posluživanja.