Video
Neurolog dr Sandžaj Sisodija sa Univerzitetskog koledža u Londonu i pionir u oblasti uticaja klimatskih promjena na mozak, specijalizovan za epilepsiju, često je čuo od porodica pacijenata da imaju više problema tokom toplotnih talasa.
„I pomislio sam u sebi, naravno, zašto klimatske promjene ne bi uticale i na mozak? Na kraju krajeva, toliko procesa u mozgu je uključeno u to kako se tijelo nosi sa toplotom.“
Dok je istraživao naučnu literaturu, otkrio je niz neuroloških stanja koja se pogoršavaju porastom temperature i vlažnosti, uključujući epilepsiju, moždani udar, encefalitis, multiplu sklerozu, migrenu, zajedno sa brojnim drugim. Takođe je otkrio da efekti klimatskih promjena na naš mozak već postaju vidljivi.
Na primjer, tokom toplotnog talasa u Evropi 2003. godine, oko sedam odsto dodatnih smrtnih slučajeva uključivalo je direktne neurološke probleme. Slične brojke su zabiliežene i tokom toplotnog talasa u Velikoj Britaniji 2022. godine.
Ali toplota takođe može da promijeni i druge načine na koje naš mozak funkcioniše – čineći nas nasilnijim, mrzovoljnijim i depresivnijim.
Dakle, kako se svijet zagrijava zbog klimatskih promjena, kakav efekat možemo očekivati na naš mozak?
Mozak grije i sam sebe
Ljudski mozak je, u prosjeku, rijetko više od 1°C topliji od temperature jezgra našeg tijela. Pa ipak, naš mozak – kao jedan od organa u našem tijelu koji najviše troši energiju – proizvodi značajnu količinu sopstvene toplote kada razmišljamo, pamtimo i reagujemo na svijet oko nas. To znači da naše tijelo mora naporno da radi da bi ga održala hladnim. Krv koja cirkuliše kroz mrežu krvnih sudova pomaže u održavanju temperature, odvodeći višak toplote.
Ovo je neophodno jer su naše moždane ćelije takođe izuzetno osjetljive na toplotu. Smatra se da je funkcija nekih molekula koji prenose poruke između njih takođe zavisna od temperature, što znači da prestaju efikasno da rade ako nam se mozak previše zagrije ili previše ohladi.
„Ne razumijemo u potpunosti kako su različiti elementi ove složene slike pogođeni“, napominje dr Sisodija. „Ali možemo to zamisliti kao sat, gdje sve komponente više ne rade pravilno zajedno.“
Kako globalne temperature rastu sa klimatskim promjenama, to više ugrožavaju naše tijelo i mozak
Iako ekstremna vrućina mijenja način na koji svačiji mozak funkcioniše – može, na primjer, negativno da utiče na donošenje odluka i dovodi do toga da ljudi preuzimaju veće rizike – osobe sa neurološkim stanjima su često najteže pogođene. To je iz više razloga. Na primjer, kod nekih bolesti, znojenje može biti oštećeno.
„Termoregulacija je funkcija mozga i može biti poremećena ako određeni djelovi mozga ne funkcionišu pravilno“, kaže dr Sisodija. Kod nekih oblika multiple skleroze, na primjer, čini se da je osnovna tjelesna temperatura izmijenjena. Pored toga, neki ljekovi koji liječe neurološka i psihijatrijska stanja poput šizofrenije utiču na regulaciju temperature, zbog čega su oni koji ih uzimaju podložniji toplotnom udaru, ili hipertermiji kako je to medicinski poznato, i sa većim rizikom od smrti povezane sa toplotom.
Toplotni talasi – a posebno povišene noćne temperature – mogu uticati na san ljudi, utičući na naše raspoloženje i potencijalno pogoršavajući simptome nekih stanja. „Za mnoge ljude sa epilepsijom, loš san može povećati rizik od napada“, kaže Sisodija.
Posebno ugrožene grupe stanovništva
Dokazi ukazuju na to da se broj hospitalizacija i stope smrtnosti među ljudima sa demencijom takođe povećavaju tokom toplotnih talasa. Djelimično to može biti posljedica starosti – starije osobe su manje sposobne da regulišu tjelesnu temperaturu – ali njihovo kognitivno oštećenje može takođe značiti da su manje sposobne da se prilagode ekstremnim vrućinama. Na primjer, mogu da ne piju dovoljno vode, da zaborave da zatvore prozore ili da izlaze na vrućinu kada ne bi trebalo.
Rastuće temperature su takođe povezane sa povećanjem broja incidenata i mortaliteta od moždanog udara. U jednoj studiji koja je analizirala podatke o mortalitetu od moždanog udara iz 25 zemalja, istraživači su otkrili da su od 1.000 smrtnih slučajeva od ishemijskog moždanog udara, najtopliji dani doprinijeli za dva dodatna smrtna slučaja. „To možda ne djeluje mnogo“, kaže Betan Dejvis, gerontolog u Univerzitetskim bolnicama u Saseksu u Velikoj Britaniji.
Ekstremni toplotni talasi mogu uticati na način na koji naš mozak funkcioniše i često pogoršavaju neurološka stanja
„Ali s obzirom na to da širom svijeta godišnje umre sedam miliona ljudi od moždanog udara, vrućine donose 10.000 dodatnih smrtnih slučajeva od moždanog udara godišnje.“ Upozorava i da će klimatske promjene vjerovatno pogoršati ovu statistiku u godinama koje dolaze.
Nesrazmeran dio tereta moždanog udara povezanog sa toplotom biće u zemljama sa srednjim i niskim prihodima, koje su već najviše pogođene klimatskim promjenama i doživljavaju najveće stope moždanog udara. „Rastuće temperature će pogoršati nejednakosti u zdravstvu i između zemalja i društvenih grupa i unutar njih“, kaže Dejvis. Sve veći broj dokaza ukazuje na to da su starije osobe, kao i osobe sa niskim socioekonomskim položajem, izloženi povećanom riziku od smrtnosti povezane sa toplotom.
Ugrožen i neurološki razvoj najmlađih
Topliji svijet takođe šteti neurorazvoju najmlađih. „Postoji veza između ekstremnih vrućina i loših ishoda trudnoće, kao što su prijevremeni porođaji“, kaže Džejn Herst, profesorka globalnog zdravlja žena na Imperijal koledžu u Londonu u Velikoj Britaniji. Jedna nedavna sistematska analiza naučnih istraživanja otkrila je da su toplotni talasi povezani sa povećanjem prijevremenih porođaja za 26 odsto, a može da dovede i do kašnjenja u neurorazvoju i kognitivnih oštećenja.
„Međutim, mnogo toga ne znamo“, dodaje Herst. „Ko je najranjiviji i zašto? Jer očigledno je da 130 miliona žena svake godine rodi, mnoge od njih u zemljama sa ekstremnim temperaturama, a to se njima ne dešava.“
Toplota ugrožava moždanu barijeru koja štiti mozak
Prekomjerna toplota usljed klimatskih promjena može takođe dodatno da optereti mozak, čineći ga podložnijim oštećenjima koja mogu dovesti do neurodegenerativnih bolesti. Toplota takođe utiče na barijeru koja normalno štiti mozak, čineći ga propustljivijim i povećavajući rizik da toksini, bakterije i virusi mogu preći u naše moždano tkivo.
Ovo bi moglo postati važnije kako temperature rastu, kao i širenje komaraca koji prenose viruse koji mogu izazvati neurološke bolesti, poput Zike, čikungunje i denge. „Virus Zika može uticati na fetuse i izazvati mikrocefaliju“, kaže Tobijas Suter, medicinski entomolog u Švajcarskom institutu za tropsko i javno zdravlje. „Rastuće temperature i blaže zime znače da sezona razmnožavanja komaraca počinje ranije u godini, a završava se kasnije.“
Toplotni talasi mogu uticati na čitav niz faktora, od električnih impulsa nervnih ćelija do rizika od samoubistva, klimatske anksioznosti , pa čak i stabilnosti lekova za neurološka stanja.
Genetske predispozicije za podnošenje toplote
Ali naučnici još uvijek istražuju kako tačno porast temperature utiče na naš mozak. Toplota utiče na ljude na veoma različite načine – nekima odgovara vruće vrijeme, drugima je to nepodnošljivo. „Različiti faktori mogu biti relevantni za ovu različitu osjetljivost, a jedan od njih može biti genetska podložnost“, kaže dr Sisodija. Genetske varijante mogu uticati na strukture proteina koje bi mogle učiniti neke ljude ranjivijim na uticaje klimatskih promjena.
„Možda postoje termolatentni fenotipovi koji će postati očigledni tek kada ti pritisci okoline budu dovoljni da ih ispolje“, kaže on. „Ono što danas vidimo kod ljudi sa neurološkim poremećajima moglo bi postati relevantno za ljude bez neuroloških poremećaja kako klimatske promjene budu napredovale.“
I dalje postoje pitanja na koja treba odgovoriti. Na primjer, da li veći uticaj ima maksimalna temperatura, dužina toplotnog talasa ili noćna temperatura? To može biti drugačije za svaku osobu ili u zavisnosti od neurološkog stanja.
Ali identifikovanje ko je u opasnosti i zašto biće ključno za razvoj strategija za zaštitu najranjivijih. To bi moglo da uključuje sisteme ranog upozoravanja ili osiguranje za nadoknadu izgubljenih zarada zbog ekstremnih vrućina.
Preporučeno
„Era globalnog zagrijavanja je završena, stigla je era globalnog ključanja“, objavio je generalni sekretar UN Antonio Gutereš, kada je potvrđeno da je jul 2023. bio najtopliji mjesec u istoriji. Klimatske promjene su tu i intenziviraju se. Era vrućeg mozga tek počinje.
