Ipak, farmaceutkinja Rojina Šams Nateri upozorava na čestu grešku koja može donijeti više štete nego koristi.

Česta greška kod uzimanja vitamina

U razgovoru za The Mirror, Nateri, farmaceutkinja u Rouzvej Labsu, objasnila je kako mnogi, u želji da ojačaju imunitet, nesvjesno kombinuju više proizvoda sa istim sastojcima, poput cinka te vitamina C i B, čime rizikuju predoziranje.

“Jedna od najčešćih grešaka koje viđam je kombinovanje zimskih suplemenata koji sadrže iste sastojke”, upozorila je. “Možda uzimate multivitamin, preparat za jačanje imuniteta te dodatni cink ili vitamin C i odjednom ste, a da to niste ni znali, utrostručili unos.”Vitamini nisu bezopasni

Neki pretpostavljaju da su visoke doze vitamina bezopasne, no Nateri naglašava da to nije tačno. Iako se prodaju bez recepta, vitamini se ne bi smjeli uzimati bez opreza.

Povezani članci

Život

Nedostatak pojedinih vitamina može uticati na zdravlje mozga

Život

Uzimanjem ova tri vitamina ojačaćete imunitet

Život

Za šta služi vitamin K, koji su njegovi benefiti i koja je preporučena doza?

“Ljudi misle da vitamini ne nose nikakav rizik jer se mogu kupiti bez recepta. To jednostavno nije istina”, istakla je.

Kao primjer navodi cink, koji je koristan za imunitet, ali unos veći od 9,5 mg dnevno za muškarce i 7 mg za žene može poremetiti apsorpciju bakra i s vremenom zapravo oslabiti imunitet.

Slično tome, unos vitamina D veći od 100 mikrograma (4000 IU) može povisiti nivo kalcijuma u krvi na opasnu granicu. Dodaje da se vitamin A zadržava u tijelu, pa ako se prekorači doza od 1,5 mg (1500 mcg), s vremenom može doći do oštećenja jetre.

Što se tiče vitamina C, objasnila je: “Preporučeni dnevni unos u Ujedinjenom Kraljevstvu je 40 mg, a tijelo ga slabije iskorišćava u većim dozama. Kada unos pređe 200 mg dnevno, organizam uglavnom izluči višak vitamina C.”

Mogući uticaj na ljekove

Farmaceutkinja je takođe upozorila da dodaci ishrani mogu uticati na dejstvo ljekova na recept.

“Kalcijum, magnezijum, gvožđe i visoke doze vitamina C mogu smanjiti apsorpciju antibiotika, ljekova za štitnu žlijezdu i nekih ljekova za visok pritisak”, rekla je.

“Ako uzimate bilo kakve ljekove na recept, pa čak i kratkoročno, uvijek se posavjetujte sa ljekarom ili farmaceutom pre nego što počnete da uzimate dodatke ishrani.”

Šta se preporučuje da se uzima?

Na pitanje šta bi onda bilo pametno uzimati, Nateri ima nekoliko preporuka:

“Tokom zime, uzimanje vitamina D je razumno za većinu odraslih. Omega-3 masne kiseline sa EPA i DHA podržavaju zdravlje mozga i srca, a magnezijum može pomoći kod problema sa spavanjem i napetosti u mišićima”, savetuje.

Za kraj je poručila:

“Dodaci ishrani trebali bi biti podrška zdravlju, a ne zamjena za kvalitetan san, uravnoteženu ishranu i ljekarski savjet. Ako niste sigurni, pitajte svog farmaceuta. Time biste mogli izbjeći da nanesete sebi više štete nego koristi.”