Video
Kako su kazali pristupilo se izradi nacrta zakona o legalizaciji bespravnih objekata, kao i niza drugih koji se tiču pitanja od značaja za planiranje prostora i izgradnju objekata, kao što su uslovi za vršenje djelatnosti u oblasti izgradnje objekata, uloga Inženjerske komore u sistemu, i dr.
“Do donošenja novih zakona legalizacija se obavlja po važećem zakonu”,saopštili su Pobjedi iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizama dodajući da će dosadašnji zakon biti podijeljen u nekoliko zakona, a biće donešen i poseban akt kojim će se propisati status Inženjerske komore.
Konsultacije
Navode takođe da je tokom jula i avgusta tekuće godine sproveden postupak konsultovanja zainteresovane javnosti u vezi sa izradom nacrta zakona, u skladu sa odredbama Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija, čiji su rezultati ukazali na značajne probleme u sprovođenju zakona i neophodnost promjene značajnog broja odredbi važećeg zakona.
“Radna grupa za izradu nacrta zakona forimirana je rješenjem ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma od 31. avgusta ove godine, u čijem su sastavu predstavnici Ministarstva i Zajednice opština Crne Gore”, istakli su iz MEPG.
Kako su objasnili rad na izradi nacrta zakona je intenzivan i obuhvata: kontinuiranu analizu primjene postojećih zakonskih rješenja, izradu nacrta zakona, analizu uporednih rješenja u ovoj oblasti, prevashodno rješenja zemalja u okruženju (Hrvatska, Srbija, Sjeverna Makedonija), i konsultativne sastanke i intenzivnu saradnju povodom izrade nacrta zakona sa predstavnicima Inženjerske komore Crne Gore, predstavnicima Univerziteta Crne Gore, nevladinim udruženjima koje se bave oblastima planiranja prostora i izgradnje objekata, kao i saradnja sa nadležnim organima.
Usvojen je koncept izrade posebnih zakona i to: poseban zakon kojim će se definisati uslovi i postupak legalizacije bespravnih objekata, poseban zakon kojim će se definisati uslovi za obavljenje djelatnosti u oblasti planiranja prostora i izgradnje objekata, poseban akt kojim će se propisati status Inženjerske komore Crne Gore, dok će se oblast planiranja prostora i izgradnje objekata (kao funkcionalno povezane oblasti), definisati istim zakonskim tekstom.
Koje će biti olakšice vlasnicima bespravnih objekata i koje to povoljnosti nudi nacrt zakona.
“Nacrt zakona o legalizaciji bespravnih objekata je u fazi izrade. Postojeća zakonska rješenje svakako predviđaju različite olakšice vlasnicima bespravnih objekata. Naime, dat je zakonski osnov za umanjenje iznosa naknade za urbanu sanaciju, predviđena mogućnost plaćanja naknade na rate na period od 20 godina za objekte osnovnog stanovanja i na 10 godina za ostale objekte. Rješenja će se predlagati imajući u vidu stanje u prostoru i naravno zakonsku regulativu koja definiše odnose u oblasti izgradnje objekata”, navode iz MEPG.
Po važećem zakonu, kako su dodali, rješenje o legalizaciji se može donijeti za bespravni objekat koji se nalazi na orto-foto snimku i koji je izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima ili smjernicama, važećeg planskog dokumenta donesenog do stupanja na snagu ovog zakona, odnosno planskog dokumenta donijetog shodno zakonom propisanoj proceduri.
“Ali ukoliko to nije slučaj, postupak se prekida do donošenja plana generalne regulacije Crne Gore. Takođe, uslov za donošenje rješenja o legalizaciji su riješeni imovinsko-pravni odnosi na objektu i zemljištu na kome je objekat izgrađen tako da je to takođe jedan od razloga za prekid postupka”, kazali su iz MEPG dodajući da će se nakon rješavanja prethodnog pitanja, odnosno donošenja planske dokumentacije ili rješavanja imovinsko-pravnih odnosa postupci nastaviti.
Zahtjevi za legalizaciju
Do sada, kako navode iz MEPG, na osnovu podataka dobijenih od jedinica lokalne samouprave, do oktobra ove godine predato je preko 54.000 zahtjeva za legalizaciju objekata, obrađeno je preko 48.000 zahtjeva dok je donijeto 2.142 rješenja o legalizaciji, odnosno legalizovano objekata.
“Razloga za to je više. Prije svega mnogi zahtjevi su podnijeti sa nepotpunom dokumentacijom, odnosno u 38.000 predmeta je tražena dopuna dokumentacije. Takođe u preko 7.000 predmeta donijeta su rješenja o prekidu postupka iz razloga zakonom propisanim i to: ako objekat nije izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima važećeg planskog dokumenta ili ako nijesu riješeni imovinsko-pravni odnosi na zemljištu”, ističu iz MEPG.
Prema prikupljenim podacima, dodaju, obračunat je i naplaćen dio prihoda od naknade za komunalno opremanje za bespravne objekte, odnosno nakanade za urbanu sanaciju.
“U budžete jedinica lokalne samouprave je uplaćeno 4.603.041,82 eura na ime ove naknade, dok je obračunati iznos 6.948.326,20 eura. Naime, naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, po zahtjevu vlasnika bespravnog objekta može da se se plaća jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama, na period od 10 ili 20 godina”, naglašavaju iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.
Iako je po njihovim riječima napravljen veliki pomak do kada će teći cijeli proces legalizacije bespravno izgrađenih objekata zavisi od niza faktora.
“S obzirom na ukupnu situaciju smatramo da je do sada učinjen veliki pomak u legalizaciji bespravnih objekata a posebno imajući u vidu broj predatih i obrađenih zahtjeva. Međutim postoje i razlozi za nezadovoljstvo, prije svega, zbog nerazumijevanja značaja procesa kako od strane samih vlasnika bespravnih objekata tako i od institucija koje su nadležne za sprovođenje pojednih procedura neophodnih za efikasnije sprovođenje postupak. Značajne ingerencije u postupku legalizacije, pored jedinica lokalne samouprave koje i sprovode procedure, ima i Uprava za katastar i državnu imovinu, koja vrši poslove upisa objekata u katastar nepokretnosti i nadležna je za publikovanje orto-foto snimka”, smatraju iz MEPG.
Budući da se radi o dugoročnom i veoma kompleksnom procesu, koji zahtjeva uključenost i punu angažovanost velikog broja subjekata, iz Ministarstva smatraju da je potrebno uložiti značajne napore od strane svih učesnika da bi isti dao pozitivne rezultate.
“Što se tiče inspekcijskog nadzora, način organizacije će zavisiti od rješenja koja će se usvojiti u dijelu planiranja prostora i izgradnje objekata”, dodaju iz MEPG.
A kada će se usvojiti prostorni plan Crne Gore, koji je strateški dokument i opšta osnova organizacije i uređenja prostora, iz MEPG su odgovorili da je propisano da on bude gotov do 7. marta iduće godine.
Prostorni plan
“Ministarstvo ekologije, prostornog planiranje i urbanizma je, shodno odluci o izmjeni i dopuni odluke o izradi prostornog plana, sa Svetlanom Jovanović zaključilo aneks ugovora kojim je definisan rok za izradu plana”, preciziraju iz MEPG.
Kako su objasnili ovim planom određuju se državni ciljevi i mjere prostornog razvoja, u skladu sa ukupnim ekonomskim, socijalnim, ekološkim i kulturno–istorijskim razvojem Crne Gore.
“Radi se za cjelokupnu teritoriju države površine 13.812 kilometara kvadratnih sa pripadajućim morskim akvatorijumom površine 2.540 kilometara kvadratnih. Prostorni plan je akt koji se izrađuje kroz multidisciplinarni istraživački i visokostručni postupak, što mu obezbjeđuje visok stepen pouzdanosti, a kroz proces donošenja i usvajanja i obaveznost kod njegovog sprovođenja”, objašnjavaju iz MEPG.
Dodaju i da je paralelno sa izradom plana predviđena i izrada strateške procjene uticaja plana na životnu sredinu u skladu sa Zakonom o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, čije elemente treba ugraditi u plan.
“Odluka o izradi prostornog plana Crne Gore donijeta je na sjednici Vlade od 20. decembra 2018. godine, a odluka o određivanju rukovodioca izrade prostornog plana i visini naknade za rukovodioca i stručni tim za izradu prostornog plana donijeta je na sjednici Vlade od 26. decembra 2019. godine. Za rukovodioca izrade imenovana je Svetlana Jovanović, dipl. prostorni planer. Ministarstvo održivog razvoja i turizma donijelo je odluku o izradi strateške procjene uticaja na životnu sredinu prostornog plana”, kazali su iz MEPG.
Zbog značaja prostornog plana za dalji planski, održivi razvoj naše države, Vlada je, kako su istakli iz MEPG, obrazovala Savjet za praćenje izrade prostornog plana Crne Gore, sa zadatkom da prati tok i dinamiku izrade prostornog plana Crne Gore, predlaže mjere radi efikasnije izrade plana i prati implementaciju sektorskih politika Vlade u planu.
“U cilju sprovođenja načela javnosti pri izradi ovog planskog dokumenta, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je organizovalo pet sektorskih prezentacija koncepta plana, i to za oblasti: saobraćaja, energetike, životne sredine, privrednog razvoja i urbanizam. Do sada su urađeni analiza postojećeg stanja organizacije, uređenja i korišćenja prostora i koncept plana”, kazali su MEPG i najavili da predstoji izrada nacrta plana, nakon čega slijedi sprovođenje javne rasprave, a potom i izrada prijedloga plana.
Poseban zakon će definisati djelatnosti u oblasti planiranja i izgradnje
Iz Ministarstva ekologije i prostornog planiranja istakli su da se radi na izradi posebnog zakona koji će definisati uslove za obavljanje djelatnosti u oblasti planiranja prostora i izgradnje objekata.
“Prilikom izrade ovog akta ostvarili smo saradnju sa Inženjerskom komorom i u toku su konsultacije sa Ministarstvom prosvjete, nauke, kulture i sporta, u vezi sa priznavanjem profesionalnih kvalifikacija, koje se dijelom odnose i na ove profesije, a u cilju iznalaženje najboljeg rješenja”, istakli su iz MEPG.
Zajednica opština Crne Gore predložila pojednostavljenje legalizacije
Preporučeno
Prijedlozi Zajednice opština Crne Gore, čiji su predstavnici u radnoj grupi za izmjenu zakona predložili su da se pojednostavi legalizacija, uvedu nakande za korišćenje prostora i vrati nadležnost lokalnih samouprava u izradi i donošenju lokalnih planskih dokumenata. Odbor za prostorno planiranje Zajednice opština je u junu ove godine pripremio inicijativu za izmjenu ovog zakona, a na osnovu prikupljenih iskustava u primjeni ovog zakona u lokalnim samoupravama.
