Ove mjere po turizam kao vodeću privrednu granu, a posebno za vinogradarstvo i „Plantaže“ koje su nosilac razvoja u ovoj oblasti dovode do daljeg povećanja dizblanasa na odnos uvoz/izvoz u Crnoj Gori koji sada, u ukupnom skoru, čini 14 odsto pokrivenosti uvoza izvozom domaćih proizvoda, jedan je od zaključaka sa Okruglog stola koji je u organizaciji ekonomske redakcije STEGA-e – strategije za evropsku i građansku Crnu Goru na temu: ,,Budućnost crnogorskog vinogradarstva sa posebnim osvrtom na Plantaže, kao nosioca razvoja“.

Zaključke sa tog Okruglog stola integralno:

Učesnici stručnog/okruglog stola – predstavnici naučne, akadmske i stručne javnosti, predstavnici državnih organa i privrednih udruženja i predstavnci vinogradarskog sektora razmotrili su: akciznu politiku i politiku razvoja vinogradarstva u Crnoj Gori, primjenu Fiskalne strategije, Zakona o akcizama, Strategije razvoja vinogradarstva u Crnoj Gori, perspektive i rizike vezani za poslovanje a.d. „Plantaža“ – Podgorica i utvrdili da :

– Ekonomske mjere koje preduzima Vlada u dijelu uvođenja akciza na mirna vina imaju za posljedicu niz nepovoljnosti koje smanjuju konkurentsku sposobnost crnogorske privrede. Ove mjere po turizam kao vodeću privrednu granu, a posebno za vinogradarstvo i „Plantaže“ koje su nosilac razvoja u ovoj oblasti dovode do daljeg povećanja dizblanasa na odnos uvoz/izvoz u Crnoj Gori koji sada, u ukupnom skoru, čini 14 odsto pokrivenosti uvoza izvozom domaćih proizvoda.

U Crnoj Gori je 2017. godine urađena “Rejonizacija vinogradarskih područja Crna Gore”, kojom su definisana vinogradarska područja za gajenje vinove loze, sortiment i enološki postupci u proizvodnji vina. Pored toga, selekcionisani su klonovi sorte vranac, unaprijeđena kategorija proizvodnje loznog sadnog materijala. Rađeno je na introdukciji kvalitetnih sorti vinove loze i proučavanjima autohtonih sorti vinove loze (kratošija, vranac, krstač, žižak). Posebna pažnja je poklonjena radu na genetčkim resursima vinove loze koji su dio kulturne i istorijske baštine u Crnoj Gori. Njihovim proučavanjima potvrđeno je da je istorija crnogorskog vinogradarstva zapisana u njenim sortama.

Kroz ova istraživanja potvrđeno je da Crna Gora predstavlja kolijevku vinogradarstva Balkana i trenutno u ovoj oblasti ima veće resurs nego bilo koja država u okruženju. Utvrđen je pedigre genetske povezanosti sorti vinove loze koji pokazuje da je struktura pedigrea slična sa najpoznatijim vinskim regionima, Bordoom, La Riohom I Burgundijom, gdje je jedna sorta baza pedigrea a ukrštajući se sa drugim sortama stvarala je nove sorte. Otkrivene su 51 sorta nepoznata za nauku što predstavlja bazu razvoja vinogradarstva Crne Gore za sljedećih 150 godina. Ove autohtone sorte predstavljaju bazu za borbu protiv klimatskih promena koje negativno uticu na vinogradarstvo. Rezultatima ovih istraživanja Crna Gora ima najmodernije genetske i genomske naučne činjenice za svoje specifično autohtono vinogradarstvo, što je presudno za naučnu, stručnu, razvojnu i marketinšku promociju ove strateške grane crnogorske poljoprivrede.

Ovi resursi su osnova za vinski turizam, imidž Crne Gore u svijetu i proizvodnju specifičnih i tipičnih vina za ovaj region predstavljajući bazu za turizam na svjetskom nivou. Kao najperspektivnija grana poljoprivrede vinogradarstvo i vinarstvo trebaju podsticaj i povećanje površina pod vinogradima pred ulazak u Evropsku uniju. Vinogradi kao dugogodišnji zasadi predstavljaju ekološki pristup borbe protiv klimatskih promjena sekvestrirajući ugljenik i sadnja vinograda i dugogodišnjih poljoprivrednih kultura je element borbe protiv klimatskih promjena. Zahvaljujući resursima i vinskom klasteru koga predvode „Plantaže“ sa privatnim proizvođačima vinogradarstvo i vinarstvo mora biti poljoprivredna, turistička i izvozna grana od največeg značaja koja zahtijeva stimulacije, ali i ekspanziju i marketing kao turistički i privredni amblem Crne Gore.

Nasuprot navedenom, Vlada je Fiskalnom strategijom, predvidjela uvođenje akcize na “mirna vina”, odnosno na sva vina osim pjenušavih na koja je ranije uvedena, od 25 centi po litru bez obzira na kvalitet i cijenu vina. Kako akciza, kao poseban oblik poreza na potrošnju, ulazi u osnovicu obračuna PDV-a, povećanje sa porezom na ovaj iznos bi iznosilo 30,25 centi po litru, a taj rast bi procentualno pratio i povećanje trgovačkih marži za taj proizvod. U obrazloženju ovog predloga u Strategiji je navedeno da bi bilo neopravdano da na “mirna vina”, koja predstavljaju alkoholno piće i čija upotreba ima negativnu eksternaliju, odnosno štetnost po zdravlje stanovništva, akciza bude nula eura, kada su već uvedene ili povećane akcize na proizvode od šećera,
kakaa i sladoled kao i gaziranu i negaziranu vodu sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje i aromatizaciju i bezalkoholno pivo.

Ranije, resorno Ministarstvo poljoprivrede upozorilo je da uvođenje akcize za vino od 25 eura na sto litara, što je predloženo Fiskalnom strategijom „neće doprinijeti razvoju poslovanja crnogorskih vinarija, kao i da bi usvajanje ovog dokumenta bilo problematično za dalji razvoj vinskog sektora, sa izvjesnim jačanjem sivog tržišta i nekonkuretnim domaćim brendovima na unutrašnjem tržištu“. Resorno ministarstvo je smatralo “da bi u cilju razvoja vinogradarstva i proizvodnje vina u Crnoj Gori trebalo da se nađe kompromisno rješenje, s obzirom na to da je ovaj dokument još u fazi javne rasprave. Na ovaj način bi se sprovele mjere Vlade Crne Gore, a istovremeno zaštitili proizvođači koji svojim proizvodima na najbolji način predstavljaju svoju državu” tj. da se nađe kompromisno rješenje kako bi se sprovele fiskalne mjere Vlade, a istovremeno zaštitili domaći proizvođači.

Vlada je uvođenjem ovih akciza, koje bi trebalo stupiti na snagu početkom naredne godine tj. 1. januara, planirala da prihoduje četiri miliona eura godišnje, ali je pritom zanemarila sve negativne efekte ove mjere kroje će se ogledati kroz povećanje cijene koštanja vina, povećanje marže, dodatne troškove i administrativne procedure za male proizvođače, što sve utiče na smanjenje konkuretnosti crnogorskih vina na domaćem i ino tržištu.

Proizvođač bi akcizu plaćao unaprijed prilikom flaširanja (kupovao akciznu markicu), a zatim bi taj trošak prebacivao na trgovce ili ugostitelje, a oni na konačnog kupca.

Kada su u pitanju ‘Plantaže’ one više od 60 odsto svoje proizvodnje plasiraju na domaće tržište. Treba imati na umu da nijedna država koja ima razvijen vinski sektor, neuporedivo veću proizvodnju i izvoz vina sa svjetskom reputacijom, kao što su: Italija, Španija, Portugalija, Grčka, Austrija, Njemačka, Mađarska, Hrvatska, ne primjenjuje ovakva finansijska opterećenja, tj. akcize na vino su nula eura. Jedna od rijetkih država, velikih proizvođača vina, koja ima akcizu na ovaj proizvod je Francuska, a njena akciza na mirna vina iznosi tri centa po litru.

U državama iz okruženja, koje se kao i Crna Gora bore za pozicioniranje svojih vina na međunarodnom tržištu, Makedonija, Slovenija, Srbija, akcize na vino su nula eura.

Posljednjih dvije decenije uložen je veliki napor u revitalizaciju postojećih i zasnivanju novih vinograda, zatim u rekonstrukciju, izgradnju i opremanje objekata za proizvodnju i degustaciju vina. Povećan je broj registrovanih proizvođača vina sa četiri, koliko smo ih imali 2007. godine na 118 u 2024. godini i 550 vinogradara. Novi entuzijazam u vinskom sektoru podstaknut donošenjem Zakona o vinu (2007, a potom i 2016. godine) i realizacijom projekta Rejonizacija vinogradarskih geografskih proizvodnih područja Crne Gore”, ova mjera je uvedena bez saglasja kompletne vinogradarske zajednice u Crnoj Gori.

Sadašnji crnogorski propisi, koji regulišu aktivnosti u vinskom sektoru, u cjelosti su usaglašeni sa aktuelnim evropskim propisima, dok je agrobudžet usmjeren na poboljšanje konkurentnosti sektora vina. Vrijedi podsjetiti da čak u 29 poglavlja srednjovjekovnog Statuta Budve iz 1423/1426. godine , tretirana je ondašnja aktuelna pravna problematika u vezi s vinogradima i vinom).

Iz kompanije “Plantaže”, kao i udruženja domaćih malih vinarija, upućen je Vladi veći broj su analiza i inicijativa u kojima se tražilo da se odustane od ove dažbine. U ovim analizama se navodi da će posljedice biti “gašenje velikog broja malih proizvođača ili njihov prelazak na crno tržište, kao i da bi “Plantaže” pretrpjele gubitak u periodu kada je počeo oporavak kompanije”. Po CEFT-a sporazumu do nivoa dogovorene kvote uvozna vina su oslobođena akcize, tako da bi ova odluka izložila domaća vina nelojalnoj konkurenciji.

Preporučeno

TUŽIOCI SE OBRUŠILI NA SUDSKO VIJEĆE NAKON VRAĆANJA OPTUŽNICE PROTIV MIJAJLOVIĆA: Tražili izuzeće sudija, kontrola odložena

DELEGACIJA EU ZA STANDARD: Ispitati navode o nezakonitostima pri izboru članova Savjeta RTCG

Nije svaka bolna menstruacija osnov za odsustvo: GINEKOLOŠKINJA ZA STANDARD objasnila kome zakon daje pravo

PIPEROVIĆ: Tužilaštvo pokazalo nervozu, ovoj optužnici nema spasa

TUŽILAŠTVO umjesto novih dokaza redukovalo optužnicu protiv Aca Đukanovića

Vuković: USVOJENE IZMJENE ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA I ANB-u

Polazeći do činjenice da od strane Vlade nijesu prihvaćene sugestije i prijedlozi naučne, stručne i zajednice vinograda, vezane za akciznu politiku i politiku razvoja vinogradarstva u Crnoj Gori, saglasno navedenom učesnici stručnog skupa saglasni su da se:

1. u Skupštini Crne Gore obezbijedi podrška 27 poslanika da se pokrene inicijativa da se, saglasno članu 108 Ustava Crne Gore, pokrene interpelacija o radu Vlade u predmetnj oblasti;
2. zahtjeva od Vlade Crne Gore da podnese prijedlog izmjene Zakona o akcizama u cilju ukidanja uvedenih akcize na mirna vina, najkasnije do 30. novembra kako bi se isti usvojio u Skupštini Crne Gore prije 31. decembra tekuće godine, tj. prije stupanja na snagu sada važećeg zakonskog rješenja;
3. Vlada Crne Gore svojim dokumentama i radnjama obaveže da neće ulaziti u postupak rasprodaje svojih akcija i akcija PIO-a i bivšeg IRF-a u „Plantažama“ i time da onemogući da, potencijalno novi vlasnici, izvrše prenamjenu zemljišta u gradsko građevinsko zemljište u cilju dalje prodaje ili izgradnje stambenih kopleksa i drugih građevina;
4. u privrednim društvima sa strateškim značajem u kojima država ima većinsko vlasništvo angažuje profesinalni, a ne partijski menadžment, u cilju očuvanja i unapređenja rada ovih privrednih subjekata i da se propiše obaveznost sticanja licence za članove upravnih i nadzornih odbora, koju bi izdavala Privredna komora Crne Gore.