Video
Sad i prije
Međutim, danas je situacija potpuno drugačija. Dok je Albanija doživjela nevjerovatan napredak u turizmu, ulažući milijarde u infrastrukturu, modernizaciju hotela i unapređenje avio-saobraćaja, Crna Gora se suočava s ozbiljnim izazovima koji je sve više sputavaju u borbi za turiste. Samo Drač, koji je nekada bio skromno primorsko mjesto, sada broji više od 200 hotela, a glavni aerodrom u Tirani postao je jedan od najprometnijih u regionu, povezan sa cijelim svijetom.
Kako ističe za Pobjedu dugogodišnji turistički radnik Branko Diki Kažanegra, Crna Gora danas nije ni približno konkurentna kao nekada i problemi poput loše dostupnosti, nedovoljno razvijene infrastrukture i neefikasnog planiranja doveli su do toga da nekadašnje prednosti više ne postoje. Dok Albanija postaje prepoznata kao nova rastuća turistička sila na Mediteranu, Crna Gora se suočava s opasnošću od stagnacije i gubitka pozicije koju je nekada čvrsto držala.
,,Turizam u Crnoj Gori prošao je kroz značajne promjene tokom posljednjih decenija. Početkom i krajem devedesetih godina, Crna Gora je bila jedna od najatraktivnijih destinacija na Mediteranu, privlačeći turiste iz luksuznih tržišta, uključujući goste iz arapskih zemalja i drugih prestižnih destinacija. U to vrijeme, naša hotelska infrastruktura bila je razvijena, a avio-povezanost omogućavala je kontinuirani priliv stranih gostiju”, kazao je Kažanegra.
Zanimljiv kontrast u tom periodu je, kako navodi, da je Albanija imala tek dva hotela sa sobama koje su imale sopstvena kupatila, dok je većina smještaja bila znatno skromnija.
,,Pored toga, avionske linije su bile ograničene na svega dvije ili tri dnevno. Danas je situacija drugačija – regionalna konkurencija je postala znatno jača, tržište zahtjevnije, a očekivanja gostiju sve veća. Crna Gora i dalje posjeduje ogroman turistički potencijal, ali ključni izazov ostaje podizanje kvaliteta usluga i infrastrukture na nivo koji bi je ponovo svrstao među najpoželjnije destinacije na Mediteranu”, objašnjava Kaženegra.
On podsjeća da je početkom devedesetih godina putovao u Albaniju i tada dobio neobičan savjet od tadašnjeg našeg konzula u Tirani.
,,Rekao mi je da, kada dolazim, obavezno ponesem vodu i bateriju. U prvi mah nijesam shvatio zašto, ali mi je ubrzo postalo jasno. Kada sam stigao u hotel, oko deset sati uveče nestala je struja, a s njom i voda. To je u to vrijeme bilo normalno za Albaniju. S druge strane, Crna Gora je u tom periodu bila na vrhuncu svog turističkog razvoja. Imala je više od 20.000 mjesta u hotelima, a koji su bili kvalitetni i dobro opremljeni. Nakon zemljotresa 1979. godine, praktično je obnovljena čitava hotelska infrastruktura, što je rezultiralo time da je Crna Gora imala bolje i modernije smještajne kapacitete nego cijela jugoslovenska obala – od Poreča do juga Jadrana”, kaže Kaženegra dodajući da su danas stvari neuporedive.
,,Nekada su poređenja bila u korist Crne Gore, ali sada, nažalost, situacija ide u korist Albanije. Njihova turistička ponuda se drastično unaprijedila, dok se Crna Gora suočava s izazovima koji usporavaju njen razvoj. Potrebna su ozbiljna ulaganja i strateški pristup kako bismo povratili nekadašnji status jedne od vodećih destinacija na Mediteranu”, ističe Kaženegra.
Navodi da je Albanija doživjela ogroman turistički razvoj u posljednjih nekoliko godina.
,,Samo Drač, koji je nekada bio skromno primorsko mjesto, danas ima više od 200 hotela. Aerodrom ‘Majka Tereza’ u Tirani, jedini međunarodni aerodrom u Albaniji donedavno, radi neprekidno 24 sata i jedan je od najprometnijih aerodroma u regionu. On je postao ključna saobraćajna tačka za međunarodne letove, sa sve većim brojem putnika i destinacija. Samo sa Italijom Albanija ima direktne avio-linije prema čak sedam gradova, a za svaki od njih postoje najmanje dva leta dnevno. I to su samo letovi ka Italiji – ne računajući druge evropske i svjetske destinacije”, navodi Kaženegra.
Ovaj impresivan napredak u avio-saobraćaju i turističkoj infrastrukturi pokazuje, kako naglašava naš sagovornik, koliko je Albanija napredovala i koliko ozbiljno ulaže u turizam, dok se Crna Gora suočava s izazovima u održavanju konkurentnosti na mediteranskom tržištu.
Dostupnost
,,Moj unuk je prije nekog vremena otišao na školovanje u Ameriku i, sasvim prirodno, putovao je iz Tirane. Drugi unuk mi takođe dolazi iz inostranstva – ponovo preko Tirane. To dovoljno govori o trenutnoj situaciji. Danas, Crna Gora, uprkos svom turističkom potencijalu, spada među najlošije dostupne destinacije na Mediteranu, bilo da je riječ o kopnenom, vazdušnom ili pomorskom saobraćaju”, naglašava Kaženegra dodajući da je osnovni preduslov za razvoj turizma oduvijek bila dostupnost i da je turizam zapravo i nastao kada su ljudi počeli da putuju.
,,Svaka uspješna destinacija mora imati dobro razvijenu transportnu infrastrukturu. Nažalost, Crna Gora trenutno ne ispunjava taj ključni uslov. Pored problema s avio-povezanošću, sada se suočavamo i sa izazovima u željezničkom saobraćaju. I dok druge zemlje ulažu u modernizaciju puteva, aerodroma i luka, mi ostajemo među najmanje dostupnim destinacijama na Mediteranu, što ozbiljno utiče na konkurentnost našeg turizma”, ističe Kaženegra.
Njegova poruka vlastima bi bila da se hitno uključe u rješavanje nagomilanih problema u turizmu.
,,Međutim, postavlja se pitanje kome tu poruku uopšte uputiti, jer izgleda da ove probleme niko ne smatra prioritetnim. Rezultati govore sami za sebe – priče ima na pretek, ali od priče se ne živi. Ako se ovakav trend nastavi, Crna Gora će se suočiti s postepenim, ali nezaustavljivim odumiranjem turizma. Trenutno je taj proces još uvijek blag, ali bez hitne intervencije može doći do drastičnog pada. Najveća opasnost leži u tome što bi turizam mogao potpuno preći u nelegalne tokove, a zapravo je već duboko u njima”, smatra Kaženegra.
Po njegovim riječima, za održiv i uspješan turizam moraju se znati osnovni parametri: koliko imamo smještajnih kapaciteta i koliko turista zapravo dolazi.
,,Bez tih podataka, nemoguće je pratiti trendove, planirati razvoj i osigurati kvalitet usluga. Ako ne riješimo ove probleme, ne samo da ćemo izgubiti konkurentnost, već ćemo postati destinacija koja više ne može privući ozbiljne investicije ni turiste koji donose dugoročnu vrijednost ekonomiji. Mi ne samo da ne znamo tačne smještajne kapacitete, već ih ne znamo ni izbrojati. To je suštinski problem našeg turizma. Bez preciznih podataka o tome koliko gostiju dolazi, koliko ih ostaje, gdje borave i kakva je stvarna popunjenost, nemoguće je planirati bilo kakav ozbiljan razvoj”, tvrdi Kaženegra.
On podsjeća da su prije nekoliko godina u Privrednoj komori razgovarali s tadašnjim rukovodiocima i da je tada jasno rekao da u ovakvoj situaciji turistički radnici mogu jedino – da proklinju vlast.
Preporučeno
,,To nam je, nažalost, jedino preostalo, jer svaki apel i svaki pokušaj da se ukaže na probleme ostao je bez odgovora. Danas, nakon svih ovih godina, čini se da ni nova vlast ne pokazuje ozbiljnu inicijativu da promijeni stvari. Zato turistički radnici, oni koji su godinama ulagali trud, rad i znanje u ovu granu privrede, ostaju prepušteni sami sebi, boreći se sa sistemom koji ne funkcioniše i ne prepoznaje turizam kao prioritet. Ako se ovakav odnos prema turizmu nastavi, nećemo morati da brinemo o njegovom razvoju – jer ga uskoro više neće ni biti”, poručuje na kraju Kaženegra.
