Analitičari saglasni: Of-šor kompanije ostaju

Mala je vjerovatnoća da svijet ukine ili drastično smanji of-šor biznis, kazali su Pobjedi prof. dr Vladimir Gligorov sa Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije i Predrag Drecun, ekonomski analitičar i bivši direktor Univerzal kapital banke, odgovarajući na pitanje da li se očekuju neki značajniji rezovi nakon afere „Rajski papiri“ u kojoj se na više od 13 miliona dokumenata otkriva kako svjetska elita, političari i velike korporacije „čuvaju“ bogatstvo od poreznika.

Podatke je objavilo Međunarodno udruženje novinara, koje je sprovelo istraživanje o imovini moćnika, skrivenim fondovima i of-šor računima, koje otkriva tajni svijet u kojem obrću milijarde a prenio ih ovih dana i britanski Gardijan.

Teško

Gligorov kaže da nije mnogo vjerovatno da međunarodna zajednica značajno smanji broj of-šor zona.

“Prije svega zato što uglavnom nije riječ o nelegalnim aktivnostima. Teško je ubijediti poreske rajeve da bi trebalo da se odreknu unosnog posla koji je na korist poreskim obveznicima u drugim zemljama, koje, međutim, ne donose zakone kojima je držanje novca u poreskim rajevima zabranjeno”, objašnjava on.

Na pitanje kako postići da političari i biznismeni plate porez u matičnoj državi u kojoj imaju tolike beneficije, Gligorov kaže da nema jednostavnih rješenja.

“Zabrane nijesu poželjne, jer bi kapital mogao da napušti zemlju, a veće pogodnosti, recimo niži porezi, ne moraju da budu dovoljan podsticaj. Bio bi potreban međunarodni sporazum do kojeg nije lako doći. Čak i u Evropskoj uniji. Povećana dostupnost podataka pomaže i to je vjerovatno najviše što bi se moglo očekivati”, kaže on i dodaje da ne bi trebalo očekivati čuda u ovoj oblasti.

U „Rajskim papirima“ se, kako prenose strani mediji, pominju mnoga zvučna imena, poput engleske kraljice, Trampa, Trudoa, Putina, pa se postavlja pitanje da li se i kako mogu procesuirati osobe koje preko poreskih rajeva izbjegavaju obaveze, a imaju moralnu odgovornost prema svojoj zemlji.

Gligorov kaže da se vrši moralni pritisak.

“Pa, vrši se moralni pritisak, ali to uglavnom ne utiče mnogo. Zato što, kao što je rekao Bono, najčešće za te ljude ulaganja vrše korporacije i oni nemaju neposredne prihode od toga. Njima raste bogatstvo, ali odluku o ulaganjima donose oni koji upravljaju njihovim korporacijama. To je drukčije kada je riječ o porodičnim preduzećima, ali u ne malom broju slučajeva riječ je o korporacijama u kojima bogati imaju udio. I onda Bono može da kaže da nema pojma da je uložio novac u supermarket u Litvaniji. Engleska kraljica sigurno ne zna gdje joj se nalaze novci. Moglo bi se eventualno vidjeti da li je riječ o pranju novca i to je otprilike sve”, kaže Gligorov za Pobjedu.

U javnosti se kad isplivaju ovakvi podaci obično intenzivira pitanje kuda ide svjetski ekonomski poredak jer se elita samo bogati, a siromašni su sve siromašniji.

Gligorov kaže da to nije sasvim tačno.

“Siromašniji u ne malom dijelu svijeta su imali koristi od liberalnog, u smislu trgovine, svjetskog poretka. Nije izvjesno da bi sve popularniji protekcionizam, posebno u bolje stojećim zemljama, bio dobar za siromašnije”, smatra Gligorov.

Druga dimenzija

Ekonomski analitičar Predrag Drecun kaže da ako se svijet odluči za zabranu of-šor zona, onda to treba da važi baš za sve, a ne selektivno.

“Najgore rješenje bi bilo da of-šor ostane za odabrane, a da se selektivno ukida onima koji nijesu politički podobni”, kaže on.

Drecun dodaje da ukoliko se zabrane of-šor destinacije, onda bi to trebalo da znači da će svi živjeti i raditi u istim pravilima, ali ne treba zaboraviti da bi se i u okviru njih našla neka rješenja za takozvanu poresku evaziju.

Drecun kaže da je of-šor nastao u glavama onih koji kreiraju politiku zapadnih zemalja, ali i dodaje da sam po sebi nije nezakonita priča.

“Of-šor je potreban uticajnim ljudima koji iz ovih ili onih razloga radije posluju na ovim destinacijama nego po regulativama jedne države ili međunarodnog prava. Nije to u principu nezakonita priča, jer je of-šor smišljen s drugom namjerom, ali je u praksi dobio drugu dimenziju i sad su se tvorci našli u čudu jer se preko njega može finansirati međunarodni terorizam, trgovina ljudima i mnogo toga nezakonitog i zabranjenog u svijetu. Of-šor jednostavno implicira nezakonite radnje s obzirom da određene kriminalne strukture kriju svoj novac na ovim destinacijama. I onda jedan takav ‘zagadi’ sve ostale koji tu posluju”, objašnjava Drecun.

On smatra da se u praksi na of-šor zonama vidi licemjerje moćnih.

“Of-šor su javne zone i svako ko ispunjava uslove može da ih osnuje, ali nije tako. Crna Gora je prije 15 godina dobila zabranu of-šor poslovanja, ali nije Švajcarska, Amerika, Velika Britanija… Velike zapadne sile koje žele kontrolu nad tokovima novca ne dozvoljavaju malim da imaju of-šor destinacije. Velikim silama su potrebne of-šor jer njihovi istaknuti biznismeni to podržavaju i najveći prometi u ovim zonama su javnih ličnosti tih zemalja”, kaže Drecun.

Simbolično

Komentarišući podatak da je sa 14 of-šor destinacia priliv novca u Crnu Goru za pola ove godine bio 99 a odliv 15,5 miliona eura, on kaže daje to simbolično u odnosu na ukupan promet na svjetskom nivou u ovoj oblasti.

“Za Crnu Goru je to značajan novac od kojeg imamo samo koristi, ukoliko nema onog kriminalnog porijekla”, kaže Drecun dodajući da se to da lako provjeriti.

Pobjeda je ranije tragom predloga Ure dostavljenog Ministarstvu finansija da se sa devet na 18 odsto poveća stopa poreza po odbitku za kompanije koje dolaze sa of-šor destinacija od Centralne banke zatražila vrijednost ukupnih transakcija i dobila ove podatke za 14 destinacija.

Najveći odliv novca iz Crne Gore za pola tekuće godine bio je ka Hong Kongu 7,6 miliona eura, ali je istovremeno 11 puta veći priliv iz ove zemlje u Crnu Goru 78,5 miliona eura.

U kompletnoj prošloj godini ukupan priliv sa ovih 14 destinacija bio je 139 miliona, a odliv 31 milion eura. Koje firme posluju i u kolikom obimu prometa sa ovim destinacijama u domenu je poslovne tajne.

Iz Centralne banke su tada objasnili da u cilju izrade statistike platnog bilansa, koristeći podatke poslovnih banaka, evidentiraju kompletan priliv i odliv novca koji je rezultat transakcija rezidenata Crne Gore sa nerezidentima.

“Radi se o izuzetno obimnoj bazi podataka, u okviru koje je moguće praviti pregled transakcija po različitim osnovama a ima ih preko 250, kao i po zemljama”, pojasnili su iz Centralne banke.

Iz Ure su, podsjeća Pobjeda, Ministarstvu finansija dostavili spisak na kojem je 51 zemlja na koju se odnosi njihov prijedlog o povećanju poreske stope. To ukazuje da je ukupan priliv i odliv veći, ali se ne smije zaboraviti da sa mnogim destinacijama sa tog spiska sa Crnom Gorom nema transakcija.

U Uri smatraju da je ove izmjene neophodno usvojiti i kao „svojevrsnu mjeru sprečavanja pranja novca preko of-šor kompanija, imajući u vidu veliki nivo sumnjivih investicija koje dolaze iz ove vrste fiskalnih jurisdikcija u crnogorski sistem“.

Oni su kazali da žele da spriječe neoporezivo iznošenje novca iz Crne Gore.