Video
Iz Odbora Udruženja bankarstva i drugih finansijskih organizacija i osiguranja PKCG su agenciji Mina-business kazali da će brzina oporavka bankarskih operacija značajno zavisiti od dinamike vraćanja u redovan ritam poslovanja, što će opet umnogome zavisiti od turističke sezone i brzine oporavka privrede globalno.
”Prve indicije su pozitivne. Ipak i same banke su veoma zainteresovane za što brži oporavak, na koji utiču svojom aktivnošću. Sve do sada viđeno ukazuje da su banke spremne da pojačaju kreditnu aktivnost u narednom periodu i da budu generator oporavka, pa u tom smislu postoji veliki optimizam kada je naredni period u pitanju”, rekli su iz Odbora Udruženja.
Drugi važan faktor je, kako su naveli, završetak projekta analize kvaliteta aktive (AQR), koji vodi Centralna banka (CBCG) uz angažman revizorske kuće PricewaterhouseCoopers (PwC), i on će utvrditi stepen kvaliteta bankarskog sistema i identifikovati eventualne potrebe za njegovim unapređenjem.
”Pored navedenog, od izuzetne je važnosti dalja digitalizacija bankarskih proizvoda i usluga, te podrška relevantnih institucija na tom putu. Ukoliko želimo da budemo digitalno društvo u pravom smislu te riječi, neophodno je da radimo na regulativi koja će to u potpunosti omogućiti, kao i na uvezivanju baza podataka između institucija koje vrše njihovu obradu, uz puno poštovanje GDPR regulative”, smatraju u PKCG.
Pandemija je, kako su kazali, samo dijelom otkrila potrebu i ubrzala razvoj tih servisa, ali smo i dalje daleko od standarda Evropske unije (EU) i regiona i na tome se mora intenzivno raditi.
Iz Odbora Udruženja su ocijenili da se bankarski sektor pokazao održivim i stabilnim tokom veoma izazovne prošle godine, sa dobrom perspektivom za dalje unapređenje u narednom periodu.
”Operativno poslovanje većine banaka se vodilo neometano, čak i u vrijeme restriktivnih epidemioloških mjera. Predstavljeni su i novi digitalni proizvodi i rješenja, što je doprinijelo solidnim rezultatima, ali i postavilo temelje za budućnost. Svi relevantni pokazatelji CBCG ukazuju da je bankarski sistem stabilan i pored nešto slabijeg poslovanja uzrokovanog koronakrizom, koja nije zaobišla ni banke, koje usko zavise od opšteg stanja privrede”, dodali su iz PKCG.
Iz Odbora Udruženja su, komentarišući mjere CBCG, odnosno više paketa podrške koji su donijeti u cilju pomoći građanima i privredi da lakše prevaziđu koronakrizu, kazali da su pravovremeno usvajanje ekonomskih mjera pomoći i njihova implementacija ublažili negativne posljedice pandemije i time doprinijeli očuvanju radnih mjesta i stvaranju pretpostavki za brži oporavak ekonomije i standarda građana.
”Bankarski sistem, potpomognut mjerama za ublažavanje negativnih posljedica pandemije koronavirusa, uspio je adekvatno da odgovori na vanredne okolnosti, ali prerano je za procjenu konačnog uticaja na cjelokupnu industriju, s obzirom na to da još nijesmo izašli iz kriznog perioda”, smatraju u PKCG.
Kako su dodali, mjere ekonomske pomoći, koliko god da su dobre i potrebne, odložile su stvarni uticaj na građane i privredu i on će biti vidljiv tek nakon isteka donijetih mjera.
”Zadatak svih nas je da stvorimo privredni ambijent koji će na pravi način podstaći dalji oporavak preduzeća ”, dodali su iz PKCG.
Na pitanje kako komentarišu to što su banke odnedavno pooštrile uslove za odobravanje kredita, iz Odbora Udruženja su odgovorili da je cilj svake banke angažovanost novca na kvalitetan način, kako bi se osigurao kontinuitet rada i stabilnost, ne samo finansijskog sektora, već posredno i cjelokupne ekonomije.
”Koronakriza je donekle izmijenila okolnosti na tržištu, povećala rizike i smanjila predvidivost, te je uzimanje u obzir tih činjenica bio odgovoran potez bankarskog sistema. Ipak, moglo bi se reći da je sada na snazi suprotan trend i da banke svoje kriterijume u najvećoj mjeri vraćaju na period prije koronakrize, što se može zaključiti iz pojačane kreditne aktivnosti u posljednje vrijeme”, rekli su iz PKCG.
Preporučeno
Jedan od posljednjih primjera je, kako su naveli, učešće svih banaka u projektu podrške privredi kroz kreditnu liniju Vlade, a kojom će se u narednom periodu u sistem uključiti oko 140 miliona eura povoljnih kreditnih aranžmana.
