Video
Kako je saopšteno iz Ministarstva, konferenciji je prisustvovalo više od 80 ministara poljoprivrede i najviši zvaničnici velikih svjetskih organizacija poput UN, FAO, OECD, WFP, World Bank…
“Pregovarano je o ozbiljnosti situacije izavanom usled dvije globalne pojave, Covida-19 i klimatskih promjena, gdje je prepoznat problem gladi u porastu, i procijenjeno je da dvije milijarde ljudi u svijetu nema pristup adekvatnoj hrani i čistoj vodi, dok tri milijarde ljudi živi na granici siromaštva i ne mogu da priušte osnovne životne namirnice”, navodi se.
Kako se dodaje, uslijed tih okolnosti zemlje svijeta solidarišu se da minimiziraju uticaj trenutne pandemije na hranu, sigurnost i zdrastvenu njegu kako bi se izbjegle buduće pandemije i kako bi se prilagodili klimatskim promjenama udrženim akcijama.
“Ministri su zajednički izrazili saosjećanje usled devastirajućih ljudskih gubitaka izazvanim zdravstvenim problemima prouzrokovanih COVID, i podjednako zabrinuti zbog socio – ekonomskih posledica, naglasili su da će države pruže dodatne napore da prevazidju krizu, i da će podržati farmere i radnike kako bi nastavili sa svojim aktivnostima i oporavili se. Usvojenom agendom 2030 za održivi razvoj posvetiće se kreiranju socialne sugurnosti kako bi pomogli siromašnijim i neprivilegovanim populacijama i omugućili funkcionisanje distribucije hrane kroz otvorene markete i efikasno funkcionisanje lanaca snadbijevanja hranom”, dodaje se u saopštenju.
Prepoznajući rastući rizik prekograničnih uticaja širenja ljudskih, biljnih i životinjskih bolesti i negativnih efekata koje nose, naveli su da podržavaju jedan zdravstveni pristup, kroz FAO-OIE-WHO kolaboraciju koja integriše ljudske, životinjske i mjere očuvanja životne sredine kao način koji najviše obećava sprječavanje i upravljanje rizicima povezanih sa panedmijskom otpornošću.
Preporučeno
“Svjesni činjenice da klimatske promjene dovode do gubitaka poljoprivrednih prinosa i stoke, dovode do širenja pandemijskih bolesti i da imaju negativan efekat na kvalitet vode, kao i da negativno utiču na šumske ekosisteme, države učesnice se obavezuju se da će raditi na smanjenju emisije efekata gasova staklene bašte kako bi ispunili ciljeve Pariškog sporazuma”, zaključuju u Ministarstvu.
