Video
Bojanić je u obrazloženju istakao da su ga usmena analiza i razlozi hitnosti koje su predstavili predlagačia još više uvjerili u valjanost odluke da budem uzdržan prilikom glasanja o tome.
“Dodatno, SWOT analiza koja nam je predstavljena na sjednici od 31. jula ne zadovoljava ni minimum ozbiljne analize koja treba da se bavi ovom veoma važnom tačkom, i to po pitanju ciljeva osnivanja MW DOO, i po pitanju važnosti i načina finansiranja. Napominjem da se, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, pravno lice smatra osnovanim danom upisa u CRPS, a da se za taj upis pored Odluke o osnivanju, mora priložiti i Statut i Odluka o imenovanju v.d. izvršnog direktora, koje nisu ni razmatrane na sjednicama Vlade, pa je jasno da nema pretpostavki za hitnost otpočinjanja aktivnosti MW DOO, sve dok se ne donesu navedena akta i izvši upis u CRPS”, smatra on.
Pored tih, uglavnom tehničkih detalja, kaže da je njegova osnovna dilema je da li je osnivanje tako predloženog preduzeća u skladu sa odredbama Zakona o privrednim društvima i Uredbe o radu Vlade, odnosno da li tako osnovano privredno društvo ulazi u ingerencije rada dijela državne uprave.
“Ne manje je značajna visina predloženog osnivačkog kapitala u iznosu od 490.000 eura, što su svakako značajna budžetska sredstva u trenucima kad sva Vlada i njeni organi pokušavaju da racionalizuju troškove po svim osnovama”, ukazao je.
Takođe, boji se da se ovim presedanom otvara mogućnost da svako ministarstvo krene sličnim putem, odnosno da iz nekog razloga, bilo da je to nezadovoljstvo radom i angažovanošću nekog direktororata, direkcije ili odjeljenja ili manjkom novčanih sredstava, krene u osnivanje privrednog društva koje bi dobilo značajna novčana sredstva od osnivača-Vlade CG, a obavljao poslove koji su domenu rada državne uprave.
“Na kraju, saglasan sam sa potrebom da se bolje i sveobuhvatnije prati rad državnih kompanija, što smo u praksi pokazali radom Odjeljenja za unapredjenje korporativnog upravljanja MKI, ali imam veliku dilemu da li je predloženi koncept ispravan”, zaključio je Bojanić.
Analizu pravnih aspekta Odluke o osnivanju DOO Montenegro Works koju je Bojanić uputio Vladi prenosimo u cjelosti.
Pravno-tehničkom analizom Odluke o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću ,,Montenegro Works”, smatramo da ista nije u skladu sa pozitivno-pravnim propisima kojima se između ostalog uređuje, osnivanje, registracija, upravljanje kao i druga pitanja od značaja za rad privrednih društava.
Naime, odredbe navedene Odluke su nejasne i nedorečene, te iz tog razloga nije moguće sa sigurnošću utvrditi namjeru predlagača, posmatrano sa aspekta sveukupne regulative koja uređuje kompanijsko poslovanje.
Radi konkretizacije pojedinačnih primjedbi, cijenimo da je neophodno ukazati na sljedeće:
Kao prvo, predlagač u obrazloženju Predloga pominje „donošenje i primjena propisa“. Napominjemo, da nije u pitanju propis već Odluka o osnivanju društva koje se osniva u skladu sa građansko pravnim propisima i koje Društvo svojstvo pravnog lica stiče danom registracije u CRPS.
S tim u vezi, Odluka kao takva nije koncipirana u skladu sa odredbama Zakona o privrednim društvima i ne sadrži sve neophodne elemente koji su propisani zakonom.
Kao obavezne elementi Odluke o osnivanju, shodno zakonskim propisima, trebalo je između ostalog predvidjeti i:
način organizovanja društva, osnovne djelatnosti društva, prijem novih članova i lica u društvu, naknadni unos imovine i stvari u društvu, troškove poslovanja, raspodjela dobiti i pokriće gubitaka, način istupanja društva u pravnom-prometu, poslovna tajna, način prestanka rada društva i druge elemente koji kako sa aspekta forme tako i sa aspekta suštine, čine Odluku pravno-tehnički valjanom.
Član 1 Odluke ne može biti koncipiran na način kako je to urađeno u Predlogu iste, iz razloga što članom 1 Osnivač uređuje svoje odnose sa Društvom, te shodno Zakonu o klasifikaciji djelatnosti indetifikuje i uređuje svoju djelatnost kao opšti standard prema kojem se i vrši razvrstavanje jedinica po djelatnostima.
U predmetnoj Odluci djelatnosti Društva nijesu iskazane na način kako je to i zakonom propisano, već su u članu 4 navedene „pretežne djelatnosti“ koje nijesu raspoređene u odgovarajućem hijerahijskom nivou.
Istovremeno, članom 5 uređuje „druge djelatnosti“ , a da pri tome nigdje u Odluci ne pominje „Osnovnu djelatnost Društva“.
Takođe, treba napomenuti da je šifra djelatnosti 84.13 koja je u predlogu Odluke izdvojena kao pretežna djelatnost, je djelatnost koja proizilazi iz sektora ”O – Državna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje“ i ne korespondira sa članom 4 Odluke u kojoj su indetifikovane pretežne djelatnosti Društva.
Posebno je diskutabilno obrazloženje gore navedene Odluke da osnivanje društva ”neće izazvati troškove građanima i privredi” kao i da druge ,,pozitivne posledice donošenja propisa u potpunosti opravdavaju troškove” tim više što nije dostavljena nikakva analiza koja bi potkrijepila navedeno.
Članom 6 Odluke propisan je osnivački kapital Društva, a da u obrazloženju iste nije navedena finansijska analiza po osnovu koje se mogla odrediti opravdanost visine osnivačkog kapitala, kao i koja je namjena opredeljenih sredstava.
Član 7 Odluke precizira sredstva iz kojih će se Društvo finansirati, pa između ostalog navodi kao sredstvo finansiranja ,,prihod ostvaren redovnom djelatnošću, kreditnim sredstvima i donacijama” iako nije precizirano na osnovu koje djelatnosti će se ostvarivati, iz kojih donacija i zbog čega kreditnih sredstava, tim prije imajući u vidu da se kroz cijeli akt ne pominje osnovna već ,,pretežna” i ,,druga djelatnost” i nije usklađen sa članom 1 odluke koji utvrđuje da se Društvo osniva radi nadzora, praćenja i analiziranja finansijskog stanja, kao i podrške privrednim društvima u većinskom vlasništvu države.
Nejasan je i član 9 Odluke, kojim se uređuju Organi društva.
Zakonom o privrednim društvima članom 297 stav 3 propisano je da su obavezni organi Društva: Skupština i Izvršni direktor.
U Izvještaju o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa, u dijelu koji se odnosi na pitanje šta treba da riješi predloženi akt, navedeno je da Država kao većinski vlasnik ne ostvaruje svoju nadležnu i kontrolnu funkciju nad privrednim društvima na zadovoljavajući način. Navedena konstatacija dovodi u pitanje validnost Vladinih odluka koje se tiču kontrolne funkcije iste, a koja se ostvaruje kroz organe upravljanja i nadzora, čije članove država delegira u skladu sa Zakonom o privrednim društvima.
Pored ostalog član 20. Odluke, nije nešto što Odluka kao dio osnivačkog akta treba da sadrži, već je to predmet posebnog akta koji donosi Vlada prije postupka same registracije Društva.
Napominjemo, da i ćlan 21. Odluke „Stupanje na snagu“nije formulisan u skladu sa propisom.
Ovo sa razloga, što Društvo stiče pravnu i poslopvnu sposobnost upisom u CRPS.
Na kraju ostaje nejasno i pitanje pravnog osnova uspostavljanja saradnje privrednih društava koja su u većinskom vlasništvu države sa društvom „Montenegro Works“ DOO, na način kako
Preporučeno
je to formulisano članom 1 Predloga Odluke, gledano sa aspekta člana 3 Zakona o obligacionim odnosima tačnije načela Sloboda uređivanja obligacionih odnosa.
Polazeći od istaknutog, smatramo da tekst Predloga Odluke zahtijeva znatnu doradu, kako u pravno-tehničkom, tako i u međusobnom usklađivanju sa pozitvno pravnim propisima.
