Video
Selo Rečina, nekada prepoznatljivo kao najnaseljenije u Kolašinu, danas je u centru zbivanja zbog svađe mještana i zabrane gradnje male hidroelektrane na Rečinskoj rijeci. Međutim, sa zabranom pomenute investicije došlo je do stagnacija i na drugim projektima, pa će i budući projekat gradnje etnosela i ribnjaka čekati neko bolje vrijeme.
Kolašinski ugostitelj Goran Dukić na svom imanju u Rečini planira izgradnju etnosela i ribnjaka, ali za sada to nije ostvarivo zbog oprečnog mišljenja mještana. Investitor se obavezao da će sanirati put, ali je i to sada pod znakom pitanja, jer je blokirana investicija gradnje male hidroelektrane.
“Bez sanacije i dodatne izgradnje puta, koji je u vrlo lošem stanju, a koji ima i rizičnu klisuru, nema ni gradnje planiranih turističkih objekata i povratku života na selo. Ne mogu investirati u gradnju etnosela, a da put do njega nemam, odnosno da je u katastrofalnom stanju”, kaže Dukić.
Prema njegovim riječima, investitor je krenuo sa gradnjom mostova, ali i ti radovi sada su obustavljeni.
“Treba da bude jasno i to da je 90 odsto imanja prodato strancima, pa tako treba i evidencija da se napravi i da se vidi tačno ko se buni protiv gradnje”, dodaje on.
Dukić objašnjava da od rijeke Skrbuše do vodozahvata sa lijeve strane puta ima sedam bujičnih potoka, u kojima skoro da nema ni kapi vode i koji se ulivaju u Rečinsku rijeku, ali ne ulaze u cijevi.
“Sa desne strane su, takođe, četiri potoka koji ne ulaze u cijevi, dok pet potoka iz samog sela ulazi u cijev. Tu vode ima kad padne snijeg do određenog vremena, nekih četiri mjeseca”, ističe Dukić.
Mišljenje Dukića dijeli i mještanin Rečine Dragan Račić, koji tokom cijele godine živi u ovom selu. On za Dnevne novine kaže da se sa projektom gradnje male hidroelektrane mora nastaviti, te poručio da su rijeke i izvori potpuno bezbjedni i da se nemaju od čega braniti.
“Ja sam od prvog dana za gradnju, kao i za donaciju koju je investitor obećao, odnosno sanaciju puteva i asfaltiranje. Glavni problem su lični interesi pojedinaca, koji nijesu mogli da se dogovore odakle će tačno donacija investitora da krene”, pojašnjava Račić.
Većina mještana, tvrdi Račić, saglasna je da se sa asfaltiranjem počne od mjesta Slanski lug.
“Kada bi došao asfalt do nas, sve bi bilo drugačije. Kad padne snijeg, mi smo odsječeni od svijeta. Sve namirnice koje nam trebaju do proljeća mi već u septembru nabavljamo. Zato mi nije jasno zašto su ljudi protiv ovog projekta. Oni brane rijeku, a ni oni ne znaju od koga je brane. I svakim danom ih je sve manje”, rekao je Račić.
Smatra da će Vlada dati konačnu riječ i da će dozvoliti da se projekat nastavi.
“Nova Vlada ne može ići protiv sela, koncesije je odobrila Vlada, investitor je krenuo sa ulaganjima, pa će njima morati neko da nadoknadi štetu. Ako Vlada dozvoli da selo izgubi donaciju od preko pola miliona eura, onda će ta ista Vlada morati da nam napravi puteve i mostove. Sa izgradnjom male hidroelektrane selo ne gubi ništa, vodozahvat i kupljenje vode počinje na kraju sela i neće smetati ni za navodnjavanje, ni za ribnjake ni turizam, samo dobija na kvalitetu života,” kazao je Račić.
Ni predstavnici sedme sile, ocjenjuje mještatnin Lekso Rakočević, nijesu ispratili stanje na terenu onako kako je trebalo.
Preporučeno
“Niko od novinara nije htio da obiđe tzv. klisuru smrti, koja se mora sanirati, kao ni da odu do sela i da im se pokaže odakle šta počinje. Put bi došao i do Manastira Ćerilovac i eto i vjerskog turizma. Zanimljivo, sveštenici su planirali nakon gradnje vodeniice, koja je takođe donacija investitora, da ispeku pogaču i donesu mještanima, koji su imali različita mišljenja o projektu na pomirenje”, kazao je Rakočević.
