Prema njegovim riječima, pandemija je dodatno ubrzala promjene u načinu poslovanja i pokazala prednosti ovog formata u odnosu na klasične šoping centre.
„Dok šoping centri nijesu mogli da posluju, Ritejl parkovi su nastavili sa radom, jer svaka radnja ima zaseban ulaz spolja. Upravo zbog toga investitori i developeri sve više favorizuju ovaj koncept“, kazao je Stepinac.
On navodi da su troškovi poslovanja jedan od ključnih razloga zbog kojih se trgovci odlučuju za Ritejl parkove.
„Troškovi održavanja u klasičnim šoping centrima četiri do pet puta su veći nego u Ritejl parkovima. Sa druge strane, kupcima je omogućena mnogo jednostavnija i brža kupovina“, rekao je Stepinac.
Kako pojašnjava, kupci ne moraju da prolaze kroz zatvorene objekte i garaže, već direktno dolaze do prodajnog prostora i brzo preuzimaju robu.
„Cijeli koncept je praktičniji i za kupce i za trgovce. Možemo direktno da izložimo proizvode ispred radnje, a kupcima je pristup jednostavniji i efikasniji“, istakao je on.
Stepinac je dodao da je za kompaniju JYSK koncept Ritejl parkova primarni model razvoja, ali da će kompanija i dalje razmatrati ulazak u klasične šoping centre u sredinama gdje ovakav format još nije razvijen.
„U posljednje vrijeme u regionu je prisutan pravi bum Ritejl parkova. Ipak, ukoliko želimo da uđemo u neki manji grad gdje nema Ritejl parka, naravno da ćemo razmotriti ulazak u šoping centar ili neki drugi projekat“, zaključio je Stepinac.
Govoreći o coworking prostoru, čim se i bavi kompanija IWG, Denis Marić, regionalni direktor IWG-a, koji posluje i u Podgorici, kazao je da je regionalno tržište još uvijek prilično mlado za takav concept coworkinga ali da postoji postoji strateški plan da se oko naših lokacija i u tržnim centrima razvijaju dodatni sadržaji.
“U pojedinim zemljama, poput Amerike, već postoje modeli u kojima se poslovni prostori koriste za različite namjene u okviru jednog kompleksa. Ipak, smatram da naše tržište još uvijek nije spremno da u potpunosti prihvati takav vid razvoja, između ostalog i zbog infrastrukture i navika potrošača. Još uvijek imamo dovoljno slobodnog i kvalitetnog poslovnog prostora, pa nema potrebe za potpunim prelaskom na takve modele. Međutim, kako tržište bude raslo, kako se bude više gradilo i kako bude sve više stambenih i poslovnih objekata, doći će i do zasićenja, odnosno trenutka kada više neće biti dovoljno prostora za novu gradnju. Tada će ovakvi koncepti prirodno zaživjeti u mnogo većoj mjeri”, kazao je Marić.
Prednost ovakvih koncepata, kako je kazao, je u tome što zaposleni ili kupci mogu praktično sve da obave na jednom mjestu. Ne moraju da odlaze na više lokacija kako bi kupili namirnice, završili privatne obaveze ili obavili svakodnevne aktivnosti. To predstavlja dodatnu vrijednost i za investitore, jer povećava atraktivnost samog objekta.
Kada je riječ o tržnim centrima i online prodaji, danas više nije dovoljno samo ponuditi proizvod. Kupcima je potrebno iskustvo, ali prije svega jednostavna i brza kupovina, kazala je Zorana Milidrag, rukovoditeljica e-commercea i marketinaga za Jugoistočnu Evropu u kompaniji Foot Locker Često se govori o tome da bi kupce mogle da privuku neke futurističke ili tehnološki napredne stvari, ali prema njenom mišljenju, današnji kupac prvenstveno očekuje efikasnost.
“Dugo se govorilo kako će online trgovina uništiti fizičke prodavnice. Danas vidimo da su zapravo online i fizička trgovina najbolji partneri. Cilj je isti – prodati proizvod kupcu i ostvariti kvalitetnu komunikaciju sa njim. Kupci su se navikli da gotovo sve rade putem mobilnog telefona i upravo te digitalne navike sada mijenjaju i fizičke prodavnice. Mislim da će ključ uspjeha biti u tome da kupovina bude što jednostavnija i brža. Kupac danas ne očekuje „leteću patiku“, već želi da uđe u radnju, brzo pronađe proizvod i završi kupovinu bez komplikacija”, kazala je Milidrag.
To, prema njenom mišljenju, podrazumijeva digitalne ekrane putem kojih može odmah da izabere proizvod, brzo preuzimanje artikla iz magacina, mogućnost da isproba više modela i na kraju self-checkout ili brzu kasu koja omogućava da bez čekanja završi kupovinu.
“Upravo to je suština promjene koja se danas dešava u retail industriji. Tržni centri moraju postati mjesta gdje će se digitalno i fizičko iskustvo kupovine spojiti u jedno. Naravno, postoje proizvodi koje kupci i dalje žele da vide, probaju i osjete uživo, i upravo zbog toga fizičke prodavnice neće izgubiti svoj značaj”, kazala je MIlidrag.
Nakon korone očigledan je bio rast prihoda od online prodaje, kako je kazao Stepinac , prije pandemije online prodaja činila je svega oko pet odsto ukupne prodaje i očekivan je bio rast od jedan odsto godišnje.
“Međutim, nakon pandemije taj udio je porastao na između osam i deset odsto. Korona je, praktično, ubrzala rast e-commerce tržišta i očekujemo da će se taj trend nastaviti i u narednim godinama. Kada je riječ konkretno o JYSK-u, procjenjujemo da bi online prodaja u narednih pet do sedam godina mogla da dostigne oko 15 odsto ukupnog prometa. Ipak, mnogo će zavisiti od navika mlađih generacija i načina na koji budu prihvatale digitalnu kupovinu”, kazao je Stepinac.
Osvrćući se na razvoj retail tržišta i promjene u navikama kupaca, Stepinac je ukazao na izazove razvoja manjih gradskih prodavnica, ističući da logistika i pristup robi imaju ključnu ulogu u određivanju uspješnosti pojedinih formata. Kako navodi, modeli manjih prodavnica u centrima gradova nijesu dali očekivane rezultate, prije svega zbog otežanog pristupa dostavi i ograničenog
prostora za širi asortiman proizvoda. Istovremeno, kompanija se suočava i sa izraženom sezonalnošću tržišta u Crnoj Gori, gdje turistička sezona značajno utiče na promet i poslovne aktivnosti.
“Testirali smo takozvani ‘city concept’, odnosno manje prodajne prostore od oko 500–600 kvadrata u pojedinim državama. Međutim, taj model se nije pokazao uspješnim. Razlog je prije svega logistika. Nama je veoma važan pristup kamionima i dostavi robe, a u centrima gradova često nije moguće obezbijediti adekvatan pristup za velika teretna vozila. To bi značilo da bismo morali da ograničimo ponudu samo na manje proizvode, što nije suština našeg biznisa i ne pruža punu vrijednost kupcima. Nakon nekoliko takvih prodavnica odlučili smo da odustanemo od tog koncepta i sada radimo na novom modelu koji će biti manji, ali će se uglavnom razvijati u okviru šoping centara ili na lokacijama gdje postoji normalan pristup za kamione i logistiku.“
Na pitanje koliko sezonalnost utiče na poslovanje u Crnoj Gori, Stepinac je istakao da je riječ o velikom izazovu, posebno tokom ljetnje turističke sezone.
Preporučeno
„Sezonalnost ima veliki uticaj na naše poslovanje, jer su prometi značajno veći prije i tokom ljetnje sezone, kada ljudi opremaju apartmane, stanove i kuće za odmor. Međutim, već imamo 18 godina iskustva na ovom tržištu i naučili smo kako da se prilagodimo tim oscilacijama“, kazao je on.
Video