Video
Iz Centralne banke Crne Gore poručili su da će beskompromisno reagovati na sve aktivnosti pojedinaca koje bi mogle ugroziti njihovu vrijednost, pozivajući nadležne državne organe da pokrenu postupak za utvrđivanje eventualne odgovornosti zaposlenih u CBCG, ukoliko se utvrdi da su djelovali protivzakonito.
“S tim u vezi, CBCG ne samo da u potpunosti podržava, već insistira na reakciji nadležnih državnih organa, u smislu pokretanja postupaka za utvrđivanje eventualne odgovornosti zaposlenih u CBCG, ukoliko su utvrdi da su djelovali protivzakonito”.
Kako je saopšteno, u svom poslovanju CBCG se vodi načelom nulte tolerancije na korupciju.
“Stoga će, zbog indicija o koruptivnim aktivnostima bivšeg viceguvernera Velibora Miloševića, CBCG razmotriti dalji status imenovanog, trenutnog člana i predsjednika Odbora direktora Univerzal Banke AD, s obzirom na prethodno izdato odobrenje ovoj banci za njegov izbor za člana Odbora direktora. Istovremeno, iako čvrsto vjerujemo u kredibilitet operativnih lica iz Sektora za kontrolu banaka, CBCG će izvršiti internu provjeru njihovog postupanja u konkretnom slučaju”.
Iako, kako dodaju u saopštenju laički istraživači, pozivajući se na “povjerljive izvore,” bezuspješno pokušavaju dovesti u vezu sadašnjeg guvernera sa izvještajem Atlas banke iz 2015. godine, ukazuju da Savjet za finansijsku stabilnost, u sastavu iz 2015. , uključujući sadašnjeg guvernera, a tadašnjeg ministra finansija, nikada nije bio upoznat sa bilo kojim izvještajem o Atlas banci, što potvrđuju zapisnici sa sjednica ovog tijela.
“Takođe, ovo mogu potvrditi i tadašnji članovi Savjeta, kao i lica koja su prisiustvovala sjednicama Savjeta.S druge strane, ono što je lako provjerljivo i za šta nijesu potrebni „povjerljivi izvori“ je da je sadašnji guverner sa menadžmentom promtno naložio implementaciju supervizorskih akcionih planova prema slabim bankama u 2017. godini. U skladu sa rezultatima imlementacije pomenutih planova, u 2018. godini je uslijedila adekvatna reakcija CBCG.Vodeći se principima efikasnog i brzog sprvođenja rezolucije banaka, donešene odluke o dokapitalizaciji Atlas Banke i uvođenju stečaja u IBM banci obezbijeđuju kontinuitet finansijske stabilnosti, punu odštetu malih deponenata i vrlo limitiranu izloženost Države. Odluka o raspisivanju poziva za dokapitalizaciju Atlas banke i rješenje o uvođenju stečaja u IBM banci su donijeti u rekordno kratkom roku od uvođenja privremene uprave, a na osnovu nalaza i finansijskih izvještaja privremenih upravnika. Važno je napomenuti da CBCG, pozivom za dokapitalizaciju Atlas Banke, “ne kupuje vrijeme”, već implemenira jedini raspoloživi instrument, u skladu sa članom 126 Zakona o bankama. S tim u vezi, poziv za dokapitalizaciju Atlas banke je raspisan na rok od 35 dana”.
Finansijska stabilnost sistema je, kako tvrde u potpunosti očuvana.
“Nijedan rani indikator koji se dnevno prati ne upućuje na bilo kakve negativne uticaje po finansijsku stabilnost. Naprotiv, nepromijenjena struktura depozita i njihov rast, u iznosu od 10 miliona eura, od dana uvođenja privremene uprave u dvije nesistemske banke, govori o procjeni tržišta da situaciju u dvije povezane banke smatra izdvojenim slučajem. Štaviše, bankarski sistem će brzom rezolucijom dvije slabe banke (kroz stečaj i/ili dokapitalizaciju) ojačati”.
Imajući u vidu iskustva regiona i najbolje internacionalne prakse, direktni uticaj čak i najgoreg scenarija, tj. stečaja u obje nesistemske banke na javne finansije je minimalan, saopšteno je iz CBCG.
“Direktna izloženost javnog sektora, iako postoji, je izuzetno niska, prema standardima MMF-a, i kreće se u rasponu od 0,2-0,5% BDP-a. Ukupni makroekonomski uticaj je veoma teško procijeniti, ali imajući u vidu veličinu nesistemskih banaka, uticaj nema potencijal da bude makro-fundamentalan. Što se uticaja na ostale banke tiče, one neće, u narednom periodu, izdvajati veću premiju za Fond za zaštitu depozita u odnosu na onu koju su plaćali posljednjih godina. U slučaju najgoreg scenarija, Fond za zsštitu depozita ima dovoljno sredstava za isplatu garantovanih depozita. Ne stoji ni tvrdnja da će Fond biti “isušen” u slučaju najgoreg scenarija, imajući u vidu stečenu aktivu u ove dvije banke. S druge strane, i regionalna praksa potvrđuje da fondovi, u ovakvim situacijama, namire svoja potraživanja iz stečajne mase banaka, u značajnom obimu. Samim tim, ne očekuje se ni potreba za zaduživanjem države po ovom osnovu”.
Navode i da žele da naglase i da su ocjene i preporuke međunarodnih finansijskih institucija u punom kapacitetu reflektovane u akcijama CBCG.
“Svjetska banka nikada nije upozoravala na “selektivni pristup i neadekvatnu regulativnu politiku CBCG prema rizičnim bankama,” kako navode laički istraživači. Naprotiv, odobravajući garanciju Vladi (PBG1), Svjetska banka je u 2017. godini utvrdila da je CBCG odobrila odgovarajuće vremenski ograničene Akcione planove kontrole za tri banke koje su imale kvalifikovano mišljenje revizora za 2015. godinu. Postupajući po tim planovima, CBCG zahtijeva punu usaglašenost banaka sa minimalnim regulatornim zahtjevima i odredbama.
Svjetska banka je takođe utvrdila da je, tokom 2017. godine, CBCG napredovala u prilagođavanju bilansa stanja slabih banaka, uključujući dodatne zahtjeve za rezervacijama i procese dokapitalizacije. Rezulate supervizorskih akcionih planova potvrđuje i MMF u svom izvještaju za Crnu Goru iz maja 2018. godine (prije pada garancije Kaspie i blokiranja likvidnosti od strane SDT-a), koji je ocijenio da su mjere iz supervizorskih planova kod tri male banke dovele do poboljšanja stanja u dvijema bankama.
Preporučeno
Kao naredni korak, u okviru odobravanja nove garancije Vladi (PBG2), Svjetska banka definiše da CBCG treba da preuzme aktivnosti na sanaciji, restrukturiranju ili likvidaciji banaka koje su materijalno neusklađene sa regulatornim zahtjevima, što CBCG upravo i radi”, zaključeno je u saopštenju CBCG.
