Video
Kako prenose svjetske agencije snabdijevanje žitom se trenutno smanjuje zbog posljedica Covid-19 epidemije na tražnju i zabrinutosti zbog lošeg vremena u ključnim proizvodnim regionima kao što je Australija.
Iako su cijene žita i riže manje u poređenju sa istorijskim prosjekom, one su ipak veće u odnosu na protekle godine.
Ovo kako navode stručnjaci može dovesti do daljeg povećanja cijena u 2020. koje je već počelo prošle godine kada je zbog izbijanja svinjske groznice u Africi došlo do oštrog porasta cijena mesa, prenose agencije.
Asocijacije za prehrambenu industriju pozivaju države da ne prekinu slobodnu trgovinu, jer to može imati velike negativne posljedice.
“Niko ne može da krivi pojedine države što osiguravaju svoje robne rezerve tokom ove krize, međutim Vlade moraju biti dodatno oprezne da ne donesu nepotrebne odluke koje mogu izazvati paniku na tržištu. Države moraju biti svjesne da se u skladištima nalazi dovoljno žita da se prehrani cijeli svijet u naredna 4 mjeseca. Međutim, ovo žito neće biti od nikakve koristi ukoliko Vlade počnu da uvode restrikcije na trgovinu žitaricama”, rekao je za CNBC Samarendu Mohanty, regionalni direktor NVO koja se bavi prehrambenom industrijom.
U Egiptu, najvećem svjetskom uvozniku žita, predsjednik Abdel Fatah Al Sisi naredio je povećanje državnih strateških rezervi žitarica, dok u Filipinima, koja se oslanja na uvoz riže iz Vijetnama koji je uveo restrikcije, Vlada planira da poveća uvoz kako bi se povećale rezerve, prenosi Financial Times.
Analitičari upozoravaju da bi kombinacija goilanja robnih rezervi, restrikcija izvoza i povećanja do cijena mogla biti ubitačna kombinacija za tržište.
“Možda kreiramo krizu tamo gdje krize nema”, rekao je za FT Džo Glauber bivši glavni ekonomista američkog Ministarstva poljoprivrede.
Neke države izvoznice, naročito one koje su bile pogođene valutnim fluktuacijama koje su pogodile države u razvoju, već su preduzele korake da smanje izvoz jer su zabrinute povećanjem cijena na domaće tržištu, do kojeg je došlo zbog navale potrošača na supermarkete.
U Rusiji, najvećem proizvođaču i izvozniku žita, rublja je pala za 16 posto u odnosu na dolar, zbog čega poljoprivrednici ne žele da prodaju žito domaćim mlinovima već insistiraju na izvozu.
Međutim, Kremlj je početkom aprila predložio uvođenje kvote na izvoz žita u iznosu od 7 metričkih tona, između aprila i juna kao i stavljanje na tržište žitarica iz robnih rezervi
“Rublja je značajno oslabila i vlasti su postajale sve više zabrinute zbog skoka cijena hrane. Postojao jeogroman pritisak na vlasti da preduzmu nešto jer su i mlinari i farmeri bili nezadovoljni”, rekao je Andrej Sizov iz konsultantske firme SovEcon.
I dok se restrikcija na izvoz koji je Rusija uvela više tumači kao simbolični čin jer se poklopio sa ocjenama analitičara da će se Moskva svakako odlučiti da izvozi žito, ova odluka je dovela do nervoze na tržištu.
Sa druge strane, analitičari smatraju da je odluka Vijetnama da uvede restikcije na izvoz riže, preventivna mjera kako bi se preduprijedila panična kupovina u domaćim radnjama zbog pandemije covid-19.
“U nekim mjestima u Vijetnamu, ljudi su postali veoma nervozni i samo su išli u prodavnice da kupuju rižu po bilo kojoj cijeni”, rekao je bivši direktor vijetnamskog Institua za ruralni i poljoprivredni razvoj Dang Kim Son.
Profesor na Univerztetu Vijetnam Vo Tong Huan, smatra da je doluka Hanoja da zabrani izvoz štetna po proizvođače koji sada nemaju priliku da svoj proizvod prodaju na svjetskom tržištu po većim cijenama.
On je rekao da su se farmeri prethodnh dana puno žalili zbog ove odluke.
Ekonomisti upozoravaju na potencijalne negativne posljedice ukoliko dođe do daljeg zatezanja slobodne trgovine žitaricama.
Preporučeno
“Zabrana izvoza je u našoj percepciji potpuna greška koja će samo pogoršati situaciju. U ovom trenutku države treba da pažljivo procjenjuju situaciju i dozvole nesmetanu trgovinu”, poručio je glavni ekonomista Organizacije za hranu UN-a Maksimo Torero.
