Crna Gora bi mogla biti jedna od najtraženijih zemalja

Iako danas, srećom, možemo reći da će ova godina biti bolja od prethodne, treba uzeti u obzir da sve procjene govore kako će tek 2025. godine broj turista dostići onaj s početka ovog milenijuma. Pandemija je učinila i da sve što se ranije smatralo uobičajenim, danas to više nije. Ne samo zbog drugačijeg odnosa prema vlastitom zdravlju, već i prema novcu koji opredjeljujemo za putovanja. Rezultat su novi trendovi u turizmu, koji Crnu Goru – jednom kada postane sigurna destinacija – mogu vinuti u sami vrh svjetske ponude. Naravno, ako kreatori turističke politike osmisle strategiju koja prati ovakve trendove i posvete se njenoj realizaciji na svim nivoima.

Nema više produženih vikenda i mini-odmora

„Zahvaljujući“ dugom boravku u kući, mini-odmori više nisu toliko privlačni. Naprotiv, turoperatori se takmiče u kreativnosti da naprave što interesantnije sedmodnevno putovanje tokom kojeg možete vidjeti više mjesta koja su do skora bila popularne vikend-destinacije.

Već je poznato kako to radi Hrvatska, gdje turisti koji borave u Dubrovniku – ili slete na aerodrom Ćilipi – obilaze crnogorske ljepote tokom višesatnih, poludnevnih ili jednodnevnih ekskurzija. Iako se Crna Gora godinama borila da dobije „svoje parče kolača“ među turistima koji dolaze na Jadransko more, izgleda da će novac i dalje stizati od izletnika iz okolnih država. Ipak, ne treba zanemariti sve veći broj posjetilaca koji u region stiže sa dalekih meridijana – poput Južne Koreje, Kine i Japana, a koji su prije pandemije obilazili i našu zemlju u okviru sedmodnevnih ili desetodnevnih aranžmana.

Kultura iz drugačijeg ugla

Nakon što je dobar dio svijeta (pre)dugo boravio kod kuće, među mladima se pojavio novi trend – „povratnički turizam“. Ankete pokazuju da 75 odsto mlađih od 25 godina želi da ode na duga putovanja, a čak 81 odsto da ode na destinacije koje su manje poznate.

Iako su Grčka i Italija i u ovom slučaju zadržale popularne pozicije, naša zemlja bi svojim raznolikim kulturnim nasljeđem, blizinom Evropi i manje poznatom ponudom za ovakve turiste mogla postati izuzetno popularna. U Crnoj Gori već postoje regionalno poznati festivali koji mogu privući ovakve goste, ali ne treba zaboraviti da su tradicionalna hrana, piće i nasljeđe ono što svaki posjetilac želi da čuje, vidi i osjeti.

A da li se i dalje uživa na plaži?

Moglo bi se zaključiti kako su odmori uz sunce, plažu i more postali manje važni u periodu nakon pandemije. Međutim, mnogi su još više željni ovakvog uživanja, pa uveliko biraju svoje destinacije za ovo ljeto – po mogućnosti one na kojima još nisu bili.

To bi moglo dovesti nove turiste u Crnu Goru, koja s ponosom ističe svojih 360 kilometara obale, a posebno Veliku plažu, gdje se može uživati bez bojazni da će se stalno boraviti u gužvi. Zahvaljujući kvalitetu ponude i stalnoj promociji mahom primorskog regiona, rijetki su oni turisti koji su tokom ljeta dolazili u našu zemlju a da nisu barem nekoliko dana proveli u dokolici na morskoj obali.

Velike avanture kroz prirodu

Od početka pandemije mnogi Evropljani su napuštali svoj dom samo jednom dnevno, obično da kupe najpotrebnije. Uz to, oni koji su bili u prilici, kratko vrijeme provedeno napolju koristili su za različite fizičke aktivnosti. Nakon što je život polako počeo da se vraća na ulice, mnogi svoje slobodno vrijeme provode na otvorenom, pa bi se mogao steći utisak da su svi odjednom postali svjesni značaja zdravih stilova života. Tako je sve više stanovnika Starog kontinenta koji traže odmor u prirodi, uz lagana pješačenja ili izazovna planinarenja, daleko od gradske vreve.

Eko-turizam je u Crnoj Gori već prepoznat kao tip ponude koju ne biraju samo oni posvećeni očuvanju životne sredine, već i svi koji žele da u potpunosti uživaju u najrazličitijim, neponovljivim predjelima naše zemlje. Domaće turističke agencije nude aktivnosti u svakom kraju Crne Gore, pa turistima samo preostaje da izaberu odgovarajuću – spram njihovih želja i mogućnosti.

Ekološka osviješćenost

Tokom višemjesečnog „zaključavanja“ cijeli svijet je vidio kako se priroda oporavlja od uticaja čovjeka. Zato je uticaj na životno okruženje postao izuzetno važan za mnoge putnike. To se, naravno, odnosi i na odmor, pa turisti sada biraju destinacije u kojima se vodi računa o održivom razvoju, posebno malih sredina. Tako je nastao „regenerativni turizam“ – onaj koji za cilj ima aktivno učešće turiste u poboljšanju uslova života mjesta u kome odmara, poput učešća u čišćenju javne površine ili određenih donacija.

Kao prva država na svijetu koja u Ustavu ima odrednicu da je ekološka, Crna Gora bi upravo na ovakav način mogla da smanji štetni uticaj masovnog turizma. Ujedno bi mogla da postane Meka za turiste koji bi cijenili i mjesto i stanovnike destinacije u koju dolaze.

Odmor kao kod kuće

Mnoga istraživanja pokazala su da barem trećina stanovništva evropskog kontinenta ne želi da putuje dok virus ne bude pod kontrolom. Ali kada se – izvjesno je – naredne godine budu na to odlučili, žele da borave na mjestima koja im nisu daleko, odnosno koja ih podsjećaju na ono što imaju kod kuće. Kampovi, glamurozne kamp-kućice i šatori, smještaj u kućicama na drvetu ili staroj kući u nekom selu, nalaze se na vrhu liste pojmova koji se pretražuju na Guglu (Google) još od prošle godine.

Osim kućica na drvetu, naša zemlja već ima sve ostalo u ponudi. Na sjeveru, konkretno, turisti iz Evrope koji vole boravak u prirodi već godinama dolaze u udaljene renovirane katune, koji imaju turističku namjenu. Kampovi na skrovitim mjestima i okruženi šumama nude smještaj i za one koji ne uživaju u spavanju pod vedrim nebom ili na travi, pa to sada mogu učiniti u potpuno uređenoj sobi unutar velikog šatora.

Uspon digitalnih nomada

Da li se sjećate vremena kada je rad od kuće bio sasvim nova stvar? Kovid-19 je sve to promijenio i doprinio tome da sada skoro svi mogu da rade sa bilo kog mjesta. Ova godina je već karakteristična po tome što se traži mjesto više u specifičnim kampovima i rizortima namijenjenim onima koji ne moraju da rade u kancelarijama, a koji svoj posao mogu da obavljaju i – na plaži.

Zahvaljujući, za evropske prilike, niskim troškovima života i prilično dobrom infrastrukturom za ovakav vid rada u jednom dijelu zemlje, Crna Gora bi mogla da bude privremeni „dom“ mnogim digitalnim nomadima. Iako na prvi pogled ne izgleda kao turistički trend, na ovaj način bi se povećao broj posjetilaca u periodu van glavne sezone, što i jeste cilj svake destinacije.