Video
Crna Gora će u budućnosti postati značajan centar sa novim tehnologijama, posebno u oblastima vjetroelektrana i solarnih elektrana, ali je zbog njihove nepredvidljivosti u proizvodnji električne energije, u procesu donošenja odluka o njihovoj izgradnji, potrebno uzeti u obzir veliki broj faktora.
Preporučeno
To je ocijenio profesor Elektrotehničkog fakulteta u Podgorici, Vladan Radulović, povodom okruglog stola Uticaj vjetroelektrane i solarnih elektrana na stabilnost energetskih sistema, koji je održan u okviru 6. Savjetovanja Crnogorskog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne mreže (CG KO CIGRE).
Radulović je kazao da su se u eletroenergetskim sistemima javile značajne promjene, prije svega zbog, kako je pojasnio, velikog prodora novih obnovljivih izvora električne energije, vjetroeletrana, solarnih elektrana, ali i drugih obnovljvih izvora električne energije.
„Crna Gora napreduje značajno kad su u pitanju obnovljivi izvori energije. Već imamo u pogonu dvije velike vjetroelektane, u planu i je i solarna elektrana koja će se graditi u blizini Ulcinja. Tako da, Crna Gora u budućnosti, postaje značajan centar sa novim tehnologijama, posebno u oblastima vjetroelektrana i solarnih elektrana“, naveo je Radulović.
On je rekao da je osnovni zaključak okruglog stola da treba uzeti u obzir veliki broj faktora na proces donošenja odluka, prilikom izgradnje novih obnovljivih izvora električne energije, posebno solarnih elektrana i vjetroelektrana, „prije svega zbog njihove nepredvidljivosti u proizvodnji električne energije“.
„To značajno utiče na postojeći elektroenergetski sistem u pogledu upravljanja, regulacije, tranzita električne energije i ostalih tehničkih stvari koje prate jedan rad elektroenergetskog sistema“, kazao je Radulović.
Predsjednik Studijskog komiteta B2 Crnogorskog komiteta CIGRE za nadzemne vodove, Ranko Radulović, je govoreći o okruglom stolu „Evropski standard EN 50341-1:2012 za projektiranje i gradnju nadzemnih vodova iznad 1 kilovolt (kV)“, kazao da su problemi u toj oblasti veliki.
„Potreban je veliki rad, zahtjeva multidisciplinarnost, usklađivanje pravilnika koje smo u međuvremenu usvojili, zakonskih akata koje smo usvojili kao što su koridori, koje nismo definisali, nejonizaciono zračenje i sve ono što prati implementaciju standarda Evropske unije“, rekao je Radulović.
On je kazao da su od kolega iz Srbije čuli da se formira radna grupa predstavnika Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, koja će raditi na izradi novog Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona iznad jednog kV.
„To je jako kompleksan i zahtjevan posao. Sam prevod tog standarda, koji ima preko 250 stranica, biće zametan posao, a tek implementacija i usklađivanje, to je posebno. Što se tiče samog Pravilnika koji je usvojen, sa zahtjevima za čelične kontrukcije, koji se bazira na euro kodu, odnosno implementira i standard EN 50341“, naveo je Radulović.
On je kazao je obaveza primjene tog Pravilnika 1. avgust ove godine.
„Kakva ćemo prelazna rješenja imati do tada, odnosno poslije tog datuma, dok ne usvojimo ovaj Pravilnik, tek će vrijeme da pokaže. Ono što je jednoglasan zaključak svih učesnika na okruglom stolu je da nadležni organi moraju hitno da priđu izradi novog pravilnika o izgradnji nadzemnih vodova nadzemnog napona iznad jedan kilovolt“, rekao je Radulović.
On je pojasnio da taj Pravilnik tretira dodatni teret, vjetar i ono što dosadašnji Pravilnik nije imao, a to je, kako je pojasnio, kombinovano opterećenje,“ jer mi u Crnoj Gori imamo najviše problema sa havarijama nadzemnih vodova“.
„Dosadašnji Pravilnik je to isključivao, odnosno nije tretirao, a novi standard to tretira i biće veoma interesantno vidjeti kakva će biti rješenja. I EU ne obavezuje u cjelosti primjenu tog standarda EN 50341, nego dozvoljava nacionalnom standardizacijom, da svaka država donese svoje pravilnike koji će morati da sadrže odredbu 50341“, naveo je Radulović.
PR Centar
