
Ekonomija Crne Gore, od sticanja nezavisnosti do danas, imala je svoje i uspone i padove. Međutim, samo za godinu u našoj državi biće završena dva projekta koji će definitivno izmijeniti ekonomsku sliku Crne Gore. I to na bolje.
ENERGETSKI KABL
U 2019., godini biće pušten u rad podmorski energetski kabl kojim će naša država direktno biti povezana sa Italijom.
Kabl je nedavno testiran i nakon završetka izgradnje trafostanice u Lastvi i postavljanja dalekovoda ka Čevu i Pljevljima biće spreman za puštanje u rad.
Vrijednost projekta povezivanja Italije i Crne Gore iznosi oko milijardu eura, s tim što Crna Gora učestvuje u realizaciji sa 100 miliona eura. Ukupna dužina kabla između Peskare i Rta Jaz iznosi 455 kilometra, od čega je dužina podmorskog dijela 433 kilometra. U okviru projekta CGES gradi trafostanicu Lastva, koja će koštati 38,5 miliona, te dalekovod od Lastve do Pljevalja vrijedan 67,5 miliona eura.

Ono što je najvažnije za našu državu jeste činjenica da ćemo upravo mi biti most preko kojeg ćemo prvenstveno mi, a zatim i druge države da ponude svoju električnu energiju Italiji, koja je dalje može preusmjeriti u Francusku ili neku od drugih država Evropske unije.
Benefiti za Crnu Goru su višemilionski, prvenstveno je upravo naša zemlja glavno čvorište bez kojeg prenos električne energije ka evropskim državama neće moći biti obavljen. Takođe, realizacijom projekta se u znatnoj mjeri poboljšava prenosna mreža u Crnoj Gori.

Nakon puštanja u rad energetkog kabla, biće obezbijeđeni i značajni prihodi za Crnu Goru po osnovu udjela CGES u ukupnom kapacitetu kabla 20 odsto od instalisanih 1.000 megavata. Prihodi od prenosa električne energije iz regiona preko ove interkonekcije direktna su dobit. Stvaranjem integrisanog tržišta za električnu energiju, i povećanjem konkurencije, industriji i građanima će biti omogućeno snabdijevanje, na osnovu nižih veleprodajnih cijena energije.
PRVA DIONICA AUTO-PUTA
Prioritetna dionica auto-puta, shodno ugovoru, trebalo bi da bude završena u maju 2019. godine.
Crna Gora je jedina balkanska zemlja koja nije imala ni kilometar auto-puta. Ipak, ova neslavna informacija će, nadamo se već u 2019. biti zaboravljena.
Naime, postoji bojazan da će rokovi biti probijeni, ali kako sada stoje stvari samo nekoliko mjeseci, tako da se do kraja 2019. očekuje završetak svih radova na auto-putu.

Izgradnja prve dionice auto-puta će koštati 809,6 miliona eura. Od tog iznosa, 85% t.j. 688,16 miliona eura će obezbijediti Exim banka kroz kredit, a 15% t.j. 121,44 miliona eura je učešće Crne Gore. Rok otplate kredita je 20 godina, grejs period šest godina, a godišnja kamatna stopa iznosi dva posto.
Period povratka sredstava koja su potrebna za gradnju prioritetne dionice autoputa od Smokovca do Mateševa iznosi 17 godina od perioda gradnje, odnosno 13 godina od početka njegove eksploatacije pokazala je socio – ekonomska analiza tog projekta.

Socio – ekonomska analiza koja je rađena za prioritetnu dionicu auto-puta od Smokovca do Mateševa pokazala je isplativost tog projekta.
Prosječni dnevni, odnosno godišnji saobraćaj na postojećim putevima od Bara do granice sa Srbijom na pojedinim dionicama kreće se od 5,1 do 8,3 hiljade vozila sa izraženim sezonskim godišnjim intenzitetom koji dostiže i do 20 hiljada vozila.
Putarina na prioritetnoj dionici auto-puta Bar-Boljare bi se, prema preliminarnim procjenama, trebalo da kreće od osam do 12 centi po kilometru.

Dužina prioritetne dionice je 41 kilometar, pa preliminarne procjene pokazuju da bi vožnju od Podgorice do Kolašina putnici mogli plaćati od 3,28 do 4,92 eura u jednom pravcu.
Ono što je možda i najvažnije, završetkom prioritetne dionice izbjećiće se u potpunosti kanjon Morače koji je za četiri decenije odnio 1.200 života.
N.D.L.