Video
Crnogorska preduzeća su imala daleko najmanje koristi od Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) u odnosu na kompanije iz svih ostalih država potpisnica tog sporazuma, tvrdi ekonomski analitičar Predrag Drecun. U Privrednoj komori (PKCG) smatraju da je primjena CEFTA sporazuma doprinijela ekonomskom napretku regiona, a iz Ministarstva ekonomije poručuju da je CEFTA danas moderan i sveobuhvatan sporazum, koji se od potpisivanja značajno izmijenio, piše Pobjeda.
Preporučeno
U posljednje vrijeme u okruženju se sve češće čuju najave da je regionu potreban novi trgovinski sporazum, koji će imati mehanizam za rješavanje problema i sporova i koji će moći da sankcioniše one koji ga krše. A i tokom nedavno održanog biznis foruma na Kopaoniku, ocijenjeno je da je CEFTA sporazum prevaziđen i ukazano je na potrebu za novim sporazumom.
“Od osnivanja CEFTA sporazuma sam izražavao rezervu, ne prema ideji, već prema namjeri učesnika da poštuju potpisano. Nažalost, bio sam u pravu. U CEFTA-i su skoro svi varali osim Crne Gore. Ne znam je li to za pohvalu ili za kritiku”, kazao je Drecun Pobjedi.
CEFTA sporazum je potpisan u Bukureštu 19. decembra 2006. godine između Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Moldavije, Crne Gore, Srbije i UNMIK Kosova, a u punoj je primjeni od 22. novembra 2007.godine. Hrvatska nije članica CEFTA sporazuma od 1. jula 2013. godine kada je ušla u EU. CEFTA je zamijenila 32 bilateralna sporazuma koja su tada bili na snazi, a ideja za potpisivanje ovog sporazuma, pored definisanih ciljeva, bila je priprema za članstvo u EU.
I Drecun je podsjetio da je CEFTA bila psihološka priprema za region u pravcu pripreme za tržište EU.
“Nije bilo sankcija za kršenje sporazuma, pa su mnogi kršili pravila na indirektan način, a ponekad i na vrlo direktan, kao što sad radi Kosovo”, istakao je Drecun.
Kosovo je u novembru prošle godine odlučilo da uvede stoprocentnu taksu na sve proizvode iz Srbije i BiH.
“CEFTA je, inače, jedan asimetrični sporazum, a to odmah kvari pravila igre, odnosno otvara prostor za špekulativne radnje bazirane na razlikama u režimima trgovine upravo zbog te asimetrije”, tvrdi Drecun.
On je naveo da je ovim sporazumom bilo predviđeno uvođenje novih oblasti saradnje, koje nijesu bile obuhvaćene dotadašnjim bilateralnim sporazumima niti „starom“ CEFTA-om. Riječ je o uslugama, investicijama, javnim nabavkama i zaštiti intelektualnog vlasništva.
“Od svega ovoga malo se dešavalo, odnosno svi su varali i tako kvarili igru, jer nije bilo jasnih sankcija za kršenje. Politika je opet bila jača od ekonomije”, naglasio je Drecun, poručujući da ne vjeruje u CEFTA-u, niti u bilo kakvu regionalnu organizaciju, sve dok sve države regiona ne postanu dio EU.
Iz PKCG su podsjetili da su se sve potpisnice jedinstvenog sporazuma CEFTA 2006 obavezale da će međusobne odnose ostvarivati poštujući principe Svjetske trgovinske organizacije.
“Danas još sve potpisnice nijesu članice STO, a u međusobnoj saradnji posežu za različitim mjerama kojima mimo preuzetih obaveza jednostrano štite sopstveno tržište i traže nove modele regionalnih integracija. Kada je u pitanju i proces pristupanja EU, zemlje regiona su takođe u različitim fazama tog postupka, odnosno usaglašenosti”, kazali su iz PKCG.
