Video
Stavku socijalnih izdvajanja značajno je odredilo i preko 100 amandmana kojima su poslanici prlamentarne većine uticali na povećanje ovih davanja iz kase svih građana.
“Više partija je neskriveno pokazalo da se kroz amandmane pokušava, najprizemnijim mogućim populizmom dodvoriti biračima i preuzeti zaslugu za nešto što je prije svega kolektivna oduka Parlamenta”, smatra Dejan Milovac iz MANS-a.
On za Radio Slobodna Evropa (RSE) ističe da je sa druge strane vrlo upitna prihodna strana za sve te rashode koje će Crna Gora imati naredne godine.
Iako je predviđen deficit od 705 i moguće zaduženje do 600 miliona eura budžet garantuje veće penzije i plate za oko 50 hiljada zaposlenih u državnoj upravi.
Previđena izdvajanja i transferi iz drugih djelova budžeta za socijalnu zaštitu su 785 miliona, što predstavlja istorijski maksimum u odnosu na dosadašnje.
Bužet je predložila Vlada Dritana Abazovića koja četiri mjeseca funkcioniše u tehničkom mandatu, nakon što joj je u avgustu Skupština izglasala nepovjerenje. Usvojila ga je većina koji čine proruski Demokratski front, Demokrate i pokret URA uz dva glasa iz Bošnjačke stranke.
Ko će primati više para
Budžetom su planirane za 20 odsto veće plate u prosvjeti, policiji, vatrogascima, državnoj upravi i nemedicinskom kadru u zdravstvu. Za to će biti potrošeno 67 miliona eura.
Uz to, zaposleni u Ministarstvu odbrane i Vojsci, njih preko dvije hiljade, uz platu dobiće jednokratno i po 700 eura nagrade za, kako je navedeno, dobre rezultate u ovoj godini. Nagrada za zaposlene u Ministarstvu unutrašnjih poslova je po 200 eura.
Na povećanje penzije će otići 35 miliona eura. Uoči usvajanja budžeta penzioneri su uz decembarski ček primili uvećanje od 50 do 200 eura, u zavisnosti od visine penzije.
I naredne godine, kao u protekla tri mjeseca, svaka osoba do 18 godina će primati dječiji dodatak od 30 eura bez obzira na imovno stanje porodice. U Crnoj Gori ima oko 125 hiljada maloljetnika.
Budžetom su povećane i nadoknade za novorođenčad sa 109 na 900 eura.
Privatne vjerske škole sve građane će koštati 1,7 miliona eura, srednja vjerska škola “Sveti Sava”, Mitropolije crnogorsko primorske Srpske pravoslavne crkve, koja nije počela sa radom 900 hiljada eura, a pola miliona medresi u Tuzima.
Partije se pohvalile
Iako budžet stupa na snagu od prvog januara partije su, odmah po njegovom usvajanju, na društvenim mrežama objavile da će upravo zahvaljujući njima građani dobiti više novca.
Iz vladajućeg Građanskog pokreta URA su objavili: “Usvojen je budžet kojim smo kreirali veće plate, penzije, socijalna davanja, brojne infrastrukturne projekte”.
“Od danas na predlog Demokrata svako novorođenče rođeno 2022. i ubuduće će dobiti po 900 eura, umjesto dosadašnjih 109 eura,” napisale su Demokrate.
Iz proruskog Demokratskog fronta pohvalili su se da je njihovim amandmanima obezbijeđeno 200 hiljada eura za izgradnju hrama u Danilovgradu.
I Bošnjačka stranka se pohvalila svojom ulogom u obezbjeđenju sredstva za tri infrastrukturna projekta u tri opštine u kojima živi značajan broj njihovih sunarodnika.
Izbori – pitanje svih pitanja
Razlog partijskog reklamiranja budžetom svih građana je to što je iduća godina izborna, smatra aktivista Vuk Maraš.
“Svako će u izbornoj godini, kao što su već počeli, da se hvali šta su doprinijeli građanima što se tiče novca. A ne objašnjavaju građanima kakve će to posljedice imati na srednji rok i da će sve to morati da se vrati i nažalost mnogo skuplje plati, jer to zaduženje će neko morati da pokrije kao i sva ova do sad”, kaže za RSE .
On upozorava da je Crna Gora visoko zadužena zemlja koja ne može da izdrži ni postojeće rashode.
Prema Marašu, ponašanje partija u odnosu na davanja iz budžeta jedan je od primjera neodgovornog pristupa trošenja državnih sredstava.
“Umjesto da pokušaju da racionalizuju one rashode koji su nam višak da bi se onda opredijelilo za socijalno ugrožene, penzionere i najranjivije grupe mi imamo suštinski pristup da se sve partije utrkuju ko će što više novca da podijeli ne razmišljajući o posljedicama po budžet.”
I Dejan Milovac smatra da je ponašanje partija posljedica njihove namjere da se dodvore budućim glasačima.
“I sama činjenica da oko 30 odsto budžeta ide na socijalna davanja dovoljno govori o tome kakve su zapravo namjere političkih partija. I da negdje pokušavaju da repliciraju za onaj recept koji je pokret ‘Evropa sad’ imao nakon poreske reforme.”
Jednostavno, budžet prepoznaju kao politički plijen, a ne nešto što bi trebalo da služi građanima, zaključuje Milovac.
Za tvorce ekonomskog programa “Evropa sad” kojim su povećane plate crnogorskim građanima početkom godine, glasao je svaki peti građanin Podgorice, iako je to bilo njihovo prvo izborno takmičenje.
Naime, oni su uoči lokalnih izbora 23. oktobra građanima obećali prosječnu platu od 1.000 eura, što im je donijelo popularnost, dok ekonomisti upozoravaju da bi to ugrozilo državnu kasu.
Dugoročne posljedice
Maraš kaže da se u Crnoj Gori pogoršava ekonomska situacija, ali da to ne brine donosioce odluka.
“Svi kratkoročno gledaju da poprave budući izborni rezultat. A o tome kako će se sanirati štete koje se nesporno moraju desiti ne razmišljaju. Najbolji pokazatelj koliko ima uporišta u praksi ovakvo ponašanje donosioca odluka jesu kamatne stope na zaduženja, koje konstantno skaču kada je Crna Gora u pitanju.”
Vlada se u decembru zadužila 50 miliona eura kod Crnogorske komercijalne banke, uz fiksnu godišnju kamatu od 7,5 odsto.
Maraš smatra da će za Crnu Goru biti sve nepovoljniji uslovi zaduženja.
“Kamate će nažalost nastaviti da rastu, jer smo mi sve manje poželjan partner kojem bilo ko ozbiljan želi da pozajmi novac na međunarodnom tržištu.”
Preporučeno
U međuvremenu, cijene proizvoda i usluga u oktobru u Crnoj Gori su u odnosu na isti mjesec prošle godine skočile 16 odsto, a zvanična inflacija je 17 odsto.
