Video
,,Međutim, tokom trajanja javne rasprave, u nekoliko medijskih tekstova problematizovane su pojedine odredbe ovog dokumenta, posebno iznosi naknada koji se propisuju priređivačima, kao i ograničenja u pogledu njihovog oglašavanja”, rekli su iz Ministarstva.
Iz tog Vladinog resora su naveli da je ovo jedna od rijetkih oblasti koja se normira u nacionalnom zakonodavstvu i u državama članicama Evropske unije (EU), kao i da ne postoji važeća direktiva Unije kojom se reguliše ova oblast.
Nova pravila za oglašavanje
U dijelu novih odredbi koje se tiču oglašavanja, iz Ministarstva tvrde da većina država članica EU i zemalja regiona ima mnogo restriktivnije mjere nego što je predviđeno nacrtom zakona koji je predmet javne rasprave.
,,Ovim obraćanjem želimo da istaknemo značaj korisnih sugestija koje su pristigli od priređivača, a koje će i formalno biti obrađene kroz izvještaj sa javne rasprave. Zahvaljujemo i na doprinosu medija, uz neskriveno čuđenje u kojoj mjeri je opstanak velikog broja medija doveden u direktnu vezu sa oglašavanjem priređivača. Napominjemo da ćemo i njihove komentare ozbiljno razmotriti prije definisanja konačnog teksta”, navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva kažu da nijesu planirali ni pooštravanje u pogledu pitanje sponzorstava sportskih takmičenja i organizacija, koja su u nekim državama potpuno zabranjena.
Kako su kazali, ne treba zaboraviti da smo jedna od rijetkih država u Evropi koja je godinama dozvoljavala jedan vid anarhičnog ponašanja u pogledu oglašavanja priređivača, iako smo prije 20 godina normirali priređivanje igara na sreću.
Dosljedno principima potpune transparentnosti i uvažavajući široki dijalog i doprinos zainteresovanih strana, Ministarstvo je, kako su podsjetili iz tog resora, 21. oktobra objavilo javnu raspravu povodom nacrta zakona o igrama na sreću, a potom i organizovalo okrugli sto na tu temu, što je izazvalo veliko interesovanje i rezultiralo prisustvom više od 40 predstavnika naučne, stručne i zainteresovane javnosti.
,,Namjera Ministarstva finansija nije, kako se to prethodnih dana navodilo u pojedinim medijima, da donese rješenje kojim će ugroziti poslovanje priređivača, niti medija, ali jeste da zakonski uredi ovu oblast, ne zanemarujući, kako je to proteklih, gotovo dvije decenije, bio slučaj, interese države i igrača”, navodi se u saopštenju.
Ugroženost privatnih medija
Podsjećamo da je nacrt zakona o igrama na sreću izazvao oštre polemike zbog novih mjera koje ograničavaju oglašavanje i nameću dodatne restrikcije privatnim priređivačima. Predložene odredbe, koje favorizuju državnu lutriju i ograničavaju mogućnosti privatnih medija i priređivača igara na sreću, otvaraju pitanje poštovanja slobodnog tržišta i konkurencije.
Ministarstvo finansija organizovalo je u utorak okrugli sto u okviru javne rasprave o nacrtu zakona o igrama na sreću, kojem su prisustvovali predstavnici naučne i stručne javnosti, medija, državnih organa i lokalnih zajednica, privrede, nevladinih organizacija i drugi zainteresovani subjekti.
Oni su upozorili da ovakvo zakonodavstvo može biti u direktnom sukobu s ključnim zakonima Crne Gore i Evropske unije, čime bi moglo izazvati pravne i ekonomske posljedice na domaćem i međunarodnom planu.
Učesnici su upozorili da ovaj zakon može ozbiljno ugroziti ekonomski položaj privatnih subjekata u ovoj oblasti, kao i slobodu oglašavanja, na koju se oslanjaju brojni mediji.
Analitičar Predrag Zečević upozorio je na okruglom stolu da Zakon o zaštiti konkurencije garantuje slobodno tržište i zabranjuje diskriminaciju među učesnicima na tržištu.
,,Ako se nacrtom zakona favorizuje državni monopol ili ograničava oglašavanje privatnih priređivača igara na sreću, to bi moglo biti u suprotnosti sa pravilima o zaštiti konkurencije. Ova regulativa zabranjuje bilo kakve mjere koje narušavaju ravnopravnost učesnika na tržištu i stvaraju nefer prednost za državne subjekte”, kazao je Zečević dodajući da Ustav Crne Gore garantuje slobodu izražavanja i pravo na informisanje.
,,Ako zakon ograničava oglašavanje privatnih priređivača, mogao bi biti u suprotnosti s ustavnim pravima na slobodu govora i komercijalno izražavanje, kojim se privatnim firmama omogućava komunikacija s javnošću. Direktiva EU garantuje slobodu pružanja usluga i jednake uslove za sve učesnike na tržištu. Favorizovanje državne lutrije na štetu privatnih priređivača moglo bi biti u suprotnosti s principima slobodnog tržišta koje promoviše EU. Direktiva se zalaže za jednak tretman svih preduzeća, bez obzira na njihov vlasnički status”, poručio je Zečević osvrćući se na Zakon o medijima koji garantuje slobodu medija i pravo na informisanje.
,,Ako se privatnim priređivačima ograniči oglašavanje, privatni mediji, koji se oslanjaju na prihod od ovih oglasa, mogli bi se suočiti s finansijskim poteškoćama, što može uticati na njihovu nezavisnost i slobodu”, poručio je ranije Zečević, dodajući da prema Zakonu o elektronskim medijima, elektronski mediji imaju pravo na slobodno oglašavanje, osim u slučajevima zaštite javnog interesa.
Zakon predviđa zabranu oglašavanja igara na sreću na svim internet portalima, osim sportskih. Kritičari smatraju da ova mjera favorizuje određene medije i diskriminiše ostale, što može predstavljati kršenje principa slobodnog tržišta i slobode izražavanja. Ova restrikcija, kako su naglasili, ograničava poslovanje licenciranih priređivača i ugrožava finansijsku stabilnost medija koji se oslanjaju na prihode od oglasa.
Diskriminacija
Ranije je predstavnica Udruženja Montenegro Bet Lucija Anđelić-Kukoljac kazala Pobjedi da su odredbe nacrta zakona koje se odnose na oglašavanje, diskriminatorne, suprotne Ustavu i pravilima međunarodnog i prava EU. Osim toga, kako je ocijenila, predstavljaju udar na čitavo tržište oglašavanja kao jedan od generatora javnih prihoda u Crnoj Gori u posljednjih deset godina.
Anđelić-Kukoljac je upozorila da bi neodrživa fiskalna opterećenja i ograničenja u oglašavanju mogla dovesti do gubitka više hiljada radnih mjesta i pada javnih prihoda.
,,Pretjerano oporezivanje uvijek rezultira padom legalne aktivnosti, oštrim smanjenjem javnih prihoda i u našem slučaju, migriranjem igrača ka crnom tržištu neregulisanih stranih sajtova. Umjesto pompezno najavljivanih 50 miliona eura godišnje, biće čudo ukoliko godišnji nivo javnih prihoda dobaci sumu od 20 miliona eura”, ocijenila je Anđelić-Kukoljac.
Zamjenica Grupacije priređivača igara na sreću Privredne komore Crne Gore Marijana Zec je prošle sedmice na sjednici ovog tijela ukazala da nije bilo adekvatnih konsultacija sa privrednim subjektima iz ovog sektora. Glavna primjedba odnosila se na to što će se pravo priređivanja igara prenositi upravnim postupkom, što je značajna promjena u odnosu na dosadašnji koncesioni model.
,,Učesnici smatraju da je važno osigurati da se koncesije dodjeljuju pod jedinstvenim uslovima i da svi privrednici imaju jednake šanse. Prijedlog je da se član 106 izmijeni kako bi se osiguralo da koncesioni ugovori ostaju na snazi do njihovog isteka, omogućavajući preduzećima da usklade poslovanje s novim zakonom”, saopšteno je iz Grupacije.
Smatraju problematičnim i način raspodjele prihoda od igara na sreću, ocjenjujući da bi izostavljanje člana koji detaljno razrađuje to pitanje moglo dovesti do nejasnoća, ali i potencijalnih zloupotreba. Iz Grupacije su ocijenili diskriminatornom odredbu koja se odnosi na ograničavanje u oglašavanju, dodajući da priređivači koji nijesu registrovani u Crnoj Gori ne bi smjeli da imaju pravo oglašavanja. Protive se i predviđenom načinu oporezivanja, te predlažu smanjenje fiksne naknade po kladionici na 500 eura, imajući u vidu ekonomsku održivost i trenutno stanje na tržištu. Zato su i tražili da se produži javna rasprava te da se još jednog razmotre ključni aspekti ovog zakonskog rješenja, kako bi se izbjegle pravne nejasnoće i osigurala zaštita interesa svih učesnika na tržištu.
Preporučeno
Javna rasprava o nacrtu zakona o igrama na sreću, koja je inicijalno trebalo da traje do 18, biće produžena do 25. novembra.
