Video
Ministarstvo finansija je 21. oktobra objavilo javnu raspravu povodom Nacrta Zakona o igrama na sreću, a potom i organizovalo Okrugli sto na ovu temu, što je izazvalo veliko interesovanje i rezultiralo prisustvom više od četrdeset predstavnika naučne, stručne i zainteresovane javnosti.
“Namjera Ministarstva finansija, nije kako se to prethodnih dana navodilo u pojedinim medijima, da donese rješenje kojim će ugroziti poslovanje priređivača, niti medija ali jeste da zakonski uredi ovu oblast, ne zanemarujući, kako je to proteklih, gotovo dvije decenije, bio slučaj, interese države i igrača”, navodi Ministarstvo.
S obzirom da je nakon mnogo godina i više neuspjelih pokušaja, pripremljen nacrt novog zakona u ovoj oblasti, razumiju, kažu, veliko interesovanje javnosti, kako samih priređivača, tako i predstavnika medija, imajući u vidu namjeru predlagača da, po prvi put, reguliše pitanje oglašavanja igara na sreću.
“Međutim, tokom trajanja javne rasprave, u nekoliko medijskih tekstova problematizovane su pojedine odredbe ovog dokumenta, posebno iznosi naknada koji se propisuju priređivačima, kao i ograničenja u pogledu njihovog oglašavanja”, ističe se u saopštenju.
Podsjećaju da je ovo jedna od rijetkih oblasti koja se normira u nacionalnom zakonodavstvu i u državama članicama EU, kao i da ne postoji važeća direktiva Evropske unije kojom se reguliše ova oblast.
Takođe, naglašavaju, nijesu tačni navodi o planiranom desetostukom uvećanju naknada u odnosu na primjere iz drugih država, posebno što se ne može jedna naknada koja se propisuje priređivačima posmatrati izolovano od neke druge.
“Dakle, sve propisane naknade (fiksne i varijabilne za različite vrste igara) kumulativno opterećuju priređivača. Crna Gora je jedna od rijetkih država regiona koja propisuje varijabilne naknade (kao procenat osnovice koja predstavlja razliku između uplata i isplata), a da pritom ne obavezuje priređivača na minimalni iznos naknade koji mora da plati. Naglašavam da se ni predloženim propisom ova praksa neće promijeniti”, navodi Ministarstvo.
U dijelu novih odredbi koje se tiču oglašavanja, napominju da većina država članica EU i zemalja regiona ima mnogo restriktivnije mjere nego što je predviđeno nacrtom zakona koji je predmet javne rasprave.
“Takođe, nismo planirali ni pooštravanje u pogledu pitanje sponzorstava sportskih takmičenja i organizacija koja su u nekim državama potpuno zabranjena”, dodaje se u saopštenju.
Naglašavaju da smo jedna od rijetkih država u Evropi koja je godinama dozvoljavala jedan vid anarhičnog ponašanja u pogledu oglašavanja priređivača, iako smo prije dvadeset godina normirali priređivanje igara na sreću.
“Namjera MF je da ovu oblast napokon normativno adekvatno uredi”, ističu.
U vezi sa navodima da se MF u fazi izrade pomenutog nacrta nije obratilo za potrebna mišljenjima drugim nadležnim institucijama, napominjemo da je javna rasprava još u toku, da je njeno trajanje produženo, kao i da će se, u skladu sa procedurom, do okončanja procesa, dobiti sva relevantna mišljenja,te da je potpuna transparentost procesa ispoštovana počevši od samog javnog poziva, formiranja raznolike radne grupe i Koordinacionog tijelo za zaštitu javnog interesa u oblasti igara na sreću, čiji su članovi predstavnici Ministarstva zdravlja, Ministarstva prosvjete, Ministarstva sporta i mladih i mnogi drugi.
“Ovim obraćanjem želimo da istaknemo značaj korisnih sugestija koje su pristigli od strane priređivača, a koje će i formalno biti obrađene kroz izvještaj sa javne rasprave. Zahvaljujemo se i na doprinosu medija, uz neskriveno čuđenje u kojoj mjeri je opstanak velikog broja medija doveden u direktnu vezu sa oglašavanjem priređivača. Napominjemo da ćemo i njihove komentare ozbiljno razmotriti prije definisanja konačnog teksta”, kazali su
U prethodnom periodu bilo je, podsjećaju, više bezuspješnih pokušaja izrade zakonskog rješenja u ovoj oblasti, budući da su nacrti zakona povlačeni nakon izostanka saglasnosti svih zainteresovanih strana, a takva inicijativa pokrenuta je i na poslednjem okruglom stolu.
Preporučeno
“Želimo da prekinemo takvu praksu, koja je nedvosmisleno najmanje doprinijela interesima države, ali i interesima i izloženosti priređivanju samih građana. Cilj Ministarsva finansija je da predloži propis koji će, u mjeri mogućeg, biti na opštu korist svih zainteresovanih strana”, zaključuje se u saopštenju.
