Video
Poreska uprava trebalo bi da formira registar stvarnih vlasnika firmi, odnosno pravnih lica, za godinu i po. To predviđaju izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koji je u skupštinskoj proceduri, ali i nameću pitanje da li će se nakon toga znati ko stvarno stoji iza firmi čiji su vlasnici u papirima fiktivni, odnosno koje su registrovane na tuđa imena. Precizan odgovor na ovo pitanje iz nadležnih institucija za sada je nemoguće dobiti jer ni zakon još nije usvojen, a detalje će precizirati podzakonska akta koja će biti donesena naknadno, piše Pobjeda.
Preporučeno
U opoziciji, međutim, ne očekuju da će se razotkrivati stvarni vlasnici, bez obzira na zakon, a ekonomski analitičari upozoravaju da je to i pravno delikatno. Javna je tajna da su mnoge firme registrovane na fiktivne vlasnike iza kojih se sakrivaju stvarni – nerijetko političari, direktori državnih firmi, bezbjednosno interesantne osobe…
Spremićemo se
U Poreskoj upravi, koja treba da formira registar stvarnih vlasnika, Pobjedi su kazali da očekuju, imajući u vidu rokove koje je ostavio zakon, da će biti spremni.
“Registar stvarnih vlasnika biće elektronska baza u kojoj će se čuvati tačni podaci o stvarnim vlasnicima radi obezbjeđenja višeg nivoa pravne zaštite, transparentnosti i integriteta poslovnog ambijenta prilikom uspostavljanja poslovnih odnosa. Uspostavljanjem registra omogućiće se pristup relevantnim podacima za potrebe utvrđivanja i provjere identiteta klijenata od strane obveznika, kao i preduzimanja mjera iz oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma od strane nadzornih organa, sudova, tužilaštva i ostalih institucija”, objasnili su u Poreskoj upravi. Na pitanje ima li procjene koliko u ovom momentu ima firmi koje su registrovane na tuđa imena, čiji vlasnici na papiru nijesu i stvarni, u Poreskoj upravi kažu da se u Centralnom registru privrednih subjekata vodi evidencija o zvaničnim vlasničkim strukturama privrednih društava.
“Evidencija se vodi na osnovu osnivačkih akata i ostale registracione dokumentacije, pa u skladu sa postojećom legislativom ovlašćena lica nemaju obavezu identifikovanja stvarnih vlasnika. Upravo iz tog razloga javila se potreba uspostavljanja posebnog registra u kojem će se voditi podaci o stvarnoj vlasničkoj strukturi. To će doprinijeti efikasnijem sprečavanju pranja novca, otkrivanju i suzbijanju i ostalih krivičnih djela u privrednom sistemu”, smatraju u Poreskoj upravi, koja je u sastavu Ministarstva finansija.
Oni objašnjavaju da se zakon mijenja da bi se ispunili preduslovi iz pregovaračkog procesa, uskladili nacionalni propisi sa EU, odnosno Direktivom Evropskog parlamenta i Savjeta 2015/849 o sprečavanju korišćenja finansijskog sistema u svrhu pranja novca i finansiranja terorizma.
“Izmjenama Zakona o sprečavanju pranja novca u članu 21a, 21 b i 21c predviđeno je uspostavljanje registra stvarnih vlasnika privrednih društava, pravnih lica i drugih subjekata, čije će vođenje i održavanje biti u nadležnosti Poreske uprave. U članu 107b predviđeno je da će se registar uspostaviti u roku od godine od dana stupanja na snagu podzakonskih akata, a članom 21b stav 3 stvoren je pravni osnov za donošenje podzakonskog akta kojim će se definisati način vođenja registra, prikupljanje, unos i rokovi unosa i ažuriranja podataka o privrednim društvima i njihovim stvarnim vlasnicima, kao i način pristupa registru”, pojašnjavaju u ovom državnom organu.
I direktor Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma Vesko Lekić nedavno je u intervjuu Pobjedi kazao da se očekuje da će formiranje registra obezbijediti viši nivo pravne zaštite, transparentnosti i integriteta biznis ambijenta, omogućiće obveznicima pristup relevantnim podacima za potrebe preduzimanja mjera utvrđivanja i provjere identiteta klijenta kao i nadzornim organima, sudovima, tužilaštvu i ostalima za potrebe izvršavanja obaveza iz oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. On je objasnio da bi nova zakonska rješenja i registar trebalo da prilikom registracije pravnih lica u potpunosti ukloni mogućnost manipulacije u vezi sa imenima fizičkih i pravnih lica koji su registrovani kao vlasnici, suvlasnici ili osnivači.
Nezavisni poslanik i bivši predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović smatra da se formiranjem registra stvarnih vlasnika suštinski ništa neće promijeniti i da će se i dalje otvarati firme na tuđa imena.
“Zakonski akt koji je u skupštinskoj proceduri ne donosi suštinske novine u dijelu instituta tzv. stvarnog vlasnika, sem što se uvodi registar stvarnih, a i za to ,,novo“ rješenje je predviđen prostor od čak godinu i po od dana stupanja na snagu izmjena zakona. Naime, postojeći zakon je više od četiri godine na snazi i u kaznenim odredbama je predvidio visoke novčane kazne, pa čak i privremenu zabranu obavljanja djelatnosti za neutvrđivanje stvarnog vlasnika, a nije poznato da je bilo ko kažnjen po ovom osnovu. To svjedoči da zakon nije ni do sada primjenjivan i da nije suština u promjeni već u primjeni zakona”, kaže Damjanović za Pobjedu. On podsjeća da je sličan slučaj i sa primjenom Zakona o kapitalnim i tekućim poslovima sa inostranstvom i o sprečavanju nelegalnog poslovanja.
