S obzirom da je 2018. godina počela povećanjem PDV-a, akciza na duvanske proizvode i gazirana pića, većina ljudi je pomislila da će se i troškovi života povećati, samim tim i cijena minimalne potrošačke korpe. Međutim, Monstat nas je “prijatno” iznenadio kada je objavio da potrošačka korpa, ne samo da se nije povećala, već je postala vidno jeftinija – sa 806 eura, u januaru je pala na svega 628 eura.
Ako se pitate kako je neko mogao da dođe do ove računice, odgovor je jednostavan – smanjen je broj namirnica i izbačena vrijednost “imputirane rente” koja je pokrivala troškove stanovanja. U potrošačku korpu, ne samo da nijesu uvršteni duvan, alkoholna pića, energetska pića, kolači, čokolade i još nekoliko desetina stavki uz koje bi nam život bio mnogo nezdraviji, iz nje su izbačeni i proizvodi kao što su – jogurt, maslac, margarin, kajmak, majonez, kečap, ajvar, kafa, senf…
Prema Monstatu prosječnoj četvroročlanoj porodici, za ono malo prehrambenih proizvoda što je ostalo dovoljno je 256 eura, odnosno sad već čuvenih dva eura dnevno po članu! Tragom ove računice novinar Standarda, obišao je više prodavnica i ustanovio da je Monstat postupio veoma velikodušno – ako se četvoročlana familija “stisne” može svaki dan u mjesecu da kupi veknu hleba, litar mlijeka, a mjesečno raspolaže sa 4,5 kg mesa, pola kilograma ribe, tri litra ulja, kilogramom masti i teglom džema ili meda.
Ovdje vam predstavljamo spisak namirnica koje se nalaze u Monstatovoj potrošačkoj korpi i koliko, prema našoj računici, možemo da priuštimo tih proizvoda za velikodušnih 256 eura. Prije nego što predstavimo podatke crnogorskog Zavoda za statistiku, treba napomenuti da ovo nije šala, već da je spisak neophodnih namirnica preuzet sa zvaničnog sajta i važi za januar 2018. godine.
Za mlijeko, sir i jaja četvoročlanoj porodici dovoljno je 69,7 eura mjesečno. Ako uzmemo u obzir da je prosječna cijena mlijeka oko 0,90 eura, kilogram sira oko 5,5 eura, školjka jaja oko 1,4 eura, za ono što je Monstat odredio, prosječna familija mora da na 30 dana raspodjeli 6 kg sira, 7 školjki jaja, da bi za mjesec imali dovoljno sredstava da kupe po litaj mijeka dnevno! Jogurt, maslac, margarin i kajmak nisu uračunati u potrošačku korpu, jer očigledno, po mišljenju Monstata, predstavljaju luksuz.
Za meso i mesne prerađevine naš Zavod za statistiku opredijelio je velikodušnih 57,8 eura. Kilogram teletine se kreće oko 10 eura, junetine oko 7, svinjetine 4,5 eura, piletine oko 4 eura, mljevenog mesa oko 5 eura i kvalitetnijeg suhomesnatog od 8 do 12 eura. Računica je stoga jasna – četvoročlana porodica mora da preživi mjesec sa oko 4,5 kg mesa i oko dva kilograma suhomesnatih proizvoda.
Monstat je izračunao da je za povrće potrebno 35,7 eura mjesečno. Ovo su prosječne cijene osnovnih vrsta povrća – krompira (0,6 eura kg), crnog luka (0,8 eura kg), bijelog luka (4 eura kg), praziluka (1,9 eura kg), tikvica (od 07 – 2,5 eura kg), karfiola (oko 2,5 eura kg), patlidžana (1,8 eura kg), paradajza (od 0,9 do 1,5 eura kg), paprika (od 0,8 do 2,4 eura kg), kupusa (oko 0,4 eura kg), šargarepe (1,2 eura kg), maslina (oko 5 eura kg), boranije (oko 2 eura kg), graška (oko 2,5 eura kg), pasulja (2,5 eura kg).
O “egzotičnim” stvarima kao što su recimo – rotkvice, brokouli, čeri paradajz, rukola… ne moramo ni da razmišljamo. A vi ocijenite sami da li je za sve ovo što je nabrojano na mjesečnom nivou dovoljno 35,7 eura za četvoročlanu porodicu.
Prema Monstatu za hljeb i žitarice četvoročlanoj porodici dovoljno je 26 eura mjesečno. Ako uzmemo u obzir da je kilogram kukuruznog brašna oko 80 centi, pšeničnog brašna oko 50 centi, 10 kesica kvasca dva eura, 10 prašaka za pecivo 1,5 eura, hleba 50 centi, pored toga što ćemo moći da uzmemo pet kg pšeničnog brašna i oko šest kg kukuruznog, moći ćemo skoro svaki dan da kupujemo po jednu veknu hleba. Kiflice, kolače i razna druga peciva i grickalice naravno nijesmo uračunali.
Za voće je u potrošačkoj korpi namijenjeno 25,3 eura, a da ovdje ne bi nabrajali sve vrste voća izračunajte sami koliko jabuka, krušaka, pomorandži, limuna, banana, ananasa, mandarina, grejfruta, grožđa, trešanja, višanja, malina, breskvi, kajsija, nektarina… možete da kupite za ovaj iznos s obzirom da je kilogram najjeftinijeg voća oko1,2 eura a cijene zavisno da li je sezona dostižu i do 5-6 eura.
Za ulja i masti Monstat je namijenio 6,1 euro! To je ukupno 3 litra ulja i kilogram masti mjesečno. Za šećer, med i džem mjesečno je dovoljno 12,1 euro. Tegla meda je 10 eura, sve ostalo možete potrošiti za šećer i različite vrste džemova.
Za ribu iz Monstata su bili posebno velikodušni kad su napisali da je četvroročlanoj familiji dovoljno 3,6 eura mjesečno za taj proizvod. Da bi se lakše orijentisali, za taj iznos mjesečno se može kupiti oko 800 grama pastrmke (po akcijskoj cijeni), i manje od pola kilograma najjeftinije morske ribe.
Bezalkoholna pića imamo 13,8 eura mejsečno. Nakon povećanja PDV-a i akciza ispada da crnogorska familija može za mjesec da kupi – po dvije fante i kokakole (po 1,8 eura) a ostalih 6,6 eura može da iskoristi za 1,5 litara soka na razblaživanje.
Za ostale porehrambene proizvode, prema zvaničnim podacima, četvoročlanoj familiji je dovoljno 6 eura.
S bzirom da se radi o minimalnoj potrošačkoj korpi, izostavićemo duvan, alkoholna pića, energetska pića, odlaske u restorane, kolače, čokolade i još nekoliko desetina stavki bez kojih bi nam život bio i onako nezdraviji.
Ovih šest eura četvroročlana familija može da potroši za “ostale prehrambene proizvode koji nijesu navedeni” – jogurt, maslac, margarin, kajmak, makaroni, majonez, kečap, ajvar, kafu, senf, voćni jogurt, korn fejlks, turšiju, konzervirane proizvode, paštete…
Za sve neprehrambene namirnice i usluge porodici je potrebno 372,1 euro. U saopštenju Monstata ova stavka nije precizirana.
Ali ako uzmemo u obzir da ne plaćate kiriju, niti stambeni kredit, koji se kreću taman nešto manje od ovih 372,1 euro, onda taj novac možete da utrošite – vrtić, školski pribor i knjige, račune za struju, vodu, telefon, internet, kablovsku televiziju (ove dvije stavke su diskutabilne jer se bez njih može) komunalne usluge, održavanje ulaza, higijenu, odjeću, obuću, gorivo, prevoz… Ubrajanje kulturnih potreba kao što su odlazak u bioskop, pozorište, knjižaru je očigledno nepotrebno.
Jer ako se držimo one čuvene Marksove – “prvo baza, pa duhovna nadogradnja”, o ovom drugom ne moramo ni da mislimo. Ono što nam je propisao Monstat, jedva da ostavlja dovoljno za puko preživljavanje.
Preporučeno
B. Knežević
Video