Damjanović: Dati šansu privredi da ostvari zaradu, nijesu svi prošli istu koronu

– Imaće ova Uprava prihoda i carina apsolutni senzibilitet i sluh za probleme u ovim granama koje su najviše pogođene pandemijom, uz mjere koje je Vlada donosila iz više navrata onim paketima i koje su još u najavi, a tiču se pogotovo turističkog sektora – kazao je Damjanović agenciji Mina-business.

On je naveo da će svakako imati balansirani pristup u smislu da omoguće da privreda prihoduje, kako bi i država mogla da prihoduje od nje.

– Treba imati senzibilitet i dati šansu, odnosno vazduh toj privredi da sada u aprilu, maju i junu obezbijedi neophodnu akumulaciju da uđe u pripremu turističke sezone i da u junu, julu i avgustu, kada bude špic, kako tako poboljša svoj položaj i ostvari neku zaradu. Prosto ni država, ni ova Uprava neće moći da naplati ništa od privrede kojoj se ne da šansa da napravi tokom sezone elementarnu zaradu koju nije imala prošle godine – saopštio je Damjanović.

On je naveo da je turizam, uz saobraćaj i ugostiteljstvo, jedna od najviše pogođenih grana i da je pretrpio najveću štetu. On smatra da apsolutno treba imati, ne selektivnost prema njima, već senzibilitet za njihove probleme.

– Nijesu svi prošli istu koronu. Nijesu prošli isto sektor energetike, farmaceutske kompanije, apoteke ili veliki prehrambeni lanci u odnosu na sektore koje smo pomenuli – dodao je Damjanović.

On zato očekuje da će uz sve te mjere koje se čine kroz imunizaciju i otvaranje granica, doći do jednog rapidnog oporavka turističke sezone.

Damjanović je kazao da je, otkad je preuzeo funkciju, inicirao pokretanje stečajeva tamo gdje je besmisleno da se neka preduzeća održavaju „ni na nebu, ni na zemlji“ i to godinama.

– Uputio sam inicijativu za Montenegro erlajnz (MA) u ime Uprave, zatim Vektra Boku. Takvih primjera ima sijaset. To ćemo raditi vrlo neselektivno svakodnevno, primjenjujući to kao posebnu mjeru – rekao je Damjanović.

On je naveo da se radi sve kako bi se došlo do naplate sredstava, kao i da je, kada nema više nikakvih mogućnosti, veća šteta da takva preduzeća postoje, nego da uđu u stečaj i kroz taj postupak pokušaju da se zaštite interesi povjerilaca i zaposlenih.

– Još jedan problem jesu famozni IOPPD obrasci o obračunatim i plaćenim porezima i doprinosima. Ako neko uredno plaća druge obaveze, a ne IOPPD obrasce, onda to odmah treba signalizirati, a ne čekati da se predstavnici novih bordova sami javljaju da se u tim preduzećima isplaćuju neto zarade bez doprinosa – kazao je Damjanović.

To je, kako je dodao, neprihvatljiva praksa i to je dug koji je u vazduhu i još nije evidentiran.

– Sistemski problem se odnosi i na to da bivša Poreska uprava u svom postojanju, pogotovo u posljednjem periodu nabujane ekonomije, prosto nije uspjela da efektuira nijednu jedinu hipoteku, odnosno zabilježbu na brojnim nekretninama koje ima, odnosno da ih prisvoji i prihoduje – saopštio je Damjanović.

On je kazao da banke i javni izvršitelji to rade svakodnevno, a da ta služba, sa velikim bojem ljudi, nije.

– Nevjerovatno da država to ne radi kao sistem i vječno traju te neke zabilježbe i hipoteke. Tu niti preduzeće, niti država može da mrdne. Ako se to ne umije, ne može i ne smije, a ja mislim i da se umije, može, smije i mora, onda je pošteno promijeniti zakon o izvršiteljima u zakon o obezbjeđenju i dati njima da naplaćuju državne prihode. To bi bio poraz države i bilo bi neprihvatljivo – rekao je Damjanović.

Poreski dug

On je, komentarišući iznos poreskog duga od 460 miliona eura na kraju prošle godine, kao i činjenicu da je rješenjima Privrednog suda došlo do otpisa njegovog dijela rasknjižavanjem, ocijenio da je to urađeno bez zakonskog osnova.

– Rasknjižavati poreski dug na bazi rješenja stečajnih sudija, odnosno Privrednog suda je besmisleno. U Zakonu o poreskoj administraciji jasno je definisano kako prestaje poreski dug. Po meni je to urađeno bez zakonskog osnova – da li sa namjerom da se vještački pokaže da je dug manji ili sa namjerom da se na taj način prekroji privredna slika, pa da se možda i ono što je stečaju, a što je nenaplativo, eliminiše iz bilansa, po meni je to problematično – naveo je Damjanović.

On tvrdi da to stvara ozbiljne probleme u praksi, posebno za ljude koji su radili u takvim preduzećima i koji hoće da ostvare penziju, jer su poništene one obaveze koje su te firme imale u smislu doprinosa.

– Onda nam se zaposleni javljaju svakodnevno, jer tih slučajeva ima sijaset i biće ih sve više. Da li će ovo država rješavati na neki sistemski način i da li će se podvući neka crta, s obzirom na to da se radi o dugu koji je 150 miliona eura i o nekoliko hiljada preduzeća, ja to ne znam – dodao je Damjanović.

On je podsjetio da je nekadašnju Poresku upravu preuzeo prije mjesec, kao i da je ona ubrzo preimenovana u Upravu prihoda, a potom u Upravu prihoda i carina, koja objedinjava Poresku i uprave carina i igara na sreću.

– Radi se o jednoj ozbiljnoj instituciji i kompleksnom poslu organizacionog i fukcionalnog spajanja tih institucija. Cilj je da se postigne optimalna usklađenost te tri bivše uprave i da u najkraćem mogućem roku, nakon usvajanja akta o sistematizaciji radnih mjesta i definisanja rukovodećeg kadra, ta jedinstvena institucija efikasno profunkcioniše – objasnio je Damjanović.

On je saopštio da je ideja o jedinstvenoj upravi dugo bila na stolu i da je sada momenat da se to realizuje na najbolji mogući način i u optimalnom vremenu.

Jedinstvena uprava

Damjanović je, govoreći o stanju koje je zatekao kada je preuzeo funkciju, rekao da sama činjenica da se redefiniše status bivše Poreske uprave dovoljno o tome govori.

– Ima tu dobrih stvari i procedura. Ovo je ozbiljna služba, sada kao jedinstvena sa gotovo 1,2 hiljade izvršilaca. Ta služba treba da obezbijedi faktički 90 odsto državnih prihoda, kao i jedan dobar status, materijalni i svaki drugi, bivših uprava i poreskih inspektora i carinika – naveo je Damjanović.

On je poručio da ima dosta prostora za ujednačavanje statusa zaposlenih u jedinstvenoj upravi, što će, kako je najavio, biti jedan od prioriteta.

Damjanović je, govoreći o aktivnostima koje treba da se realizuju, spomenuo proces elektronske fiskalizacije, koji je zakonska obaveza i počinje za mjesec, kao i ozbiljan projekat koji se izvodi sa Svjetskom bankom (SB), a tiče se reforme poreske administracije.

– To je projekat vrijedan oko 20 miliona dolara i on kasni godinu i po. Potrošnja sredstava je takođe neopravdano mala i moraju se sve snage upregnuti kako bi se ubrzala dinamika realizacije – rekao je Damjanović.

On je podsjetio da se bivšoj Upravi carina realizuju neki projekti koji su u dijelu carinske oblasti i da tu takođe treba imati poželjnu dinamiku realizacije.

– Ovdje ima dosta dobrih procedura i sve ono što je bilo dobro u oblasti poreza, carina i igara na sreću, zadržaćemo. Ima potrebe da se dosta stvari mijenja u obavljanju posla, ne samo sa kadrovskog, već i sa aspekta odgovornosti, samostalnosti i nezavisnosti – kazao je Damjanović.

Prema njegovim riječima, zakoni koji definišu oblast poreza, carina i igara na sreću, često imaju dosta praznina, a postoji i dosta podzakonskih akata koji nijesu zaokružili sve probleme.

– Prosto, postoji potreba za nekom vrstom instrukcija i, uslovno rečeno, gaženja po ivici zakona. Mišljenja sam da sa tim praksama treba prekinuti i da treba ostaviti što manji prostor za bilo kakvu diskreciju, u smislu tumačenja zakona i podzakonskih akata – smatra Damjanović.

To je, kako je objasnio, i nešto što stvara nejednak pristup prema poreskim i carinskim obveznicima.

– Trudiću se sa svojim kolegama da, što se tiče pristupa, on bude apsolutno neselektivan. Nema potrebe da govorim da će princip depolitizacije unutar jedinstvene urpave biti takođe na vrhu i da ćemo, poštujući ta dva principa, apsolutno doći do najboljnih mogućih praksi i procedura – poručio je Damjanović.

Elektronska fiskalizacija

Kada je u pitanju proces elektronske fiskalizacije, Damjanović je rekao da je jedan dio obveznika apsolutno spreman i da je već obavio neophodne pripreme i počeo da funkcioniše.

— Jedan dio naravno nije. U Crnoj Gori, kad god da smo definisali rok za fiskalizaciju – 2027. godine u nekom februaru ili 2055. godine u nekom martu, čekao bi se zadnji mjesec i rok. Takvi smo po mentalitetu. Ovaj projekat će doprinijeti suzbijanju enormne sive ekonomije u Crnoj Gori koja je danas na nivou 90-ih godina. Ona je neprihvatljiva ne samo za državu, koja mora da se bori sa sivom zonom i poveća poreski i carinski obuhvat, nego i za onaj zreli dio privrede kojem ta siva ekonomija pravi nelojalnu konkurenciju i guši sve ozbiljne i realne poslovne poduhvate – saopštio je Damjanović.

On je rekao da elektronska fiskalizacija ne završava 1. juna, kada stupa na snagu shodno zakonu, već da je to proces koji traje.

– Nije realno očekivati da će od više hiljada obveznika fiskalizacije svi biti istog dana spremni. Uprava će imati jedan ozbiljan partnerski odnos, zajedno sa Ministarstvom finansija i Vladom, prema svim obveznicima. Niko ovdje neće nikoga da guši i da davi, pežorativno rečeno. Daćemo prostora da se uhodaju i oni koji su skeptici u odnosu na ovaj proces – dodao je Damjanović.

On tvrdi da se ništa ne bi dobilo odlaganjem tog procesa i davanjem dodatnog vremena.

Damjanović je rekao da su trenutno aktuelni i neki drugi problemi, podsjećajući na to da su shodno Zakonu o privrednim društvima istekli rokovi za reorganizaciju privrednih društava.

– Kod akcionarskih društava imamo jedan dobar broj njih koji do 12. aprila, kada je istekao rok, nije izvršio takozvanu preregistraciju. Moja obaveza, kao direktora Uprave prihoda i carina, je da u roku od 30 dana podnesem taj spisak Privrednom sudu koji treba da donese rješenje o likvidaciji. Ja ću o tom procesu obavijestiti Ministarstvo finansija i Vladu i ukoliko ne bude produženja zakonskog roka, ja moram, shodno Zakonu, podnijeti Privrednom sudu tu inicijativu – objasnio je Damjanović.

On je ocijenio da to govori o jednoj vrsti indolentnosti dijela privrede i očekivanju da će se stvari same od sebe rješavati, a rokovi stalno produžavati i prolongirati.

Poreske stope

Damjanović je, govoreći o poreskim stopama, kazao da su stope poreza na dobit i dohodak fizičkih lica niske, dok to nije slučaj sa stopom poreza na dodatu vrijednost (PDV), koja je vrlo visoka.

– Takođe, uvijek sam bio mišljenja da je progresivnost neophodna u državi socijalne pravde, kakvom se predstavlja naša Crna Gora, odnosno da onaj ko zarađuje više treba više i da plati – rekao je Damjanović.

Dodatno, na te prividno niske poreze, država ima najviši nivo doprinosa u regionu i Evropi i to je ono što guši privredu, a paradoks je da su i tako visoki doprinosi nedovoljni za državne potrebe.

– Jedno od rješenja je da kad već imamo proces tranzicije i vlasti, damo jedan dodatni rok, a radikalno spustimo nivo doprinosa, ali da obavežemo privredu, možda i zakonom, da se u nekom prelaznom periodu proširi taj poreski obuhvat i da onaj dio ekonomije koji plaća minimalne doprinose ili ih ne plaća, uđe u sistem. Onda bi doprinosi mogli biti i dvostruko niži, što bi dalo zamah privredi – naveo je Damjanović.

On je kazao da predlog za uvođenjem poreza na luksuz ima njegovu apsolutnu podršku.

Damjanović se osvrnuo i na projekat oporezivanja nezakonito stečenog bogatstva, koji je Uprava spremna da sprovodi potpuno neselektivno uz jasne kriterijume.

– Osim javnih funkcionera, tom zakonu treba da podliježu i krupni biznisi, medijski eksponirane osobe, iz civilnog sektora, pri čemu treba krenuti od onih koji to treba da kontrolišu, konkretno od men – rekao je Damjanović.

To je, kako je zaključio, ispravljanje tradicionalnih nepravdi i poruka za ubuduće da se državna imovina ne može koristiti za nezakonito bogaćenje pojedinaca koji su stekli enormno bogatstvo, a državi nijesu vratili cent.