Predstavnik Savjeta stranih investitora (SSI) u radnoj grupi za izradu Strategije koja se odnosi na period od naredne do 2025. godine, Dušan Banović, kazao je agenciji Mina-business da je njen najvažniji prioritet formulisanje jasnih smjernica za digitalnu transformaciju države, koje će obuhvatiti sve socio-ekonomske aspekte tog procesa i razmotriti ulogu svih aktera u crnogorskom društvu.

„Jednako važno je da se kao referenca koristi nova Digitalna strategija EU, kako bi dobili dokument koji je relevantan u sadašnjem trenutku, umjesto da se zasniva na različitim ranije usvojenim domaćim i evropskim dokumentima“, ocijenio je Banović, koji je i direktor Sektora za razvoj proizvoda i digitalnu transformaciju u Crnogorskom Telekomu.

Prema njegovim riječima, budući da je digitalna transformacija veoma kompleksan i dinamičan proces, na taj način ne bi usvajali ideje stare par godina već bi dobili dokument koji može da u naredne četiri godine usmjeri i oblikuje proces digitalizacije ostavljajući u praksi dovoljno prostora da se obuhvate i neki trendovi koji možda u ovom trenutku ne mogu da se predvide.

Banović je kazao da Telekom kao kompanija u procesu digitalne transformacije ima višestruku ulogu.

„Naš zadatak kao telekomunikacionog operatora je da obezbijedimo naprednu, stabilnu i pouzdanu infrastrukturu za digitalizaciju. Iako je trenutna mrežna infrastruktura u Crnoj Gori na zavidnom nivou, potrebni su kontinuirani razvoj i ulaganje, naročito kada je riječ o izgradnji mreže velikih brzina, koja je osnov za digitalnu transformaciju“, naveo je Banović.

On je ocijenio da je neophodna strateška odluka da se kroz zakonsku regulativu, bilo u dijelu koji uređuje država, bilo kada je riječ o propisima lokalnih samouprava, olakšaju, ubrzaju i stimulišu investicije u tom pravcu.

„Kada je riječ generalno o privredi, u SSI smo saglasni da je neophodno uklanjanje barijera u vezi sa odnosom između privrede i građana u dijelu elektronskog poslovanja. Konkretno, možemo da govorimo o elektronskoj identifikaciji (eID), elektronskom plaćanju (ePayment), elektronskoj razmjeni podataka između ključnih informacionih sistema – to su samo neki od izazova koji treba da nađu mjesto u Strategiji kako bi se našao način za njihovo rješavanje“, smatra Banović.

On je kazao da nije dovoljno da se zakonski izjednače elektronski i fizički pečat ili digitalna i fizička identifikacija korisnika, već je potrebno i da kompanije i javni sektor u Crnoj Gori digitalizuju svoje poslovanje. Drugačije cio taj eko sistem jednostavno ne može dobro da funkcioniše.

Digitalnu transformaciju Telekom, kako je kazao, realizuje i u sopstvenom poslovanju. Uprkos vanrednim okolnostima koje su obilježile ovu poslovnu godinu, kompanija je nastavila najavljenu transformaciju kako bi ostala vitalna.

Iz Privredne komore (PKCG), koja ima člana u radnoj grupi za izradu Strategije, saopštili su da je dalji razvoj crnogorske ekonomije u direktnoj korelaciji sa aktivnostima koje se sprovode na polju digitalne transformacije.

“Digitalizacija podrazumijeva podizanje efikasnosti postojećih poslovnih procesa uvođenjem informaciono komunikacionih tehnologija, dok digitalna transformacija podrazumijeva, u punom smislu riječi, transformaciju poslovnih procesa jedne kompanije – uvođenje novih modela odlučivanja, poslovanja, poslovne kulture, komunikacije sa zaposlenima, klijentima i poslovnim partnerima”, rekli su predstavnici Komore agenciji Mina-business.

Oni su naveli da su digitalizacija i digitalna transformacija procesi koji se tiču, ne samo privrede, već i javne uprave, naučno-obrazovne zajednice i građana.

„Digitalna transformacija jednoj kompaniji donosi efikasniju upotrebu resursa, efikasnije upravljanje i smanjenje operativnih troškova. Digitalnom transformacijom kompanija koje posluju u sektoru poljoprivrede, smanjujući troškove proizvodnje, marketinga i transporta, a istovremeno povećavajući njihov kvalitet, podićiće se njihova konkurentnost i dostupnost na tržištu”, objasnili su iz PKCG.

Implementacija inovativnih ICT rješenja u oblasti turizma doprinijeće, kako je saopšteno, većoj konkurentnosti turističke ponude. Za ogroman broj kompanija koje se bave trgovinom digitalna transformacija poslovanja biće imperativ opstanka na tržištu.

“Bez obzira u kojoj mjeri će Strategija biti dobro osmišljena, proizvešće željene efekte jedino ako je praćena snažnom voljom i odlučnošću da se i implementira, uz mogućnost usaglašavanja i dogovaranja sa različitim subjektima koji treba da podrže njene ciljeve i politiku”, smatraju u PKCG.

Stručne službe Komore, u saradnji sa preduzećima, prateći i analizirajući poslovne trendove, definišu interese privrede kroz inicijative, preporuke, komentare i smjernice, dajući veoma važan i konstruktivan input prilikom oblikovanja privrednog zakonodavnog okvira.

“Velike promjene koje donosi era digitalne transformacije, poslovna zajednica vidi kao jedinstvenu šansu da se smanji tehnološki jaz sa razvijenim ekonomijama. Crna Gora je prva zemlja van EU koja je donijela Strategiju pametne specijalizacije (S3), u čijoj izradi su predstavnici privrede aktivno učestvovali i time napravila respektabilan iskorak u ovoj oblasti”, podsjetili su iz PKCG.

Predsjednik Komiteta za digitalnu transformaciju Američke privredne komore u Crnoj Gori (AmCham), Dmitar Ćulafić, kazao je da digitalna transformacija predstavlja jedan od njenih strateških prioriteta.

“AmCham je, u saradnji sa drugim poslovnim organizacijama, inicirao osnivanje savjetodavnog tijela pozicioniranog u Vladi, koje bi se bavilo digitalnom transformacijom, jer smatramo da ona predstavlja veliku šansu za razvoj crnogorske ekonomije”, rekao je Ćulafić agenciji Mina-business.

U radnoj grupi koja se bavi izradom Strategije digitalne transformacije je i predstavnik AmCham-a.

“Digitalna transformacija prvenstveno predstavlja transformaciju društva i donosi ne samo tehnološki, već i socijalni izazov, jer ima uticaj na cjelokupni život svakog pojedinca”, kazao je Ćulafić.

Prema njegovim riječima, u tehnološkom svijetu postoji fraza “Strategija, a ne tehnologija, pokreće digitalnu transformaciju”, što znači da tehnologija pruža samo rješenje pojedinačnih problema, a razvoj strategije govori o zrelijem pristupu, kao što je pomenuta Strategija digitalne transformacije.

Tim strateškim dokumentom, kako je objasnio, moraju biti definisane izmjene regulative, a koje omogućavaju razvoj digitalne transformacije, osiguravajući pritom odgovarajuće zaštitne mjere za upravljanje potencijalnim rizicima.

“Ono što nas raduje je činjenica da je rad na ovom dokumentu uključen privatni sektor. Sinergija između privatnog i državnog sektora je takođe nešto na čemu AmCham konstantno insistira, jer smatramo da samo pravovremenom i kontinuiranom komunikacijom možemo zajednički, kao društvo, donijeti kvalitetnija i svrsishodnija rješenja”, ocijenio je Ćulafić.

On je, govoreći o ulozi člana AmCham-a u izradi Strategije, kazao da Komitet za digitalnu transformaciju, koji čine renomirane strane i domaće kompanije iz tehnološko naprednog sektora, sarađuje sa ministarstvima, nadležnim za razvoj informacionog društva i digitalnu transformaciju, u cilju stvaranju Digital friendly poslovnog okruženja.

“Smatramo da uključivanjem u izradu Strategije donosioci odluka su prepoznali AmCham kao jedan od predvodnika digitalne transformacije, koji svojim temeljnim pristupom, znanjem i dragocjenom praksom naših članica, koje posluju na domaćem, ali i globalnom tržištu, može da pruži jedinstven doprinos u utvrđivanju prioriteta Strategije digitalne transformacije, kao i aktivnosti koje će biti definisane Akcionim planom za njenu realizaciju”, zaključio je Ćulafić.