Video
“Od 1. januara ćemo ograničiti trgovačke marže na najosnovnije proizvode za potrebe domaćinstava, kako bi se spriječio veći udar na životni standard građana prilikom primjene Euro modela“, rekao je Đeljošaj Vijestima.
Primjena Euro modela, kojim se predviđa rast minimalnih zarada sa sadašnjih 600 eura na hiljadu, odnosno 1,25 hiljada eura za zaposlene sa osnovnim i srednjim obrazovanjem, a sa 800 na 1,4 hiljade za visokoškolci, trebalo bi da počne 1. januara. Tim programom se, između ostalog, ukidaju i doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, što bi uticalo na rast neto zarada od oko deset odsto.
Prethodno bi Skupština trebalo da usvoji izmjene seta zakona, kako bi se omogućilo sprovođenje Euro modela.
Đeljošaj je poručio da neće dozvoliti da već unaprijed najavljeni rast cijena obezvrijedi rast plata.
“Neću dozvoliti da tajkuni medijskom strategijom unaprijed pripreme teren da kroz neopravdana poskupljenja građanima oduzmu povećanje plata. Veće zarade moraju značiti bolji život građana, a ne veće profite na njihov račun. Mjera će obuhvatiti osnovne životne namirnice i druge neophodne proizvode za svakodnevnu potrošnju“, rekao je Đeljošaj.
On je najavio da će konkretan spisak proizvoda i visina dozvoljenih marži biti blagovremeno predstavljeni, uz očuvanje urednog snabdijevanja tržišta.
Vlada je sredinom septembra usvojila paket zakona, bez prethodne javne rasprave i konsultacija sa privredom i socijalnim partnerima. Veliki broj privrednika od tada je saopštavao da će povećanje minimalne zarade 60 do 108 odsto, značajno uticati na troškove rada i da taj novac jedino mogu da obezbijede povećanjem cijena.
Dio poslodavaca je najavio i otpuštanje određenog broja zaposlenih, dok je iz Unije poslodavaca zvanično saopšteno da bi mogli da izdrže povećanje minimalnih zarada za najviše po 200 EUR.
Na pitanje Vijesti da li ima podatke da trgovci već povećavaju cijene, Đeljošaj je odgovorio da se već stvara medijski narativ da cijene moraju da rastu.
“Prema navedenim podacima Monstata, potrošačke cijene u septembru su bile 0,5 odsto više nego u avgustu, odnosno 5,2 odsto veće nego u septembru prethodne godine. Prosječan rast cijena u periodu januar-septembar iznosio je 3,7 odsto. Istovremeno, u javnosti se već stvara medijski narativ da cijene od januara moraju rasti. Ne prihvatamo da se najava povećanja zarada unaprijed koristi kao opravdanje za poskupljenja“, rekao je Đeljošaj.
On smatra da svaku promjenu treba sagledati kroz stvarne nabavne cijene, troškove poslovanja i marže.
Preporučeno
„Povećanje zarada ne smije biti unaprijed predstavljeno kao razlog za novi talas poskupljenja. Uticaj programa treba procjenjivati na osnovu cjelokupnog paketa mjera i stvarnih troškova poslovanja, uz uvažavanje razlika među djelatnostima. Naš cilj je da veća primanja donesu stvarno poboljšanje kupovne moći. Zato ćemo od januara ograničiti marže na najosnovnije proizvode i pratiti efekte programa, kako povećanje zarada ne bi bilo poništeno neopravdanim rastom cijena”, poručio je Đeljošaj.
