Video
Kroz tri faze Projekta 1000 plus ukupno je do sada 1.171 domaćinstvo, odnosno više od 3.000 građana Crne Gore riješilo stambeno pitanje. Toje, kako je kazao Pobjedi generalni direktor Direktorata za razvoj stanovanja u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Marko Čanović, više nego zadovoljavajući rezultat dok kroz četvrtu fazu očekuju da će dodatnih oko 400 porodica riješiti stambeno pitanje.
Preporučeno
Faze
Uspješna priča Projekta 1000 plus traje još od 2010. godine kada je otpočeta prva faza, a danas, skoro 10 godina kasnije, radi se na pripremi četvrte.
“Budžetom za ovu godinu odobrena su sredstva za nastavak projekta, a u toku četvrtog kvartala predviđeno je da se dostavi zvanična aplikacija Banci za razvoj Savjeta Evrop”, rekao je Čanović.
Kako je dodao, imajući u vidu sve procedure koje treba proći, prijave za građane će otpočeti naredne godine, o čemu će svakako biti blagovremeno obaviješteni.
“Treća faza Projekta rješavanja stambenih potreba građana po povoljnim uslovima Projekta 1000 plus, realizuje se po planiranoj dinamici i sada se već nalazi u završnoj proceduri realizacije. Od ukupno 1.054 aplikacije, koliko se građana prijavilo u ovoj fazi, do sada je 498 njih dobilo mogućnost da riješi stambeno pitanje. U ovom trenutku imamo 375 sklopljenih predugovora, odnosno 362 realizovana kredita”, naglasio je Čanović.
On posebno ističe da je od 362 porodice, koje su do sada riješile stambeno pitanje, 121 onih koji pripadaju prioritetnoj grupi građana prema kojima su imali posebnu pažnju, a to su samohrani roditelji, odnosno staratelji, lica sa invaliditetom, porodična domaćinstva čiji je član lice sa invaliditetom, porodična domaćinstva sa djecom sa smetnjama u razvoju, mladi koji su bili djeca bez roditeljskog staranja i žrtve nasilja u porodici.
“Trenutno se 13 aplikacija nalazi u statusu odobravanja kredita kod komercijalnih banaka, tako da očekujemo da ćemo uskoro imati dodatan broj porodica koje su riješile jedno od najbitnijih životnih pitanja. Imajući u vidu da će se vaučeri dodjeljivati do utroška sredstava, ukoliko se neki od ovih vaučera ne bude realizovao, biće dodijeljeni sljedećim aplikantima sa liste čekanja”, objasnio je Čanović.
On dodaje da u četvrtoj fazi planiraju da uvedu novitete kada je u pitanju ponuda stanova.
Noviteti
“U tom smislu, planirano je da javni poziv za ponuđače stanova bude otvoren sve vrijeme i da, ukoliko građanin koji dobije vaučer nađe na tržištu bilo koji završeni stan koji ispunjava propisane uslove, može da ga kupi. Takođe, planirano je da uključimo dodatnu saradnju sa privatnim sektorom kada je u pitanju opremanje stanova. Naravno, sve navedeno prvenstveno mora da bude odobreno od strane Banke za razvoj Savjeta Evrope”, naglasio je Čanović.
Najveća prednost Projekta 1000 plus je kamatna stopa, koja je u trenutku raspisivanja javnog poziva za građane ubjedljivo najniža na tržištu. Tako je kamatna stopa tokom prve faze (2010-2012. godine) iznosila 4,9 odsto, tokom druge (2015-2017. godine) 3,99 odsto, dok kamatna stopa tokom treće faze, koja je i dalje u toku, iznosi 2,99 odsto.
“Povoljnosti koje ćemo nastojati da obezbijedimo i u sljedećoj fazi odnose se na niže troškove obrade kredita, povolj nij e uslove životnog i neživotnog osiguranja u odnosu na tržišne, kao i 50 odsto jeftinije notarske usluge. Povoljnost koju ćemo svakako nastojati da zadržimo, a koja je bila novitet u trećoj fazi i koja se kod korisnika pokazala kao najznačajnija, jeste stambeni kredit bez obaveznog učešća”, zaključio je Čanović.
