Video
Rat u Ukrajini utiče na čitav svijet i na skoro sve grane privrede. Nije pošteđen ni turizam. Iako je nakon dvije godine pandemije korone ovo trebalo da bude godina velikog povratka putovanja, prekinute avio-veze, gužve na aerodromima i otkazivanja letova, inflacija i strah od nadolazeće recesije, unose neizvjesnost i u turističke planove mnogih zemalja.
Turizam čini skoro četvrtinu BDP-a Crne Gore i od ove sezone znatno zavisi punjenje budžeta. Nadležni su za sada zadovoljni. „Crnogorski turizam ove godine bilježi snažan oporavak. Prema podacima lokalnih turističkih organizacija, od početka godine, pa zaključno sa 24. junom, imamo rast broja gostiju za skoro 120 odsto u odnosu na prošlu i 16,65 odsto u odnosu na rekordnu, 2019. godinu“, kaže za DW direktorka Nacionalne turističke organizacije (NTO) Crne Gore Ana Tripković-Marković.
Manje Rusa i Ukrajinaca
Jedno od glavnih tržišta, uz zemlje regiona, godinama je bilo rusko. Pored toga, u posljednje vrijeme dolazilo je i sve više Ukrajinaca. Rusima su, međutim, sada zabranjeni direktni letovi kao dio sankcija zbog agresije na Ukrajinu, dok je u Crnoj Gori trenutno preko 8.000 Ukrajinaca, ali to nisu turisti nego izbjeglice. I zvanični podaci pokazuju da je rat donio pad broja tih gostiju.
„Prema podacima crnogorske Uprave za statistiku (Monstat), prošle godine su Rusi i Ukrajinci učestvovali sa 15,8 odsto u ukupnoj strukturi gostiju, dok su u ostvarenim noćenjima imali učešće od oko 21 procenat. To je blizu 250.000 turista i skoro dva miliona noćenja. U prva tri mjeseca ove godine imali smo 24.000 turista iz Rusije i Ukrajine sa oko 227.000 noćenja“, kaže Tripković-Marković.
Profesor turizma Ivo Županović ukazuje da je i prošle godine bilo ukupno milion turista manje u Crnoj Gori nego rekordne 2019: „Radi se dominantno o turistima iz Zapadne Evrope, ali je četvrtina od tog broja sa tržišta Rusije, s tim što je to bilo amortizovano rastom iz Ukrajine. Međutim, toga ove godine neće biti. Dakle, moramo biti svjesni da ćemo opet u odnosu na 2019. godinu krenuti u sezonu s milion turista manje“, smatra Županović.
Na pitanje može li Crna Gora da nadomjesti već evidentan pad broja ruskih i ukrajinskih turista, Županović odgovara: „Ako vratimo na nivo iz 2019. goste sa zapadnog tržišta, prvenstveno iz Skandinavije, Francuske, Njemačke i Velike Britanije, ali i sa Baltika, mi bismo uspjeli da nadomjestimo već 350.000 gostiju od tog miliona manjka koji imamo u startu. Ipak, sve preko ostvarenja iz prošle, 2021. godine, trebalo bi smatrati uspjehom zbog svih ovih parametara“, kaže Županović.
Šta je Crna Gora sve uradila kako bi nadomjestila manjak turista s dva bitna tržišta? Direktorka NTO kaže da je i prije trenutne krize došlo do značajnijeg usporavanja turističkih kretanja iz Rusije. Zato su, dodaje, preusmjerili marketinške aktivnosti na tržišta Zapadne Evrope, ali i na Skandinaviju, Izrael, Tursku, Ujedinjene Arapske Emirate i tradicionalno važna tržišta zemalja regiona. Reklamirali su Crnu Goru na brojnim sajmovima i dovodili strane influensere da je promovišu.
„Kada je riječ o bukiranju za ovu turističku sezonu, ono je na izuzetno dobrom nivou. Trenutno je u našoj zemlji najviše gostiju iz Zapadne Evrope, ali i iz Češke, Poljske, Turske, Izraela, Kazahstana, te zemalja regiona. Izuzetno dobre najave imamo i kada je u pitanju kruzing sezona – očekujemo više od 300 kruzera preko kojih će našu zemlju posetiti i gosti s drugih kontinenata, poput Amerike i Azije“, kaže Tripković-Marković.
Ona dodaje da tržišta čitave Evrope, ali i Bliskog Istoka predstavljaju veliki potencijal za Crnu Goru, koja još uvijek nije dovoljno pozicionirana turistička destinacija u tim zemljama. „Prema najnovijim istraživanjima Evropske komisije za putovanja (ETC), rat u Ukrajini nije uticao na promjene planova za putovanja 44 odsto Evropljana. Prema istim istraživanjima, 84 odsto Evropljana koji planiraju putovanje od juna do septembra najviše su zainteresovani za zemlje Mediterana, a primjetan je rast interesovanja za novim destinacijama, što predstavlja veliku šansu za Crnu Goru. Prijatno vrijeme, atraktivne ponude, manje gužve, gostoljubivost i ukinuta ograničenja su ključni elementi za izbor destinacije za odmor ovog ljeta, a Crna Gora može da odgovori toj tražnji“, vjeruje direktorka NTO.
Profesor Županović smatra da Crna Gora svakako mora da se okrene tržištima Zapadne Evrope, jer odatle dolaze turisti s mnogo dubljim džepom: „Što se tiče konkurentske prednosti Crne Gore u odnosu na slične destinacije poput Hrvatske, naša budućnost treba da bude održivi turizam. Mi sada imamo mnogo više privatnog nego kolektivnog smještaja, pa bi trebalo da gradimo klasične, a ne kondo hotele sa apartmanima i da na tome baziramo našu turističku ponudu“, veruje Županović.
Stižu gosti s egzotičnih destinacija
U pokušaju da se nadoknadi manjak gostiju s tradicionalnih tržišta, Crna Gora je prošle godine po prvi put uspjela da privuče i veći broj turista iz Kazahstana, a dobre najave su i za ovu godinu, jer su ponovo uvedeni direktni letovi prema toj azijskoj zemlji. „Prethodne godine imali smo oko 12.500 turista iz Kazahstana, dok se ove očekuje dolazak oko 20.000 Kazahstanaca“, kaže Tripković-Marković.
Novo tržište za ovu sezonu trebalo je da bude i Saudijska Arabija, čijim građanima je Crna Gora ukinula vize, ali je zapelo oko uvođenja direktnih letova. O tome se nastavljaju pregovori. „Pored toga, prema najavama Aerodroma Crne Gore, od 19. jula biće uspostavljeni čarter-letovi sa Egiptom – tržištem s kojeg do sada nije bilo direktnih avio veza. Stoga, očekujemo organizovane dolaske turista i iz Egipta. Tržište koje bih posebno pomenula je Izrael, s kojeg nam ove godine dolazi veliki broj gostiju. Do oktobra očekujemo preko 50.000 izraelskih turista“, najavljuje Tripković-Marković.
Sve goste će u Crnoj Gori dočekati otprilike iste cijene kao i prethodnih godina za smještaj, ali su ugostitelji u tamošnjoj „prijestonici turizma“, Budvi, kao i na nekim drugim mjestima, povećali cijene za 20 do 30 odsto. Županović kaže da u ovoj krizi treba detaljno voditi računa prilikom formiranja cijena:
Preporučeno
„Mislim da poskupljenja nisu neophodna, osim u najnužnijim slučajevima, odnosno tamo gdje su inputi toliko skočili da više ne možete da obezbijedite prosječan dosadašnji profit. Poskupljenja svakako neće donijeti bolje finansijske pokazatelje za sezonu, jer ćemo imati kratkoročno pozitivne, ali dugoročno negativne efekte po turizam“, zaključuje profesor Županović.
