Posljednji zvanični podaci, zaključno sa junom ove godine, pokazuju oporavak i rast turističkog prometa sa tržišta Rusije i Srbije, kako u kolektivnom, tako i u individualnom smještaju, dok je primjetan rast i sa tržišta Poljske, Velike Britanije i Njemačke. Prema ocjeni Županovića, rast sa poljskog tržišta prvenstveno je posljedica proširenja avio-dostupnosti, dok je kod Njemačke riječ uglavnom o rastu u privatnom smještaju.

„Navedeni rast broja noćenja u junu mjesecu primarno je vezan za opštine Herceg Novi, Budvu i Bar. U zavisnosti od cjenovne politike zavisiće da li ćemo ove trendove održati“, kazao je Županović.

On međutim upozorava da se turistički rast mora posmatrati u kontekstu snažnog povećanja cijena u sektoru smještaja i ishrane.

„Inflacija u sektoru smještaja i ishrane iznosi preko 46 odsto, kumulativno gledano od početka 2022. do kraja jula 2026. godine, što generalno posmatrajući nije ispratio kvalitativni iskorak“, ističe Županović.

Prema njegovoj ocjeni, nema dovoljno pokazatelja da su turisti ove godine značajno više trošili.

„Ne mislim da postoji veća pojedinačna potrošnja gostiju, ukoliko uzmemo u obzir da se diskrecioni dohodak turista u EU, čak i partikularno posmatrajući, povećao do jedan odsto, dakle maltene je ostao na prošlogodišnjem nivou. Eventualni rast finansijskih pokazatelja vidim samo do nivoa inflacije u ovom sektoru“, navodi Županović.

CRNA GORA MORA OGRANIČITI PRITISAK TOKOM ŠPICA SEZONE

Županović smatra da Crna Gora mora preduzeti niz mjera kako bi obuzdala rast broja dolazaka u špicu sezone i istovremeno smanjila pritisak na infrastrukturu i prostor.

Prvi korak, kako ističe, trebalo bi da bude izmjena Zakona o turizmu i uvođenje parametara nosivosti destinacije, odnosno koncepta carrying capacity.

„Crna Gora mora da koriguje Zakon o turizmu, uvodeći carrying capacity, odnosno parametre nosivosti destinacije, što je Hrvatska još prije skoro dvije godine uradila“, kaže Županović.

Poseban problem vidi u sivoj zoni u privatnom smještaju, čiji je rast, kako navodi, dodatno podstaknut nekontrolisanom izgradnjom stambenih objekata.

„Po posljednjem zvaničnom popisu iz 2023. godine, Kotor ima oko 700 stanovnika manje, a gotovo 3.500 stanova više“, navodi Županović, ukazujući na nesrazmjer između demografskih kretanja i rasta stambenog fonda u turističkim destinacijama.

On smatra da problem ne može biti riješen samo inspekcijskim nadzorom, već je potrebno unaprijediti i drugu legislativu, uključujući Zakon o upravljanju i održavanju stambenih zgrada.

„Treba unaprijediti ovlašćenja upravnika stambenih zgrada i njihovu koordinaciju sa inspekcijama“, kaže Županović.

Kao jednu od mogućnosti za legalizaciju i objedinjavanje kapaciteta u privatnom smještaju vidi razvoj stimulativnih modela, poput integralnih hotela.

„Treba raditi na implementaciji stimulativnih mjera, poput modela integralnih hotela, koji je ključan u smislu legalizacije i objedinjavanja ovih kapaciteta“, smatra Županović.

Istovremeno, Crna Gora mora snažnije raditi na produženju turističke sezone, a kao posebno važne segmente Županović izdvaja MICE i sportski turizam.

VIZNI REŽIM DONIJEĆE DISTORZIJE, ALI JE USKLAĐIVANJE SA EU PRIORITET

Jedan od najvećih izazova pred crnogorskim turizmom biće i uvođenje viznog režima za državljane pojedinih zemalja.

Županović smatra da se Crna Gora mora urgentno pripremiti za period nakon uvođenja viznog režima za državljane Rusije, Bjelorusije, Turske, Kine i Saudijske Arabije, planiranog od 1. novembra 2026. godine.

„Kada je u pitanju uvođenje viza državljanima Rusije, Bjelorusije, Turske, Kine i Saudijske Arabije od 1. novembra 2026. godine, treba reći da je to za Crnu Goru, ukupno gledano, strateški prioritet u smislu usklađivanja vizne politike sa Evropskom unijom i, posljedično, ispunjavanja završnih mjerila za zatvaranje Pregovaračkog poglavlja 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost“, navodi Županović.

Međutim, takva odluka će, prema njegovoj ocjeni, neminovno izazvati određene poremećaje na turističkom tržištu.

Rusko tržište učestvovalo je sa osam odsto u ukupnim dolascima i čak 16,4 odsto u noćenjima, dok je udio Turske iznosio 5,3 odsto u dolascima i 4,3 odsto u noćenjima.

„Sigurno je da će navedeno izazvati određene distorzije na tržištu, jer je rusko tržište bilo zastupljeno sa osam odsto kada su dolasci u pitanju, odnosno 16,4 odsto kada su noćenja u pitanju, dok je tursko učestvovalo sa 5,3 odsto dolazaka i 4,3 odsto noćenja“, ističe Županović.

Ipak, on ukazuje da su ta tržišta, u odnosu na 2024. godinu, već pokazivala određenu stagnaciju, posebno kada je riječ o privatnom smještaju.

Sa druge strane, kinesko tržište bilježi snažnu ekspanziju.

„Kinesko emitivno tržište je u izuzetnoj ekspanziji kada je boravak u Crnoj Gori u pitanju. U 2025. godini zabilježen je rast od 26,7 odsto kada su dolasci u pitanju u odnosu na 2024. godinu, odnosno 25 odsto kada su noćenja u pitanju“, kaže Županović.

Zbog osjetljivosti pitanja viznog režima, potrebno je, smatra on, posebno raditi na pojednostavljenju procesa izdavanja viza i dostupnosti informacija potencijalnim turistima.

„Prethodno pomenuta tržišta, zbog delikatnosti situacije, treba posebno opservirati, u smislu pojednostavljenja procesa dobijanja viza, kao i dostupnosti informacija i pojašnjenja navedenog procesa u budućnosti“, navodi Županović.

NOVA TRŽIŠTA I WIZZ AIR KAO ŠANSA

Iako su Rusija, Turska, Kina i druga tržišta značajna, Županović smatra da Crna Gora pametnom turističkom politikom može nadomjestiti potencijalni pad sa tih tržišta.

Kao ključ vidi kombinaciju bolje avio-dostupnosti i snažnijeg usmjeravanja prema zapadnoevropskim, centralnoevropskim i baltičkim tržištima.

„To su značajna emitivna tržišta, ali sam siguran da jednom pametnom turističkom politikom, kao kombinacijom poboljšanja avio-dostupnosti ka određenim zapadnoevropskim, centralnoevropskim i baltičkim emitivnim tržištima, možemo odgovoriti na izazove“, smatra Županović.

Posebno ističe razvoj linija koje je pokrenuo Wizz Air, koji vidi kao ključnog niskotarifnog avio-prevoznika u regionu.

Važno tržište za Crnu Goru, prema njegovim riječima, predstavlja i domaće stanovništvo.

„Kada posmatramo prostor regiona, broj turističkih dolazaka domicilnog stanovništva Crne Gore je odmah nakon tržišta Srbije i Bosne i Hercegovine. U 2025. godini zabilježeno je 176.053 dolazaka crnogorskih turista, odnosno 651.848 noćenja, što nije zanemarljivo“, navodi Županović.

Posebnu vrijednost domaće tržište ima u produžetku sezone, jer može doprinositi turističkoj potrošnji i van glavnog ljetnjeg pika.

AERODROMI I PUTEVI OSTAJU USKO GRLO

Kada je riječ o infrastrukturi, Županović smatra da komercijalni napori Aerodroma Crne Gore ne mogu biti u potpunosti valorizovani bez paralelnog unapređenja aerodromske infrastrukture.

Prema njegovom mišljenju, Aerodromi Crne Gore bi u srednjem roku mogli sami finansirati značajan dio infrastrukturnih ulaganja reinvestiranjem kompletne dobiti, uz eventualno korišćenje sredstava iz fondova Evropske unije.

Istovremeno, neophodno je unaprijediti i drumsku dostupnost turističkih centara.

„Treba dalje raditi na unapređenju cestovne dostupnosti, jer izgradnja bulevara Jaz–Tivat ne smanjuje gužve na ulazu u Budvu i Tivat, niti će, do izgradnje pratećih saobraćajnica, u vidu zaobilaznice oko Budve i bulevara kroz Tivat“, zaključuje Županović.